Glazba kao metajezik | Profil Klett

21. rujan 2016.

Glazba kao metajezik

Autor: Ružica Ambruš-Kiš

Dok riječi pokreću tvoje misli, glazba budi tvoje osjećaje, a pjesma ti pomaže da osjetiš misao.

Glazba nije samo umjetnost već je jezik, govor i pismo. Iako svi ne razumiju njezino pismo - notaciju kao visoko razvijeni sustav simbola koji označavaju apstraktne pojmove, govor svi razumijemo, jer je semantika glazbe apstraktan, ali univerzalan jezik koji najizravnije dotiče naše emocije, motoriku i misli.

Iako ne moramo poznavati jezik glazbe, možemo razumjeti što nam ona govori.

Stoga ona ima čarobnu moć povezivanja ljudi različitih rasa, nacija, naraštaja i kulture. Dapače, nerijetko postaje najbolje sredstvo upoznavanja i razumijevanja te prihvaćanja drugačije kulture iz sadašnjosti ili prošlosti.

Ovisno o tome u kojoj mjeri razumijemo jezik glazbe, percipirat ćemo dio spektra o kojem pojedino glazbeno djelo govori. Ova se pojavnost jasno vidi i iz slike magnetske rezonancije mozga onoga koji sluša glazbu. Dok će amateru, ljubitelju glazbe pri slušanju biti jače animiran desni, kreativni dio mozga u kojem su smješteni centri za melodiju, harmoniju, glazbenu boju, profesionalnome će glazbeniku više sijevati lijevi, analitički dio mozga u kojem su centri za ritam, tempo, metriku, glazbeni oblik, dakle vremenske dimenzije glazbe.

Učenjem jezika glazbe djetetu ćemo darivati najvredniji poklon na putu razvoja apstraktnoga mišljenja.

Na tom, za neuke pedagoge ponekad mukotrpnom putu, poticajan saveznik su emocije koje glazba pokreće u djetetu i olakšava učenje.

Upravo emocionalni i motorički poticaj kojim glazba utječe na pojedinca, ishodište su muzikoterapije. Bilo da se radi o terapiji govora ili drugim poremećajima motorike i psihe, emocionalan impuls glazbe nemjerljivi je saveznik na putu izliječena.

 

Govor glazbe olakšava učenje i na drugim područjima:

  • u učenju stranih jezika: svaki se jezik lakše usvaja pjevajući pjesmice i brojilice izvornoga jezika koji se svladava. Pritom melodija glazbe pomaže prirodnom usvajanju melodije koji svaki jezik ima.
  • u svladavanju apstraknog jezika matematike glazba ima bezbroj izravnih poveznica: i glazba se počinje učiti brojenjem, a razlomci npr. odražavaju omjere odnosa zvuka određenog tona alikvotnim nizom, koji izravno utječe na tonsku boju, itd.

 

Daleko je najznačajnije što govor glazbe koji svi razumijemo – samo na različitim razinama, pruža mogućnost svakome pojedincu da živi život ljepše, vrednije i zdravije, a to je određenje sretnoga života kojem svi težimo.

 

I nikada ne zaboravimo, tamo gdje prestaje riječ, počinje glazba... stoga ponekad zašutimo i prepustimo glazbi da govori umjesto nas, daleko dublje će doprijeti.

 

 

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

"Čarolija Crnog vrta" mjuzikl, autorski rad učenika i učitelja Osnovne škole Mate Balote Buje

Tema je mjuzikla legenda o nastanku mjesta Brtonigla (Hortus Niger ili Crni vrt), koju je napisala bivša učenica škole Doris Prenc te je po istoj učiteljica razredne nastave Brigita Rittgasser razradila priču i napisala scenarij. Prikazana je idila vilinskoga života u čarobnoj šumi, kojoj prijeti uništenje izgradnjom novoga naselja.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Jelena Sikrica, Saša Marić
udzbenik
Željkica Mamić, Ana Janković, Ružica Ambruš Kiš