Učitelji na prvom mjestu.
Članci o poučavanju povijesti
Sredozemno more je zatvoreno more. Kao što i samo ime govori, nalazilo se u središtu tada poznatoga svijeta. Ondašnjim je pomorcima Sredozemlje predstavljalo nepreglednu morsku površinu. Odisejeve su pustolovine, iako u umjetničkoj formi, svjedočanstvo da se i u tako zatvorenome moru moglo lutati u potrazi za pravim putom.
Sufražetkinje su svoje aktivnosti 1914. godine ostavile za bolja vremena i usredotočile se na što aktivnije sudjelovanje u ratnim naporima. Kada je postalo jasno da Prvi svjetski rat neće brzo završiti, angažman žena postao je neophodan.
Davno je Pavao Ritter-Vitezović u svojem djelu Grbopis Ilirika napisao: „Domovine, naime, sjaj u njima blista; sjaj kojim se svaki sugrađanin u svom rodu proslavljuje.“ Ako ste se odlučili da vaše razredne zastave krase i grbovi, otkrijte u tekstu kolika je važnost grbova bila nekada, a kolika je danas. Predstavi se zastavom!
Zsolt István Vódli radi kao nastavnik od 2003. godine, a diplomirao je povijest, mađarski jezik i književnost, medijske i filmske studije te trenutno studira engleski jezik i književnost. O sebi kaže da je odrastao u multikulturalnom okruženju, gdje su Mađari, Srbi, Hrvati, Židovi i Romi živjeli zajedno i utjecali na njegovu buduću posvećenost toleranciji, prihvaćanju drugih, otvorenosti, što je ujedno i njegov edukacijski moto.
Na hebrejskom jeziku to je stradanje nazvano šoa – velik i strašan vjetar, ili prema srednjovjekovnom značenju „uništenje“. Riječ „holokaust“, koja se za taj događaj koristi u zapadnom svijetu, potječe iz grčkog jezika. Holos znači „cijeli“, a caustos „izgorio“. Izvorno je holokaust značio žrtvu koja se spaljuje. Kasnije dobiva značenje „velike žrtve“, a krajem XVII. stoljeća „potpuno uništenje velikog broja ljudi – veliki pokolj ili masakr“.
Poznati borac za prava afroameričkog stanovništva u Sjedinjenim Američkim Državama rođen je na današnji dan 15. siječnja 1929. godine. Rođen je kao Michael Luther King Jr., ali je promijenio ime u Martin. Njegov djed i otac bili su pastori Baptističke crkve Ebenezer u Atlanti, a i sam Martin Luther King do smrti je služio kao kopastor. U vrijeme kada je pohađao školu segregacija (odvajanje po rasnim, etničkim ili drugim karakteristikama) bila je u punom jeku.
Rosa Luxemburg rođena je 5. ožujka 1871. u mjestu Zamość u Poljskoj, ali je djetinjstvo provela u Varšavi. Rođena je u židovskoj obitelji trgovaca i odgajana je u liberalnom duhu. Zbog problema s kukom cijeli život je šepala. Odrastala je u vrijeme krize carske vlasti u Rusiji odnosno sve većeg ugnjetavanja, što političkog,što vjerskog. Već u srednjoj školi postaje aktivna u ljevičarskom pokretu „Proletarijat“ i 1889. prisiljena je na bijeg iz Poljske.
Počinjemo s kolegom Mirom Mladenovskim, nastavnikom povijesti iz Makedonije. Mladenovski već 27 godina radi u nastavi i usto je prikupio veliko međunarodno iskustvo na brojnim projektima unapređenja poučavanja u Makedoniji, regiji i u Europi.
Nastavak serijala o posljedicama Prvoga svjetskog rata, kojih smo 100 godina od završetka obilježili 11. studenoga 2018. Podsjetimo se godine 1918. koja je bila za Hrvatsku i Hrvate godina velikih promjena. Iščekujući kraj rata na strani koja očito gubi, hrvatski su političari aktivno pristupili oblikovanju nove države koja će izrasti na razvalinama Austro-Ugarske. Veliki poticaj u tome dao im je američki predsjednik Thomas W.
Učenici petih razreda, na početku učenja povijesti, nauče da povijesna znanost smatra završetak Prvoga svjetskog rata krajem povijesnog razdoblja koje nazivamo novim vijekom. Dakle, Prvi svjetski rat, odnosno njegov završetak početak je suvremenog doba u kojem živimo, a Veliki rat ipak nije okončao sve sukobe. Razlog tome treba tražiti u Versajskome poretku koji je nastao nakon mirovne konferencije u Parizu.