22. studeni 2016.

Maštajmo čitajući

Autor: Diana Greblički-Miculinić

Cilj aktivnosti Maštajmo čitajući bio je poticati učenike na čitanje (lektirnih) knjiga u sedmom i osmom razredu te ih osposobiti za primjenu različitih strategija učenja i poučavanja. Timskim radom i uporabom računalne tehnologije kojom razvijaju informatičku pismenost i komunikacijske vještine, primjenjuju različite strategije učenja i međusobnog poučavanja.

Kada je OŠ I. Meštrovića školske godine 2014./2015. sudjelovala u projektu IPA „Razvoj kurikulumske kulture: Osnaživanje škola za razvoj i implementaciju školskog kurikuluma“, u sklopu kurikulumskih područja (ali i kroskurikularno) svi su učitelji razmišljali kako osmisliti aktivnosti koje će pomoći svim učenicima u svladavanju obrazovnih postignuća. Kasnije su se, analizirajući ankete dobivene od učenika i roditelja, proširivale aktivnosti i osmišljavale nove. Aktivnost koja je ostala u Jezično-komunikacijskome području u nastavi hrvatskoga jezika već treću godinu zaredom jest Maštajmo čitajući.

Analizom bilježaka u pedagoškoj dokumentaciji, analizom ocjena, učeničkih bilježaka i dnevnika čitanja te razgovorom na stručnim aktivima učitelja hrvatskog jezika zaključeno je da učenici često ne vole čitati (lektirne) knjige, a njihove bilješke i dnevnici čitanja često se svode na prepisivanje s neke internetske stranice.

Djeca koja puno čitaju bogate rječnik i razvijaju elokventnost, bolje se govorno i pismeno izražavaju, razvijaju maštu i kritičko razmišljanje, razvijaju sposobnost pažnje, pamćenja, mišljenja i logičkog zaključivanja, bogate svoj emocionalni svijet, a svoje vrijeme provode zabavno, zanimljivo i korisno. Čitanje im pomaže u jačanju koncentracije, u školskom uspjehu i izgrađivanju samopouzdanja.

 

Marija Poslek, strip Djevojčica iz Afganistana
Planirani naslovi

U školskoj godini 2016./2017. na taj je način planirano interpretiranje naslova: Duga, D. Šimunovića i Djevojčica iz Afganistana, D. Ellis te Alkar, D. Šimunovića i Bilješke jedne gimnazijalke, N. Mihelčić.

Svake se godine, zahvaljujući provedenoj evaluaciji, projekt poboljšava. Prve je godine na stranici škole otvoren forum na kojem su učenici međusobno postavljali pitanja, tražili odgovore, razmjenjivali mišljenja, ostavljali komentare…

Od prošle je godine uvedeno korištenje CARNetovim Loomenom kojem svi učenici imaju pristup i na kojem su otvoreni e-kolegiji za svaki razred na kojem učenici postavljaju pitanja, traže odgovore, razmjenjuju mišljenja, ostavljaju komentare.

Učenike se obavijesti o trajanju pojedinog e-kolegija (oko mjesec dana). Svaki tjedan mijenjaju se zadatci koje učenici trebaju riješiti.

Na početku dobiju upute u kojima je naglašeno da se u odgovorima na postavljeno pitanje / zadatak služe različitim izvorima (knjigom koju čitaju, čitankom, internetom…)  te da nastoje da njihovi odgovori budu što jasniji, potpuniji, konkretni i pravopisno, gramatički i stilski točni. Važno je da čitaju odgovore i komentare svojih razrednih prijatelja te ih komentiraju.

Primjer e-kolegija
Uporaba IKT-a

Na početku se (u prvom tjednu) zadaje neki zadatak prije čitanja knjige (npr. Koja su vaša saznanja o talibanima? Što znate o Afganistanu? ). Slijedi istraživački zadatak (npr. Istražite što više o talibanima i Afganistanu te napišite koliko se nova saznanja podudaraju s onim što ste znali. Što ste novo saznali? Usporedite Parvanin lik s likom djevojčice Cvijete iz  Malog ratnog dnevnika S. Tomaša. Pronađite (na internetu, u knjižnici…) što više antiratnih poruka! Izrecite svoje mišljenje o ratu (ratovima); tko su u ratu pobjednici, a tko gubitnici?)) ili problemsko pitanje (Zašto možemo reći da je ovo socijalno i antiratno djelo? Koje su univerzalne ljudske vrijednosti o kojima knjiga govori?). Učenici naročito vole kada sami postave pitanje na koje mora odgovoriti sljedeći učenik (prvi koji stigne) te komentirati prethodni odgovor i postaviti novo pitanje...

Učenici dobivaju povratne informacije o svojem radu: njihov rad i aktivnosti vrednuju se formativno (za trajanja e-kolegija) ‒ dobivaju povratnu informaciju o svemu što su napisali; prati se njihovo napredovanje, a vrednuje se i sumativno na temelju kriterija s kojima su upoznati na početku (redovito odgovaranje na postavljena pitanja / zadatke, postavljanje problemskog pitanja, sudjelovanje u zadanome vremenskom okviru, jezična, pravopisna i stilska točnost).

Imamo priliku biti originalni

Osim radom na Loomenu, učenici su imali zadatak predstaviti knjigu: izradom stripa, glogstera, Power Pointa ili plakata. Najbolji radovi izloženi su na razrednom panou, a glogsteri i na web stranici škole, što se također prema poznatim im kriterijima sumativno vrednuje.

Učenicima se sviđa što imaju puno vremena za razmišljanje o tome što žele napisati, što svi mogu izreći svoje mišljenje a što se na satu obično ne stigne, što imamo priliku biti originalni i usporediti odgovore s drugima što nas tjera da bolje radimo. Naročito im se sviđa što se odvija na internetu!

Gordana Ljubas, OŠ Ivana Meštrovića, Zagreb

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke
Zanima nas

Međunarodni dan materinskoga jezika

Ove je godine tema Međunarodnog dana materinskoga jezika Jezična raznolikost i višejezičnost: temelji održivog razvoja i mira u svijetu. U veljači se obilježava i Dan radija (13. 2.), a sve je to uvod u teme povezane s materinskim jezikom i stranim jezicima koje ćemo obrađivati tijekom ožujka, Mjeseca hrvatskoga jezika.

 

 

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Dragica Dujmović-Markusi, Sandra Rosseti-Bazdan
udzbenik
Vesna Marjanović, Andrea Škribulja, Renata Gredelj, Marina Gabelica
udzbenik
Slaven Imre, Petar Perić, Matija Pintarić, Zoran Stiperski