15. srpanj 2016.

Stručno-znanstveni skup Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku

Autor: Diana Greblički-Miculinić

Kulturni centar Klanjec i Ogranak Matice hrvatske u Klanjcu organizirali su povodom 220. godišnjice rođenja Antuna Mihanovića Stručno-znanstveni skup Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku koji je  9. lipnja održan u Gradskoj knjižnici i čitaonici Antuna Mihanovića.

Godine 1815. u Beču izlazi brošura Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku. Jedan jedini primjerak sačuvan je u zagrebačkoj Metropolitanskoj knjižnici iz koje danas svakako valja izdvojiti da se svi jezici kako kažu „vbogi narađuju, a trudom obogatiju“.
Upravo su iz tog razloga Kulturni centar Klanjec i Ogranak Matice hrvatske pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora i potporu Krapinsko-zagorske županije i Grada Klanjca priredili ovaj skup okupivši uistinu eminentne hrvatske stručnjake.
Iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti radovima su sudjelovali akademici Ante Stamać i Stjepan Damjanović, iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje ravnatelj dr. sc. Željko Jozić, iz NSK dr. sc. Marina Krpan Smiljanec, iz Kajkaviane predsjednica Ines Krušelj Vidas i Mirko Ivanjek, iz OŠ Špansko Oranice i Profil Kletta Diana Greblički-Miculinić.

Na Skupu su predstavljeni sljedeći radovi:

akademik Ante Stamać – Povijesnostilske odrednice Horvatske domovine
akademik Stjepan Damjanović – Antun Mihanović i predstandardizacijski procesi u povijesti hrvatskog jezika
dr. sc. Željko Jozić – Ivan Broz – otac hrvatskog pravopisa
dr. sc. Marina Krpan Smiljanec – Antun Mihanović u kontekstu obiteljskog podrijetla i društvenih veza
Mirko Ivanjek, prof. – Mihanović domovini i domovina Mihanoviću
Diana Greblički-Miculinić, prof. – Antun Mihanović, junak i našega doba
Ines Krušelj-Vidas, prof. Hasnovito domovini služenje v tovaruštvu Kajkaviana

Radovi će biti objavljeni i u Zborniku radova, a skup je na osobit način pridonio novim promišljanjima o važnosti Antuna Mihanovića za povijest hrvatskog jezika.

Stručno-znanstveni skup u povodu 220. godišnjice rođenja A. Mihanovića, Klanjec

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Tisuću ždralova

Senbazuru se može definirati kao origami koji se sastoji od tisuću ždralova nanizanih na jednu nit. Ždral se u japanskoj kulturnoj tradiciji, uz kornjaču i zmaja, štuje kao sveta životinja za koju se vjeruje kako može doživjeti i tisuću godina. Senbazuru se prvotno davao kao svadbeni dar kojim se mladencima željelo tisuću godina sreće ili se s istim značenjem darivao kao dar novorođenčetu.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Šego, Vignjević, Znika
udzbenik
E. Družijanić Hajdarević, Z. Lugarić, Z. Romić, L. Sykora-Nagy G. Bartol, D. Jarec Tomorad, I. Đaković
udzbenik
E. Družijanić Hajdarević, Z. Lugarić, Z. Romić, L. Sykora-Nagy, G. Bartol, D. Jarec Tomorad, I. Đaković