22. ožujak – Svjetski dan voda | Profil Klett

21. ožujak 2021.

22. ožujak – Svjetski dan voda

Autor: Uredništvo STEM područja

Kemijski je sastav vode jednostavan i čini se kao da nema ništa jednostavnije od vode – voda je kemijski spoj dvaju atoma vodika i jednoga atoma kisika. 

Svjetski dan voda obilježava se svake godine 22. ožujka da bi se skrenula pozornost ljudi diljem svijeta na važnost očuvanja vode za piće, a ideja za ovaj međunarodni dan nastala je 22. prosinca 1992. godine u Rio de Janeiru na prijedlog UN-ove konferencije o okolišu i razvoju (engl. United Nations Conference on Environment and Development UNCED). Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je rezoluciju i prvi Svjetski dan voda obilježen je 1993. godine. Otada svake godine UN-Water, tijelo koje koordinira UN-ov rad na području vodoopskrbe i odvodnje, određuje temu Svjetskoga dana voda kao odgovor na aktualni ili budući izazov.

Voda je prirodni resurs bez kojega život na Zemlji nije održiv.

Život na Zemlji počeo je u vodi. Voda je osnovni preduvjet života, nastanka i razvoja civilizacije. Čini prosječno od 65 do 70 % mase odrasloga čovjeka. Najzastupljenija je tvar u građi svih živih bića, stoga se s pravom može tvrditi da je voda život. Vodena masa prekriva čak 71 % površine planeta Zemlje. Od sveukupne količine vode na Zemlji, 97,5 % slana je voda, a 2,5 % slatka voda. Najveći dio slatke vode zarobljen je u ledenjacima (68,9 %);  podzemne vode čine 30,8 %, a jezera i rijeke svega 0,3 % sveukupne slatke vode. Procjenjuje se da je samo 1 % slatke vode od ukupne količine vode na planetu Zemlji moguće upotrijebiti za sve potrebe čovječanstva.

Bogat izvor videozapisa i dodatnih materijala možete pronaći u jedinici Kemija vode i vodnih sustava;

digitalni dio novoga udžbenika Kemija 4. 

Kruženje vode u prirodi stalan je proces koji omogućuje život na planetu: voda iz mora i oceana isparava, u atmosferi se kondenzira i u različitim oblicima pada na tlo. Površinskim ili podzemnim tokovima opet dospijeva do mora i oceana te se proces neprestano ponavlja. 

Više od milijarde ljudi ili petina stanovništva nema mogućnost stalnoga korištenja zdravstveno ispravne vode.

U svijetu zbog zdravstveno neispravne vode godišnje umire prosječno 15 milijuna ljudi. Najlošije je stanje u zemljama Afrike i Azije. Onečišćivači voda su otpadne vode, industrija, promet, odlagališta otpada, kemikalije koje se upotrebljavaju u poljoprivredi. Samo jedan gram pesticida može onečistiti 10 milijuna litara vode.

U studiji koja je obuhvatila 25 zemalja u podsaharskoj Africi, UNICEF je procijenio da su žene tamo dnevno trošile 16 milijuna sati na prikupljanje vode.

 

Republika Hrvatska je 24. ožujka 2006. godine donošenjem Zakona o potvrđivanju Protokola o vodi i zdravlju uz Konvenciju o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera iz 1992. godine (NN br. 04/06) prihvatila ciljeve određene Protokolom o vodi i zdravlju. Tim ciljevima nastoji se svima omogućiti pristup vodi za piće te osigurati sanitarne mjere u okviru integralnih vodnogospodarskih sustava. U Republici Hrvatskoj zdravstveno ispravna voda za piće iz sustava javne vodoopskrbe dostupna je za više od 90 % stanovništva, a plan je da do 2023. godine dostupnost iznosi gotovo 100 %. 

Postrojenje za preradu vode za piće

Voda je sve, samo nije obična, a ta njezina neobičnost očituje se prije svega u doista velikome broju anomalija koje joj se pripisuju.

Iako je sastavni dio našeg života, voda je vrlo neobična tvar. Prema dosadašnjim spoznajama, voda ima preko 80 neobičnih svojstava. Neka od njih znanstvenici još nisu uspjeli objasniti.

 

U članku Neobična svojstva vode, dr. sc. Roko Vladušić se je osvrnuo tek na tri svojstva vode.

Površinska napetost vode i specifična površina nekih tvari i tijela rezultiraju pojavom supervodoodbojnosti.

 

Voda je temeljno ljudsko pravo. Pravo na vodu odnosi se na sve ljude. Novo će se desetljeće fokusirati na održivi razvoj i integrirano upravljanje vodnim resursima za postizanje društvenih, ekonomskih i ekoloških ciljeva te na provođenju i promociji povezanih programa i projekata, ali i na unapređivanju suradnje i partnerstva na svim razinama radi postizanja međunarodno dogovorenih ciljeva povezanih s vodom.

 

članak priredila:
Iva Juršić Uravić, učiteljica biologije i kemije

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

23. ožujka – Svjetski meteorološki dan

Svjetski dan meteorologije obilježava se 23. ožujka jer je na taj dan 1950. god. službeno osnovana Svjetska meteorološka organizacija (WMO), međuvladina organizacija i specijalizirana agencija Organizacije ujedinjenih naroda koja okuplja 185 članica. Hrvatska je od osnutka WMO-a surađivala s tom organizacijom, a nakon stjecanja samostalnosti i sama se u studenome 1992. god. učlanila u WMO. 

Molekula deoksiribonukleinske kiseline

Deoksiribonukleinsku kiselinu (DNA) izolirao je J. F. Miescher 1869. godine iz jezgara ljudskih stanica, a zatim iz riblje sperme te ju nazvao nuklein. Tek je u razdoblju između dvaju svjetskih ratova objašnjena primarna polimerna struktura nukleinskih kiselina. Zanimanje za nukleinske kiseline poraslo je nakon 1944. godine kad je O. T. Avery pokazao da je DNA nositelj genske informacije.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja