Ružičastim žabicama protiv vršnjačkog nasilja | Profil Klett

28. veljača 2018.

Ružičastim žabicama protiv vršnjačkog nasilja

Autor: Maja Trinajstić

Učenici Osnovne škole Rude sa svojim učiteljima i razrednicima pripremili su se unaprijed za obilježavanje Dana ružičastih majica. Hrvatski sabor je 17. veljače 2017. izglasao Dan ružičastih majica kao Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja koji se obilježava posljednje srijede u veljači svake godine.

Pink Shirt Day

Prije jedanaest godina, točnije 2007. godine, u Kanadi je dječak postao žrtvom vršnjačkoga nasilja zato što je obukao ružičastu majicu kao znak podrške majci koja je tada bila teško bolesna. Kao znak protesta na ovaj slučaj nasilja, dječakovi prijatelji obukli su ružičaste majice i pokrenuli lavinu događaja koji su rezultirali obilježavanjem Dana ružičastih majica diljem svijeta, a sve s ciljem suzbijanja vršnjačkoga nasilja svake vrste.

Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja

Hrvatski sabor je 17. veljače 2017. izglasao Dan ružičastih majica kao Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja koji će se obilježavati posljednje srijede u veljači svake godine, a sve na inicijativu Centra za edukaciju i prevenciju nasilja, nositelja cjelokupnog programa i začetnika ideje u Republici Hrvatskoj. U školama u Republici Hrvatskoj ,nažalost, javljaju se slučajevi vršnjačkoga nasilja pa je skretanje pozornosti na ovu negativnu pojavu nužno.

 

Neprikladna i površna komunikacija kao uzrok (vršnjačkoga) nasilja

Jedan od uzroka nasilja među vršnjacima jest nedostatna, površna i neprikladna komunikacija među učenicima. Učenici često ne znaju primjereno izraziti i oblikovati  svoje misli, želje i stavove te ih prenijeti drugima koji će ih primiti i razumjeti na ispravan način, odnosno primiti poruku onako kako je pošiljatelj poruke to zamislio. Učenici, također nisu svjesni snage izgovorene riječi, te što riječi mogu izazvati kada ih pravilno i pomno biramo, ili kada pak služe kao sredstvo osude, nerazumijevanja i netolerancije među onima koji ih izgovaraju ili pišu. Naglasak je svakako potrebno staviti na razvijanje komunikacijskih vještina te ih razvijati tijekom formalnoga obrazovanja učenika i oblikovati različite komunikacijske situacije u kojima će učenici kroz učenje i igru (igre riječima u nižim razredima ili debatni klub u višim razredima osnovne škole) razvijati i ove vještine koje su od ključne važnosti za kasniji razvitak i uspješno djelovanje u društvu. Potrebno je osvijesti kod učenika moć i snagu izgovorene ili pisane riječi, jezika i razgovora te osposobiti učenike za kvalitetnu komunikaciju u različitim životnim situacijama; nekima više, a nekima manje ugodnim, ali ponekad neizbježnim.

Ružičaste žabice u Osnovnoj školi Rude

Učenici Osnovne škole Rude sa svojim učiteljima i razrednicima, pripremili su se unaprijed za obilježavanje Dana ružičastih majica. U suradnji s logopedinjom Marinom Brajević Kus i školskom pedagoginjom Dubravkom Lukežić-Čolakhodžić, učenici su izradili ružičaste žabice u koje su ispisali lijepe poruke i misli pomno birajući riječi. Dan su obilježili tako što su vadili žabice  iz košare i čitali lijepe poruke jedni drugima koje su bile napisane u ružičastim žabicama. Učenici su na ovaj način potaknuti na pozitivnu komunikaciju, potaknuti da slušaju jedni druge, da budu ljubazni jedni prema drugima te da osvijeste snagu i moć lijepe riječi.

I najvažnije, da zatvore vrata svakom obliku nasilja!

 

Pripremila: Tatjana Ognjenović

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Pet koraka do istine (eTwinning projekt) – dobrobit projekta na razvoj medijske pismenosti učenika OŠ Petra Zrinskog

Postavlja se pitanje kako znati što je dobro i točno u tim izvorima znanja, odnosno kako prepoznati, prevenirati i spriječiti ono negativno što može utjecati na učenike, ali i na nas odrasle. Učitelji znaju da je još davno “veliki” češki pedagog, Jan Komenský potaknuo razvoj odgoja i školstva, uveo u školske sustave načela zornosti, postupnosti, svjesnosti i sustavnosti te se zauzimao za nastavu na materinskom jeziku.

Hrvatski jezik u Saboru - 170 godina

Razloga je za takav kritički govor bilo i više nego dovoljno. Naime, početkom 19. stoljeća hrvatski krajevi nisu imali zajednički standardni jezik. Svi govori i saborski zapisnici, počevši od druge polovice 13. stoljeća, bili su na latinskom jeziku, a u javnom se životu i radu, u pojedinim hrvatskim krajevima, nastojao nametnuti talijanski, odnosno njemački i mađarski jezik.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Anđelka Rihtarić, Marina Marijačić
udzbenik
J. Levak, I. Močibob, J. Sandalić, I. Skopljak Barić, I. Canjuga, D. Greblički-Miculinić, N. Jakob, G. Ljubas
udzbenik
Vesna Budinski, Marina Diković, Gordana Ivančić, Saša Veronek Germadnik