ČITANJE U ČETVRTOM RAZREDU
Svakodnevno čitanje priča u četvrtom razredu radi se s ciljem daljnjeg razvoja razumijevanja pročitanoga, promišljaja o pročitanom i stvaralaštvu nakon pročitanog teksta.
Većina učenika u četvrtom razredu pretežno je ovladala točnim i tečnim čitanjem. Svakodnevno vježbanje tijekom prethodnih godina tome je znatno pridonijelo, premda je nekoj djeci i dalje potrebna podrška.
Sada sve više pažnje možemo posvetiti dubljem razumijevanju rteksta, promišljanju i vrednovanju pročitanoga te stvaranju vlastitih sadržaja potaknutih tekstom.
Što nam tekst govori između redaka?
Razumjeti priču znači i prepoznati ono što nije izravno napisano. Zašto je lik prešutio istinu? Je li nekome pomogao zato što je to želio ili zato što je očekivao nagradu? Kako znamo da je zabrinut ako pisac nije upotrijebio tu riječ?
Takva pitanja potiču djecu da povezuju pojedinosti i zaključuju. Važno je tražiti da svoje tumačenje objasne primjerom iz teksta. Različiti odgovori mogu biti opravdani ako učenici za njih pronalaze uporište u pročitanome.
Djeca u četvrtom razredu dovoljno su emocionalno zrela i upoznata s emocijama da im neće biti teško suosjećati se s nekim drugim. Dovoljno su zreli, pa se svakodnevnim čitanjem priča nastavlja razvija empatija ili suosjećanje čitatelja s likovima iz priče.
Priče pružaju priliku za promišljanje o tuđim osjećajima, potrebama i gledištima. Učenike možemo potaknuti da isti događaj promotre očima različitih likova. Kako ga doživljava dijete koje je isključeno iz igre, a kako ono koje je odlučilo koga će pozvati? Što svaki lik zna, čega se boji i što želi?
Uživljavanje možemo produbiti kratkim razgovorom u ulogama, zamišljenim pismom ili dnevničkim zapisom lika. Pritom djeca mogu pokušati razumjeti nečije postupke, a istodobno procijeniti njihove posljedice i odgovornost lika.
Djecu u ovoj dobi korisno je učestalo poticati i ohrabrivati da izražavaju svoje mišljenje o pročitanom tekstu. Umjesto da se zadovoljimo odgovorom: „Priča mi se sviđa”, možemo pitati:
- Koji te dio posebno zainteresirao?
- – Je li završetak uvjerljiv?
- – Koji bi postupak lika preispitao?
- Kome bi preporučio ovu priču i zašto?
Učenici mogu uspoređivati dvije priče, njihove likove, poruke i načine pripovijedanja. U razgovoru trebaju imati prostora i za neslaganje, uz slušanje i uvažavanje tuđih objašnjenja.
Pročitana priča može postati početak nove. Djeca mogu promijeniti odluku glavnoga lika, mjesto radnje, pripovjedača ili završetak. Posebno je poticajno pratiti posljedice promjene: ako lik na početku postupi drukčije, što se sve poslije mora promijeniti da bi priča ostala smislena?
Stvaralaštvo može uključivati pisanje, ali i usmeno pripovijedanje, strip, dramatizaciju, snimljeni razgovor s likom ili osmišljavanje drukčije naslovnice. Važno je da učenici imaju priliku razviti vlastitu zamisao i objasniti njezinu povezanost s pročitanim tekstom.
Poznate strategije čitanja učenici četverog razreda primjenjuju samostalninije.
Označavanje nepoznatih riječi, zaključivanje o njihovu značenju iz konteksta i ponovno čitanje nejasnih dijelova učenici su već upoznavali.
U četvrtom razredu djecu potičemo da te postupke sve samostalnije primjenjuju. Ako kontekst ne pruža dovoljno podataka, značenje mogu provjeriti u rječniku ili zatražiti objašnjenje.
Uz sve te aktivnosti treba sačuvati i vrijeme za osobni doživljaj priče.
Svako čitanje ne mora završiti zadatkom. Ponekad je dovoljno razmijeniti dojmove, postaviti pitanje koje nas zaokuplja ili poželjeti pročitati još nešto istoga autora. Tako razvijamo čitatelje koji razumiju tekst, propituju ga i pronalaze vlastite razloge za čitanje.