Unatrag nepunih mjesec dana svi smo ostali zatečeni situacijom za koju nas nitko nije pripremio, za koju nemamo prethodno iskustvo, kao niti većinu znanja i vještina neophodnih za nastavu na daljinu. Više nego ikad ranije osvjedočeni smo nužnosti cjeloživotnog učenja.
U tako izazovnoj situaciji reagiramo različito: neki se ljute, neki se boje, neki rade pretjerano, dok su se drugi zablokirali i gotovo uopće ne rade… I sve su te reakcije prirodne, jer osim kognitivnog postoji još jedan aspekt ozračja u kojem smo se zatekli, a to je psihološki, koji se uvriježeno u našem društvu najviše zanemaruje. Stoga je vrijeme za promjenu, ne samo načina poučavanja već i za skrb o sebi i svom kako fizičkom, tako i psihičkom zdravlju. Tek kada si odvojimo vrijeme za sebe i svoje omiljene aktivnosti te refleksiju o svemu što nam se događa moći ćemo se posvetiti i obitelji i učenicima. Nikada veći značaj u učiteljskoj profesiji nije imao odgoj u odnosu na obrazovanje.
Nastavni proces se uobičajeno odvija u tri etape: pripremi, izvedbi i refleksiji obavljenoga.
Sve su te tri su faze nastavnog procesa na daljinu bitno promijenjene i to u obimu, fokusu i kvaliteti. Daleko više vremena nam treba za pripremu, nago za sam nastavni proces u kojem sada nemamo mogućnost komuniciranja neverbalnom komunikacijom koja je učenicima najizravniji kanal razumijevanja. Same prezentacije, bilo da su pisane ili snimane videozapisom, učenicima brzo postaju monotone i nisu se u stanju u potrebnoj mjeri fokusirati i učinkovito ih pratiti. Stoga u online okružju trebamo komunicirati sustavnim dobivanjem povratne informacije, koja se neće samo odnositi na činjenično znanje već i na kontekst o onome što uče. Zašto je za njih važno upravo to što uče – osobni kontekst i zašto je važno za društvenu zajednicu u kojoj žive – socijalni kontekst.
Idealan primjer takvih dodatnih metodičkih materijala su Profilovi Dnevnici slušanja iz kojih saznajemo o učeniku, barem koliko i o njegovom poznavanju glazbe. Kod pripreme materijala (kvizova, prezentacija i dr.) pokušajte maknuti fokus sa činjeničnog znanja na konceptualno, proceduralno te metakognitivno.
Riječi velikog mađarskog glazbenog pedagoga i skladatelja sadrže jedinu svrhu glazbe kao umjetničkog izraza i glazbene nastave koja je djeci dragocjena ukoliko je poučavamo da ostavlja trag radosti i ljepote u dječjem srcu i daje mu smisao postojanja. Mi, glazbeni pedagozi, svjesni smo da je vrijedna glazba najsnažnije sredstvo kojim možemo ostvariti taj cilj.
Suočeni sa strahom i neizvjesnosti sadašnjice, glazba je učenicima azil u poznato ozračje koje ih smiruje, opušta i raduje. Iskoristite to kako bi svaku glazbenu aktivnost učenika pohvalili i nagradili te u povratnoj informaciji učenika ohrabrili. Ujedno ukažite na razinu i područje u kojem može biti još bolji.
Vrednujte sve ostvareno, a pokažite znatiželju za neostvareni zadatak. Pokažite iskrenu radoznalost zašto neki zadatak nije ostvaren: je li to zbog loših materijalnih preduvjeta, nemogućnosti smirenog obiteljskog okružja i ozračja u kojem bi u miru mogao ostvariti svoje zadatke, strah koji ga je blokirao. Koristite mogućnosti sinkretizma u izrazu djece kada je glazba u pitanju i potaknite ih na vizualni izraz, izraz pokretom ili opis riječju doživljenoga u glazbi. Neka učenici snimaju i razmjenjuju svoje izvedbe. Dopustite im da se prvo sami vrednuju, potom pustite kanale vršnjačkog vrednovanja, a tek potom ukažite na prostor u kojemu mogu biti još bolji. Uvijek najprije pokažite empatiju i razumijevanje, a tek potom procjenjujte i vrednujte učinjeno.
Pomoć ovakvog metodičkog pristupa pružaju Vam materijali UČENJA NA DALJINU koje smo za Vas priredili i sve povezali na jednom mjestu. https://www.profil-klett.hr/ucenje-na-daljinu
