Metodički paket za poučavanje povijesti

Autor: Miljenko Hajdarovic

Izdavačka kuća Profil Klett prepoznaje potrebu za permanentnim stručnim usavršavanjem učitelja i mnogobrojnim aktivnostima nastoji podržati zajednicu praktičara. Uz webinare i stručne članke na portalu Profil Klett je za učitelje povijesti priredio zbirku suvremenih didaktičkih i metodičkih savjeta.

Uz mnogobrojne projekte, izložbe, usavršavanja, konferencije i druge aktivnosti na unapređenju obrazovanja Miljenko Hajdarović, Martina Glučina i Valerija Turk-Presečki, prikupili su zajedno već nekoliko desetljeća praktičnoga rada u hrvatskim osnovnim i srednjim školama. Zajedno su u različitim ulogama sudjelovali u izdavanju udžbenika, priručnika i digitalnih obrazovnih sadržaja izdavačke kuće Profil Klett. Njihove proširene biografije potražite u knjizi.

Metodički paket za poučavanje povijesti sadrži članke, stručne radove i istraživanja nastala u nekoliko posljednih godina tijekom kojih se provodi najnovija reforma obrazovanja u Hrvatskoj. Autori nastoje pomoći učiteljima povijesti tekstovima koji pokrivaju teme o odgojno-obrazovnim ishodima, vrednovanju, metodama poučavanja i drugim temama didaktike i metodike poučavanja Povijesti.

Iz recenzije

Pogledajte videoisječak u kojem recenzent dr. sc. Goran Đurđević najavljuje knjigu:

Sadržaj

1. Promjena paradigme, reforma ili sve po starom?
2. Što su ishodi učenja i čemu služe?
3. Vrednovanje
4. Primjeri vrednovanja
4. 1. Vrednovanje za učenje
4. 2. Vrednovanje kao učenje
4. 3. Vrednovanje naučenoga
5. O studiji slučaja kao strategiji u nastavi povijesti
6. Primjeri metoda poučavanja
7. Dvostruko kodiranje u nastavi povijesti
8. Velike slike ili kako ponavljanje gradiva učiniti smislenijim
9. Istraživačka pitanja u nastavi povijesti
10. 10. Slikovni izvori u nastavi povijesti – izazovi poučavanja
11. Karikatura kao povijesni izvor
12. Poučavanje pomoću grafičkih organizatora
13. Dobro korištenje filma u nastavi Povijesti
14. Digitalno poučavanje povijesti
15. Učinkovito korištenje računalnih prezentacija u nastavi povijesti
16. Problem straha od javnoga nastupa u online okruženju
17. Kako koristiti autonomiju u poučavanju povijesti?
18. Refleksija o protekloj školskoj godini – izazovi, napredak i kojim putem dalje

Osnovni podatci o knjizi

Autori: Miljenko Hajdarović, Martina Glučina, Valerija Turk-Presečki
ISBN: 978-953-359-300-5
2. prošireno izdanje, 2021.
elektroničko izdanje, 153 stranice
besplatno preuzimanje: https://bit.ly/3jWHrN5

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Povijest

Poučavanje pomoću grafičkih organizatora

Grafički organizator je alat za poučavanje i učenje koji se koristi za organiziranje informacija i ideja na zanimljiv i lako razumljiv način. Naziva se i drugim imenima: pojmovna mapa, semantički organizator, umna mapa i sl. Integriranje teksta i slike pogodno je za prikazivanje veza između pojmova i činjenica. Zbog toga grafički organizator možemo koristiti u svim fazama učenja i poučavanja, a može služiti kao:

Povijest

Velike slike ili kako ponavljanje gradiva učiniti smislenijim

Ponavljanje gradiva sastavni je dio planiranja nastave. Redovno ga provodimo nakon niza nastavnih aktivnosti ili obrade teme. Ponavljanje predstavlja stanovito zaokruživanje cjeline, pomaže nastavniku da sistematizira obrađeno gradivo, a učenicima da konsolidiraju znanje te lakše prate gradivo koje će učiti. Kako metodički kreiramo sate ponavljanja i razmišljamo li o svrsi ponavljanja u pojedinim fazama učenja?

Engleski jezik

Povijest

Geografija

Izbori u Americi – „Slonovi“ i „Magarci“ ponovno u ringu

Republikanski crveni „Slonovi“ i demokratski plavi „Magarci“

U studenom američki građani biraju predsjednika po 58. put. Hoće li novi predsjednik doći iz redova crvenih „slonova“ (republikanski logotip) ili plavih „magaraca“ (prepoznatljiv, iako ne i službeni simbol demokrata)? Na ovo pitanje ne znamo odgovor, ali zato znamo na mnoga druga: Kojoj je stranci pripadao prvi američki predsjednik, George Washington? Kako su nastale dvije stranke? Koje su američke države tradicionalno „crvene“, koje „plave“, a koje „ljubičaste“?