Naime, društva nam stare, radne je snage sve manje, proizvodnja usporava, jača radikalizam, a mladi ljudi streme za poslovima s maksimalnom sigurnošću. Gubi li to Europa svoju dinamiku? Svoj inovativni kapacitet? Nastave li stvari ići tim putem, koje će posljedice uslijediti za naš način života i položaj na međunarodnoj sceni?

• Koliko god “kul” i sjajno zvučao, STEM je zapravo akronim za prirodoslovlje, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku (Science, Technology, Engineering & Mathematics). Odnosi se na skupinu disciplina koje prakticiraju prirodoslovci i inženjeri, koje bi se trebale poučavati na obuhvatan i interdisciplinaran način. Nasreću, skorašnji dodatak “A” koji se odnosi na “umjetnosti” (Arts), preinačio je STEM u još sjajniji akronim: STEAM.

Prema jednom prošlogodišnjem anketnom ispitivanju (2016 survey by Extreme Networks) tzv. pametne škole koriste IoT tehnologiju za praćenje školskih autobusa i nazočnosti učenika, učeničkih iskaznica, kao i za nadziranje sustava rasvjete i sigurnosti, među ostalim.

Roboti neće zamijeniti svakoga radnika, a njihova će uporaba na radnome mjestu dovesti do više poslova namijenjenih kreativnim ljudima, poručuje tvrtka koja nastoji predvidjeti budućnost „The Future Laboratory“.

Umjetna inteligencija (AI) djelovat će zajedno s ljudima, preuzimajući teži i dosadniji dio posla, omogućujući ljudima da budu maštovitiji i produktivniji, tvrde stručnjaci iz tvrtke.

Većina osnovnoškolske djece provede prosječno 70 posto svojeg vremena u učionici sjedeći. Štoviše, i izvan učionice opao je broj učenika koji pješače do škole dok, istodobno, sve veći broj provodi više vremena pred zaslonima. Djeca u dobi od pet do šesnaest godina danas provode prosječno šest i pol sati pred zaslonima u usporedbi s oko tri sata u 1995. godini.

Koliko vam vremena treba da pomnožite 21 puta 13? Jedna minuta, vjerojatno. A koliko za 123 puta 321? Više od minute, sigurno. Međutim japanska su djeca sposobna to riješiti u trenutku, pomoću nekoliko redaka. Svako dijete to može čak i petogodišnje. Oni ne uče brojeve napamet. Umjesto toga, crtaju i igraju se.

Pitate se kako je to moguće.

Moguće je zato što se nastava u toj zemlji usmjerava na kvalitetu poučavanja, a ne na kvantitetu.

Sa sve većim brojem škola koje potražuju digitalne alate kako bi postigli učinkovitije učenje, trebaju li škole i dalje nalagati učenicima da svoje uređaje ne unose u školu? Za 21 posto škola koje dopuštaju unošenje vlastitih uređaja ( 21 percent of schools), odgovor na to pitanje zasigurno je negativan.

“Tehnologija može odigrati ulogu u povećanju ravnopravnosti ako, i samo ako, djeca imaju pristup tehnologiji, ako postoje uvjeti koji to omogućuju (osposobljeni učitelji), i da se može najbolje iskoristiti za potrebe djece”, Javier Rogla, Fundación Empieza Por Educar.

European Schoolnet Academy edukativna je platforma koja pomaže zainteresiranim polaznicima učiti o raznovrsnim inovacijama u školi i učionici uz pomoć besplatnih internetskih tečajeva namijenjenih učiteljima osnovnih i srednjih škola.