Razgovor s učiteljem likovne kulture i umjetnikom: Marcom A. Cinottijem | Profil Klett
Marc Antonio Cinotti

Marc Antonio Cinotti

05. ožujak 2018.

Razgovor s učiteljem likovne kulture i umjetnikom: Marcom A. Cinottijem

Autor: Maja Trinajstić

Učitelji likovne kulture često su i sami umjetnici, a osim što se bave edukacijom, u školi sudjeluju i u raznim drugim aktivnostima. Vode likovne skupine, radionice, filmske skupine, bave se estetskim uređenjem škole, nadarenim ili pak učenicima s prilagođenim programom. Sudjeluju u likovnim natječajima, pa tako i u natječaju Želim, stvaram, oblikujem. S učiteljem Marcom Antonijom Cinottijem započinjemo seriju razgovora o edukaciji i umjetnosti.

Dječji radovi, ekologija
Dječji radovi, ekologija
Razgovarala Ksenija Filipović

Zanimljivo je da ste diplomirali na dva fakulteta, na Akademiji likovnih umjetnosti na Nastavničkom odjelu, u klasi prof. Ante Rašića i na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Da možete birati između edukacije i umjetničkoga rada, što biste odabrali?

Teško je odabrati, volim i jedno i drugo. Iz rada s djecom i mladima često nastaju nove ideje i poticaji, i tu vrlo jasno osjećam povratnu informaciju u vidu napretka i razvoja djece. Kad vidite dijete koje napreduje u likovnom shvaćanju svijeta i razvija svoju kreativnu prirodu, to je najljepši osjećaj. To me jako motivira i ispunjava u edukativnom radu.

U umjetničkom radu u atelijeru usavršavam svoje vještine koje onda pak koristim u edukaciji. U mojem se životu i stvaralaštvu to dvoje isprepleće i tvori neodvojivu, kompatibilnu i skladnu cjelinu.

 

Kojim se sve vrstama likovne umjetnosti bavite? Opišite svoje djelovanje na svakom od područja koja ste naveli.

Do sada sam se okušao u raznim likovnim tehnikama, jer je likovno stvaralaštvo i umjetnost moj život. Najviše sam radio u raznim slikarskim tehnikama gdje sam uz slikanje šivao i kolažirao na platno, kuhao i dodavao vosak, urezivao i spajao slikarska platna. Jednom riječju eksperimentirao sam  s najrazličitijim materijalima i tehnikama, često kombinirajući više tehnika odjednom.

Uza slikanje, bavio sam se nekoliko godina grafikom i istraživao mogućnosti monotipije, a posljednje tri godine bavim se i karikaturom, ilustracijom te raznim tipovima dizajna. Trenutačno me najviše zanima i fascinira animacija. Animacijom se kao stvaralačkim procesom bavim posljednjih godinu dana.

Povrh svega, u radu prakticiram i razne tehnike kiparskog oblikovanja i to najviše u službi estetskog uređenja škole.

 

U kojim sve aktivnostima kao učitelj Likovne kulture sudjelujete u školi?

Osim u redovnoj nastavi, sudjelujem u školskoj zadruzi, estetskom uređenju škole te vodim likovno-estetsku grupu.

 

Formacije, reljefi
Formacije, reljefi
Važnost likovne kulture za razvoj djece

Zašto je likovna kultura važna u obrazovanju djece?

Najbitnije odlike likovnog su razvijanje kreativnosti, osobnosti, kritičkog promišljanja, vizualne percepcije, kao i dublje sagledavanje prostora i svega oko sebe, razvijanje fine motorike, da ne spominjem i razvoj mašte koja je djeci prijeko potrebna u ovoj našoj realnosti čiji smo svjedoci. Umjetnost vraća čovjeka svojoj biti, potiče samosvijest, introspekciju i redefiniciju stvarnosti kroz izražavanje vlastitih doživljaja i  misli.

Umjetnost je važna jer potiče djecu na vlastiti izričaj, vlastiti rukopis, vlastito mišljenje i time razvija djetetovu svijest i kreativnost.

Također je bitno reći da umjetnost smanjuje agresivnost, frustriranost i preopterećenost kod djece i ispunjava djecu afirmativnim mislima, pozitivnim emocijama i energijom.

 

Uz rad u školi, bavite se i dodatnom edukacijom mladih u programima udruge Artmix, a član ste i  udruge OPA i HDLU-a? Što postižete svojim djelovanjem u udrugama?

Trenutna satnica likovne kulture u školi (45 minuta tjedno) ne omogućuje nadarenoj djeci da razviju puni potencijal, pa taj nedostatak pokušavamo nadoknaditi različitim zanimljivim, likovnim programima i projektima udruga u izvannastavnim programima i projektima. Rad u udrugama omogućava nam rad s nadarenom djecom, slobodu izražavanja, kreativnu opuštenost, visoku prilagodljivost potrebama svakog djeteta ponaosob, neopterećenost školskim programom te veću slobodu u izboru, korištenju i kombiniranju materijala.

 

Što mislite koliko bi sati likovne kulture bilo optimalno za učenike od 5. do 8. razreda osnovne škole? Možete napraviti usporedbu s iskustvima iz drugih zemalja.

Po mom bi mišljenju dva do tri sata likovne kulture/umjetnosti tjedno bila optimalna. Druge zapadne zemlje imaju u prosjeku više likovnog obrazovanja u svojem nastavnom kurikulumu, čak i zemlje u našem susjedstvu kao, primjerice, Slovenija i često spominjana Finska koja ima cijeli niz predmeta povezanih s likovnom kulturom: dizajn, filmsku umjetnost, strip, fotografiju i multimediju.

 

S kojim predmetima ste imali najviše korelacija i s kojim osobama na školi najčešće surađujete?

Ima dosta prostora za korelaciju, pogotovo kad dođe do bliskih tema i sadržaja. Kolege me najčešće traže korelaciju kad je riječ o blagdanima i obilježavanju određenih događaja i datuma. Imam odličnu i čestu suradnju s knjižničarkom u vezi školskog lista i mjeseca knjige koji je u listopadu.

Kad vidim neke dobre teme kod drugih predmeta, koristim to i za zadatke u nastavi Likovne kulture, a „posudim“ i radove za izlaganje na školi koje su učenici napravili kod drugih profesora.

S prirodom i ekologijom povezujem se na način da sudjelujem u ekološkom školskom projektu pa u nastavi obrađujemo reciklažno oblikovanje i land art u školskom vrtu.

 

Radovi s ovogodišnjeg LIK-a
Radovi s ovogodišnjeg LIK-a
Izložbe i natječaji

Je li bitno da profesori i učenici redovito posjećuju izložbe? Ako da, zašto?

Bitno je posjećivati izložbe i organizirati skupne posjete s učenicima jer djeca na izložbama uče, obogaćuju svijest o kulturi i umjetnosti te ih se tako potiče na kreativno promišljanje. Profesori trebaju ići na izložbe zbog vlastitoga stručnog usavršavanja i stjecanja znanja o onome što predaju i čime se možda i privatno bave.

Kao primjer navest ću veliku izložbu o Nikoli Tesli koja se trenutačno može pogledati u prostoru HDLU-a, a koja može biti veliki poticaj i za korelaciju s drugim predmetima kao što su fizika, tehnički i biologija.

 

Izdvojite najzanimljivije izložbe na kojima ste bili u 2017. godini.

Izložbe koje su mi bile zanimljive protekle godine i koje bih izdvojio su: Bijenale slikarstva, Vjenceslav Richter - retrospektiva, Vasko Lipovac - retrospektiva, Japanska suvremena grafika i Zagrebački salon mladih.  

 

Kakav je Vaš odnos prema likovnim natječajima i u kojima sudjelujete sa svojim učenicima?

Svake godine sudjelujem na Natjecanju–izložbi učenika osnovnih i srednjih škola iz područja vizualnih umjetnosti i dizajna – LIK. Tako sam i ove godine sudjelovalo sa svojim učenicima na temu Mitovi i legende, te smo postigli zapažen uspjeh.

Sudjelovali smo i na raznim europskim natječajima, natječaju Etnografskog muzeja na temu starih zanata te sudjelujemo i na natječaju Profil Kletta Želim, stvaram, oblikujem u dvije kategorije: Oblikujem škrinju za čuvanje naše baštine i Dizajniram plakat Stablo mojeg zavičaja. Vašem su me natječaju privukli zanimljivi motivi i raznovrsne tehnike, što mi je uvijek izazov, posebice aluminijska folija i linorez. Raznolikost oblikovanja je izazov i mojim učenicima.

Učenički radovi za natječaj Profil Kletta Želim, stvaram, oblikujem
Učenički radovi za natječaj Profil Kletta Želim, stvaram, oblikujem
Crtani film

Što je sljedeće u vašem umjetničkom radu? Što pripremate u vašem atelijeru za 2018. godinu?

 Za iduću godinu pripremam više crtanih filmova koje radim u suradnji s mladim i kreativnim

umjetnicima i animatorima. Trenutačno sam u projektu stvaranja jednog kratkometražnog crtića za odrasle.

 

Koji biste citat povezan s umjetnosti izdvojili?

„Tko hoće nešto učiniti nađe način, tko neće, nađe opravdanje.“ Pablo Picasso 

Navedeni citat nas usmjerava na to da ne bi trebalo ići linijom manjeg otpora.

Skica za animaciju, M. A. Cinotti
Skica za animaciju, M. A. Cinotti

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Zajedno

Plakat izložbe i likovnog natječaja „Zajedno“ u organizaciji finskog Kulturnog centra za djecu i mlade Villa Arttu

Učenici likovne skupine OŠ Julija Klovića iz Zagreba na poticaj učiteljice likovne kulture Sanje Gjurčević ove su godine sudjelovali na međunarodnom likovnom natječaju u organizaciji Kulturnog centra za djecu i mlade Villa Arttu u Hyvinkäällä (Finska) na temu YHDESSÄ - „Zajedno“.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Ana Šobat, Martina Kosec, Jurana Linarić, Emina Mijatović, Zdenka Bilušić, Dijana Nazor
udzbenik
Ana Šobat, Martina Kosec, Jurana Linarić, Emina Mijatović, Zdenka Bilušić, Dijana Nazor