15. listopad 2018.

Integracija slabovidne i slijepe djece u redovnu nastavu

Autor: Marija Galović

Međunarodni dan bijelog štapa svake se godine obilježava 15. listopada od 1964. godine. Bijeli štap je prometni zaštitni znak slijepih u prometu, ali i pomagalo koje slijepima omogućuje samostalno kretanje. S pedagoškog stajališta slijepim ili slabovidnim smatramo svakog učenika s oštećenjem vida koji čita i piše normalnim pismom uz prilagodbu veličine i fonta slova. Metode rada sa slabovidnim i slijepim učenicima ne razlikuju se od rada s ostalom djecom u redovnom razrednom odjelu, no potrebne su individualizirane prilagodbe vremena, materijala i uvjeta u razredu.

 

Medicinska i pedagoška definicija sljepoće

 

Sljepoća nije nužno život u potpunom mraku kako bi gotovo svaki laik pomislio. S medicinskog stajališta sljepoća podrazumijeva ostatak vida do 5% , te uz korekciju ili pomagala do 25%.

S pedagoškog stajališta slijepim ili slabovidnim smatramo svakog učenika s oštećenjem vida koji čita i piše normalnim pismom (ne koristi Brailleovo) uz prilagodbu veličine i fonta slova (preporučuje se Ariel kao najčitkiji), te uz vremensku prilagodbu koja mu je potrebna da pročita ili napiše određeni tekst.

Ako dijagnoza oštećenja vida spade u ove okvire, nema razloga dijete slati u specijalnu školu, nego se ono integrira u redovan razred.

 

 

Slabovidni ili slijepi učenik na nastavi

 

Prema preporuci stručnjaka iz Centra za odgoj i obrazovanje Vinko Bek ovakvom djetetu nije potreban osobni asistent na nastavi. Cilj obrazovanja je da se dijete unatoč svojim poteškoćama pripremi za samostalan život, a to će biti brže i uspješnije ako se već kroz period školovanja počne maksimalno osamostaljivati.

Također se niti metode rada sa slabovidnim i slijepim učenicima ne razlikuju od rada s ostalom djecom u redovnom razrednom odjelu, no potrebne su individualizirane prilagodbe vremena, materijala i uvjeta u razredu:

- učenik treba sjediti u prvoj klupi srednjeg reda (smatra se da je to optimalno mjesto zbog idealnog hvatanja zvučnih i vizualnih signal u razredu)

- obratiti pozornost na izravnu komunikaciju (učenika uvijek oslovljavati imenom kako ga se ne bi zbunilo, budući da on ne hvata kontakt očima)

- dati mu na raspolaganje specijalne materijale za rad (primjerice, uvećani udžbenik ili radnu bilježnicu, a postoje i adaptirane bilježnice za pisanje s puno širim proredom)

- učeniku trebaju biti uvijek pri ruci i specijalna pomagala poput povećala, olovaka tamnije boje, posebno osvjetljenje i slično, a značajnu ulogu ima korištenje stalaka za pisanje koji sprečavaju duboko sagibanje glave na stol, te tako smanjuju pritisak na vratnu kralješnicu

- diktafon (umjesto izrade vlastitih bilješki) preporučuje se tek uz znanje i odobrenje predmetnog nastavnika

 - pisane provjere znanja ne treba izbjegavati jer dijete radi po redovnom programu. No, ako razlike u ocjeni između usmene i pisane provjere znanja budu kontinuirano velike, preporučuje se usmeni odgovor kao relevantniji

- kod pisanih provjera treba voditi računa da je učenikova vizualna percepcija usporena (koliko?) te sukladno tome potrebno je smanjiti broj zadataka (nikako ne i opseg sadržaja, osim ako učenik nema prilagođeni program)

- ako je kod učenika smanjena distanca gledanja, otežano će čitati s ploče. U tom slučaju se preporučuje pripremiti mu za sat isprintani plan ploče.

 

Kako bi mogao odabrati što kvalitetnije načine prilagodbe, nastavnik svakako treba imati uvid u službenu dijagnozu. Naime, sljepilo ili oštećenje vida nastalo zbog fizičkog oštećenja oka ili ono izazvano oštećenjem centra za vid u mozgu mogu se manifestirati različito.

 

U našim IZZI digitalnim sadržajima pogledajte inkluzivni način prezentacije obrazovnog sadržaja posebno prilagođen za slabovidne učenike.

Utjecaj oštećenja vida na socio-emocionalni razvoj i kognitivno-obrazovna postignuća učenika

 

Pozitivan roditeljski stav uvelike utječe na uspostavljanje kvalitetne i kontinuirane suradnje s nastavnicima tijekom djetetova školovanja. Također stvara pozitivno i stimulativno okruženje za razvoj i napredak djeteta.

Što se pak nastavnika koji rade s djetetom tiče, svakako se preporučuje razumijevanje i strpljenje, no nikako iskazivanje sažaljenja prema djetetu ili popuštanje u kriterijima zbog njegove teškoće.

Slijepog ili slabovidnog učenika treba uključivati u sve razredne aktivnosti (svakako će ga se uključiti i u mikroskopiranje na satu Biologije, kao i na mjerenja na satu Fizike), no također ga je potrebno osvijestiti po pitanju njegove poteškoće te ga usmjeravati prema zanimanjima koja će jednog dana moći samostalno obavljati.

 

O autorici kolumne Mariji Galović

Činjenice kako ću cijeli život ostati u školi, bila sam svjesna čim sam krenula u prvi razred Osnovne škole Klinča Sela pored Jastrebarskog. Bila je to ljubav na prvi pogled! Naravno, cijeli ostatak moga školovanja odvijao se u tom pravcu.

Završila sam VII. (opću) gimnaziju u Zagrebu te svoje školovanje nastavila na Filozofskom fakultetu u Zagrebu birajući vrlo rijetku studijsku kombinaciju: germanistiku i povijest.

Nakon diplome 2002. godine stekla sam zvanje profesora njemačkog jezika i književnosti i povijesti.

U školi radim preko petnaestak godina, trenutno u statusu profesorice mentorice Njemačkog jezika. Imala sam tu sreću te sam tijekom svog radnog staža predavala oba predmeta koja sam studirala.

Neprocjenjivo pedagoško iskustvo s druge strane katedre zahvaljujem i svojim dječacima uz koje puno učim i ponovno proživljavam radosti đačkog života.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Pjesmom ususret božićnim blagdanima

 

U ovo predblagdansko vrijeme nije nikakav problem uklopiti blagdane sv. Nikole, običaje adventa, te na kraju božićne običaje u nastavu njemačkog jezika. No s godinama izrade plakata, pisanje pisama sv. Nikoli, odnosno Nikolausu, maleni igrokazi na tu temu i slično postanu djeci uobičajena tema. Zato se ove godine raspjevajte sa svojim učenicima na njemačkom jeziku, a motivaciju potražite u tekstu i radnim listićima.

Strategije i metode učenja njemačkoga jezika - s osvrtom na udžbenik Maximal 2

Dvije su glavne paradigme koje sugerira novi kurikul Njemačkog jezika: samostalnost učitelja u odabiru aktivnosti i sadržaja kojima će ostvariti pojedini ishod i čim veća samostalnost učenika u procesu njegovog učenja. Učitelj tako može i sam sastaviti vlastiti obrazovni materijal ili koristiti neki od gotovih materijala dostupnih na internetu. Kako izrada samostalnih materijala zahtijeva obično jako puno vremena, učitelji vole pouzdan i kvalitetan udžbenik na koji se mogu osloniti.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja