Razlikujemo četiri vještine u učenju stranog jezika: slušanje, čitanje, govorenje i pisanje. Pisanje i govorenje su produktivne vještine, a slušanje i čitanje receptivne vještine. Najsloženija jezična vještina upravo je pisanje. Koliko je složen proces razvijanja same vještine pisanja kod učenika, toliko je i složen proces vrednovanja tj. ocjenjivanja pisanih uradaka učenika od strane učitelja/nastavnika.
Nacionalni okvirni kurikulum propisuje razinu ovladanosti vještinom pisanja za učenike osnovnoškolske dobi na kraju četvrtog razreda osnovne škole na razini A1, što je pripremna faza, a nakon osmog razreda osnovne škole učenici bi trebali postići razinu A2 tj. temeljni stupanj prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike.
Učenici bi tijekom svog osnovnoškolskog obrazovanja na razini A2 trebali steći temelje pozitivnog stava prema pisanju na stranom jeziku i samopouzdanje pri pisanju, uočiti razlike između govorenih, jednostavnih i nešto složenijih pisanih tekstova te razlike u pisanju na stranom i materinskom jeziku i ovladati pravopisnim pravilima na stranomu jeziku. Također se očekuje da će učenici moći primjenjivati odgovarajuću kognitivne, metakognitivne i društveno-afektivne strategije pri planiranju i ostvarivanju pisanih tekstova kao i strategije suradničkoga i individualnoga učenja, koristiti dvojezične rječnike i različite izvore, uključujući i elektroničke medije i obrazovne programe. Očekuje se da će učenici moći samostalno pisati kraće tekstove u svakodnevnoj komunikaciji, služeći se pri tom jednostavnim i nešto složenijim jezičnim strukturama i uvriježenim pravilima komunikacije kulture jezika koji uče te kroz pisanu formu izraziti svoje osjećaje, iskustvo, mišljenje i znati ga obrazložiti.
Pisanje je složen kognitivan zadatak za svakog učenika, a kako bi učenik ovladao vještinom pisanja prethodno treba ovladati vještinama kao što su: poznavanje grafičkog i ortografskog sustava prema važećim normama tj. pravopisu jezika kojeg uči, poznavanje vokabulara te pravilan izbor jezičnih struktura na razini rečenice, poznavanje pravilnog reda riječi ovisno o tomu je li rečenica jesna, niječna ili upitna, prilagođavanje stila pisanja određenoj komunikacijskoj situaciji, organiziranje kraćeg teksta u smislenu cjelinu te planiranje i organiziranje pisanja.
Pri oblikovanju pisanih zadataka za učenike i odabiru pisanih formi potrebno je uzeti u obzir interese učenika i teme koje su bliske njihovoj razvojnoj dobi i svakodnevici. Upravo je odabir teme ključan u motiviranju učenika za pisanje i kreativan izričaj. Novi predmetni Kurikulum Engleskog jezika omogućava veću autonomiju samom nastavniku, a time i odabir tema i nastavnih sadržaja na temelju kojih će učenici steći znanja i potrebne kompetencije i ostvariti Kurikulumom planirane ishode. Stoga je i preporuka da u kreiranju GIK-a tj. Godišnjeg izvedbenog plana poučavanja nastavnik razgovara s učenicima i aktivno ih uključi kao sukreatore dokumenta na način da sami učenici predlože pojedine teme u GIK-u na temelju kojih će steći znanja i potrebne kompetencije. Također, nastavnik ima autonomiju i u kreiranju nastavnog procesa i određivanju vremenskog razdoblja koje je potrebno učeniku/učenicima za ostvarivanje određenog ishoda.
U kojem opsegu i u kojoj mjeri će učenik/učenici ostvariti planirane ishode navedene u Kurikulumu nastavnog predmeta Engleski jezik, uvelike ovisi i o samom nastavniku i njegovoj sposobnosti poučavanja, te primjeni suvremenih metoda i oblika rada u nastavi u kojima je učenik aktivni sudionik procesa učenja.
Jedan od ključnih čimbenika za razvijanje vještine pisanja u engleskom jeziku jest dovoljna izloženost učenika samom jeziku i to već od najranije dobi. U današnje vrijeme u kojem smo svakodnevno okruženi digitalnom tehnologijom i medijima kao što su Internet, televizija, digitalne aplikacije i sl. pretpostavka je da učenici lakše svladavaju i brže uče nove riječi u stranom jeziku. Samim time proširuju svoje znanje vokabulara i usvajaju ključne jezične strukture koje su temelj za razvoj same vještine pisanja. Međutim, kako bi se postigla uspješnost u pisanju potrebno je u primjeni pravilno koristiti i određene jezične zakonitosti i gramatiku, te savladati spelling. Upravo je to onaj dio stranog jezika u kojem učenici imaju najviše poteškoća. Činjenica je i da učenici u osnovnoj školi uglavnom vrlo rijetko pišu sastavke u sklopu nastave stranog jezika tj. naglasak je više na govornoj komunikaciji i vještini slušanja i čitanja. Reformom školstva se i to laganim koracima mijenja.
Razlikujemo nekoliko etapa pisanja:
- -aktivnosti prije pisanja (dogovor i odabir teme, organizacija i jasne upute)
- -proces pisanja (pisanje first drafta tj. radne verzije)
- -pregled i uređivanje i pisanje final drafta
Izuzetno je važno da pri drugoj etapi u pisanju učenicima pružimo podršku u smislu povratne formativne bilješke ili feedbacka u kojem se potrebno osvrnuti na radnu verziju pisanog uratka te pomoći učeniku da sam uoči eventualne pogreške. U formativnoj bilješci važno je dati i jasne smjernice učeniku što je potrebno poboljšati u pisanom uratku, bilo da je riječ o organizaciji teksta, prilagodbi stila pisanja zadanoj pisanoj formi, odabiru vokabulara, spellingu ili jezičnim zakonitostima.
Takva analiza first drafta može se provesti u razredu i u obliku vršnjačkog vrednovanja u kojem učenici međusobno jedni drugima čitaju radne verzije pisanih uradaka i uz pomoć checkliste provjeravaju sadržava li tekst sve potrebne sastavnice. Učenici na taj način aktivno sudjeluju u procesu učenja i procjenjuju uspješnost ostalih učenika. Takve primjere vrednovanja kao učenje u obliku vršnjačkog vrednovanja može se primijeniti pri pisanju različitih sastavaka na odabranu temu, eseja, opisa, kratkih priča, intervjua i sl.
U nastavku prilažemo i jedan primjer rubrika za vršnjačko, ali i sumativno vrednovanje pisanih uradaka u nastavi engleskog jezika primjenjive i na ostale strane jezike.
U nastavi na daljinu učitelji su, poput autorica ovog članka Željke Starčević i Ivane Hrastović Mandarić, kao dodatnu sastavnicu mogli dodati i sastavnicu „aktivnost“ te ju razraditi prema istim gore navedenim bodovima ovisno o pravovremenom dostavljanju zadatka tj. kašnjenju istog, a što je u skladu s Preporukama MZO-a.
Literatura: Predmetni kurikulum Engleski jezik, Nacionalni okvirni kurikulum
Autorice: Željka Starčević, učitelj mentor i Ivana Hrastović Mandarić, učitelj savjetnik