16. 9. 2020. – Međunarodni dan očuvanja ozonskoga omotača | Profil Klett

14. rujan 2020.

16. 9. 2020. – Međunarodni dan očuvanja ozonskoga omotača

Autor: Uredništvo STEM područja

Ozon u atmosferi se nalazi u troposferi i stratosferi. U svakom od tih dijelova atmosfere posve različito utječe na život na Zemlji.

 

Međunarodni dan očuvanja ozonskoga omotača obilježava se povodom 33. obljetnice Montrealskoga protokola koji je osmišljen i potpisan 16. rujna 1987. godine s ciljem da se ozonski omotač zaštiti postupnim ukidanjem proizvodnje brojnih tvari odgovornih za oštećenje ozonskoga omotača.

 

Ozon je plin bljedoplave boje građen od triju atoma kisika. (Proučite građu molekule ozona rotirajući 3D model – IZZI digitalni sadržaji: DOS KEMIJA 7: Kisik i ozon.)

 

 

U atmosferi ozon nastaje kemijskim procesima pod utjecajem Sunčevih zraka. U stratosferi taj proces započinje molekulom kisika koju razbijaju Sunčeve ultraljubičaste zrake, pri čemu nastaju dva atoma kisika. Svaki atom kisika spaja se s jednom molekulom kisika i time nastaje molekula ozona. Iako čini sveukupno samo 0,001 % zraka, njegova je uloga u Zemljinoj atmosferi ključna.

 

Ozon se nalazi u dvama slojevima Zemljine atmosfere. U troposferi se nalazi 10 % ozona, a najveći dio ozona (oko 90 %) nalazi se u stratosferi na 20 do 50 kilometara nadmorske visine i poznat je pod nazivom ozonski omotač. Taj plinoviti štit oko Zemlje pruža našemu planetu zaštitu od štetnoga dijela Sunčevih zraka i čuva sav život našega planeta. 

 

Znanstvenici su još 70-ih godina otkrili da je sloj ozonskoga omotača sve tanji u području iznad Južnoga pola. Ta promjena u ozonskome omotaču označena je kao ozonska rupa i zaključeno je da na njezino povećanje utječe prisutnost nekih štetnih plinova u atmosferi (primjerice, freona CFC 11 i CFC 12). Tih je štetnih plinova nekad bilo u rashladnim uređajima, bocama spreja, aparatima za gašenje požara itd.

Ozonska rupa (izvor slike: NASA)

 

Smanjenje debljine sloja ozonskoga omotača stvara opasnost za zdravlje ljudi i životnu sredinu.  Povećani postotak obolijevanja od raka kože, očne mrene i sljepila izravne su posljedice gubitka sloja ozona. Postupno i ljudski imunosni sustav postaje slabiji. Posljedice UV zračenja visokoga intenziteta velike su i za biljni i životinjski svijet.

 

Znanstvenici su utvrdili da će se ozonski sloj sam oporaviti kad se ukine sva potrošnja tvari koje oštećuju ozonski omotač i smanji koncentracija klora i broma u atmosferi. Iako to ne ide preko noći, postupno ukidanje i kontrola korištenja tvari koje oštećuju ozon već su pomogle u zaštiti ozonskoga sloja za sadašnje i buduće generacije.

 

Kemijski račun!

Zadatak:

Ozon je alotropska modifikacija kisika. Njegova je molekula građena od tri atoma kisika. 

a) Kolika je brojnost molekula ozona (O3) ako je množina ozona u uzorku 1,50 mol?

b) Kolika je brojnost atoma kisika u tom uzorku?

Odgovor: a) U zadanom uzorku ozona brojnost molekula je 9,03 × 1023.; b) Brojnost atoma kisika je triput veća.

 

članak priredila:
Iva Juršić Uravić, učiteljica biologije i kemije

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja