Smetaju li vam komarci? Jeste li znali da postoji životinja koja pojede više od 1000 komaraca tijekom ljetne noći? Vjerovali ili ne, ta je životinja šišmiš.
Šišmiši su bitna skupina sisavaca i iznimno bitan dio ekosustava! Na svijetu ima više od 1300 vrsta šišmiša te čine oko četvrtinu ukupnoga broja sisavaca.
Šišmiši su vrlo korisne noćne životinje jer kontroliraju brojnost noću aktivnih kukaca. Svake noći tijekom šest mjeseci ta životinja pojede 1000 i više komaraca dnevno, tj. 18 000 komaraca godišnje koji mogu ubosti vas ili vaše ljubimce te prenositi razne bolesti (nilsku groznicu, usutu virus, kožne i srčane crve ljudima i životinjama). U 15 godina ta ista životinja pojede više od 2 700 000 komaraca te njihovo potomstvo godišnje uništi 12 555 000 000 komaraca ili više od 12 tona. Bitna su karika u prirodnome obnavljanju tropskih šuma te oprašuju čitav niz biljaka koje cvatu noću. Skoro svi su šišmiši aktivni noću te danju spavaju viseći naglavačke.
Šišmiši obitavaju u špiljama, šumama, nadzemnim objektima, raznim zgradama i skloništima. Većina vrsta šišmiša su mesojedi koji se hrane kukcima. Šišmiše ugrožava gubitak skloništa i gubitak lovnoga staništa.
Eholokacija
Šišmiši emitiraju ultrakratke zvučne valove koji se odbijaju od prepreka te se s pomoću toga orijentiraju u prostoru te prepoznaju plijen. Odjeke takvih zvučnih signala primaju ušima te procesuiraju u posebno prilagođenome živčanom sustavu. Različite vrste šišmiša mogu se prepoznati prema načinu na koji se glasaju, a to su otkrili znanstvenici snimanjem njihova glasanja ultrazvučnim detektorima.
Letenje
Šišmiši su jedini sisavci koji imaju aktivnu sposobnost leta. Šišmiši uglavnom lete brzinama od 18 do 29 km/h. Poneke vrste mogu letjeti brže od 50 km/h. Krila su im građena od dvostrukoga sloja kože kroz koju prolaze krvne žile, živci i mišićna vlakna. Članci prstiju produljeni su, a jedino je palac skraćen i slobodno viri iznad gornjega brida krila. Oblik krila različit je u različitih vrsta šišmiša.
Mitovi
Ljudi su oduvijek povezivali šišmiše sa strašnim stvorenjima noći. Zato su šišmiši proživljavali neopravdano zlostavljanje stoljećima. Vadili su im srce, sjekli krila, glavu ili sakupljali krv. Dok je većina srednjovjekovnoga praznovjerja o njima nestala, poneke su pogrešne pretpostavke ostale te se te životinje prozivaju za koješta i dandanas.
Hibernacija
Hibernacija (zimski san) jest dublji stadij spavanja u kojemu dolazi do usporavanja metabolizma, smanjenja disanja, otkucaja srca i tjelesne temperature. Hibernacija je moguća samo u sisavaca. U hladnijim krajevima koje naseljavaju, mnogi šišmiši ulaze u hibernaciju. Hibernacija im omogućuje da prežive hladne zimske mjesece kad je izvor hrane prilično oskudan.
Zaštita
U Hrvatskoj su zabilježene 34 vrste šišmiša i sve su vrste zaštićene Zakonom kao strogo zaštićene zavičajne svojte. Međunarodna noć šišmiša obilježava se svake godine od 1997. godine pod okriljem Sporazuma o zaštiti europskih populacija šišmiša (EUROBATS) zadnje subote u kolovozu. Hrvatska je članica toga sporazuma od 2000. godine.
Zato sačuvajmo staništa i gnijezda šišmiša. Živimo u skladu s prirodom jer priroda nam daje svoje sve.
članak priredila:
Iva Juršić Uravić, učiteljica biologije i kemije