Učiteljica Sanja Gjurčević i učenica Leda Altić

02. studeni 2018.

Nagrada kao poticaj za njegovanje likovnog izraza

avatar
Autor: Marija Šimoković Sikavica

Učiteljica Sanja Gjurčević iz Oš Julija Klovića u Zagrebu prijavila je radove svojih učenika u tri kategorije natječaja „Želim, stvaram, oblikujem“. Učenici su izrađivali plakate, slikali graditeljsku baštinu i oblikovali škrinjice. Njezina učenica Leda Altić za svoju je minucioznu, a opet jednostavnu škrinjicu osvojila treću nagradu na natječaju.

O tome kako je zahtjeve natječaja uklopila u planirani nastavni program te kako sudjelovanje u natječajima poticajno djeluje na dječje likovno stvaralaštvo razgovarali smo s  učiteljicom Gjurčević.

 

Kako su Vam se svidjele teme natječaja, jesu li bile poticajne za rad?

 

Teme natječaja bile su motivirajuće. Pružile su priliku svakom učeniku da odabere koliko će duboko ući u temu. Komplicirana rješenja kombinirana su s vrlo jednostavnim, jednako vrijednim izvedbama.

 

Možete li nam opisati Vaša iskustva u radu s učenicima na ovom natječaju, na koji ste ih način vodili kroz teme i kategorije natječaja?

 

Učenici su marljivo ostvarivali zadatke. Razgovor o kulturnoj i prirodnoj baštini potaknuo ih je na promišljanje. Primjeri koji se nalaze u njihovoj neposrednoj blizini samo su izvirali i nadopunjavali se.

 

Zahtjeve natječaja uklopila sam u planirane nastavne sadržaje.

 

Vaši su učenici petih, sedmih i osmih razreda sudjelovali na natječaju u različitim kategorijama, stvarajući u različitim tehnikama. Na koji ste način birali teme i kategorije natječaja ovisno o dobi učenika. Naime, učenici petih razreda izrađivali su plakate, učenici sedmih slikali su graditeljsku baštinu u kombinaciji akvarel/flomaster, a učenici osmih razreda oblikovali su škrinjice. Na što su učenici dobro reagirali, što im je bilo zanimljivo u samom procesu rada?

 

Učenici petih razreda izrađivali su plakate. Odabrala sam monotipiju. Otiskivali su samo jedan otisak koji su naslikali na keramičku pločicu. Monotipijom su vješto predstavili stablo, list, cvijet... Stablo je moglo biti i iz mašte. Slogan, izreku ili poruku smišljali su po otisnutom motivu.

Učenici sedmih razreda slikali su graditeljsku baštinu u kombinaciji akvarel/ flomaster. Nakon razgovora o graditeljskoj baštini odabrali su svoj motiv ili samo kadar.

U osmom razredu bilo je najzabavnije. Učenici su oblikovali škrinje za čuvanje naše baštine. Prvi izazov bio je napraviti škrinju od kartona koja će istovremeno biti zanimljiva oblika i laka za oblikovanje. Neki su učenici vrlo pedantno, matematički izračunavali i mjerili dužinu i širinu stranica, dok su drugi improvizirali. I jedni i drugi su se jako zabavili ornamentima koje su utiskivali u foliju. Foliju je bilo teško dobro zalijepiti na kartonsku podlogu pa je "čvrsto ljepilo" kružilo po razredu.

 

Koji su Vam elementi arhitektonske kulturne baštine bili najzanimljiviji i koje ste izabrali za interpretaciju, i zašto?

 

Svaka arhitektonska kulturna baština ima svoje specifičnosti na koje smo obratili pozornost nakon što su učenici sami odabrali svoj konkretni motiv ili samo kadar nekog motiva.

 

Plakati „Stablo mog zavičaja“ izrazito su zanimljivi. Što ste koristili kao poticaj? Jeste li djeci predstavili primjere kvalitetnih plakata prije samog rada? Ako da, o kojim plakatima i dizajnerima  je riječ? Koje su tehnike i likovne elemente djeca koristila  u izradi plakata?

 

U prirodi smo pronašli poticaj za stvaranje. Usporedili smo nekoliko listova s različitih stabala. Svaki smo opisali.

Kao primjer spomenula sam i pokazala nekoliko plakata na kojima smo promatrali odnos slike i teksta. Bilo je dovoljno pogledati plakate: Tomislava Krizmana (Marya Delvard), Zvonimira Lončarića (4. svjetski festival animiranih filmova) i Hundertwassera (Noina arka) kako učenicima ne bih sugerirala njihovu izvedbu.

 

Posebnu pažnju učenici su posvetili izradi škrinja. Osim što su oblikovali kutije, ukrašavali su njihovu površinu. Na koji su način djeca odabirala ornament kojim će ukrasiti škrinjice?

 

Učenici su ornamentima ukrašavali škrinjice pa su sami osmišljavali svoje ornamente. Obratila sam im pozornost na ritmičnost koja se pojavljuje.

 

Ponosna učenica i njena mentorica
Nagrada kao poticaj za njegovanje likovnog izraza

 

Kako je Leda reagirala na osvojeno treće mjesto? Koliko je za nju to bilo poticajno za daljnje bavljenje likovnošću?

 

Leda je bila jako sretna kada je saznala za osvojeno treće mjesto. Učenici iz njezinog razreda su joj zapljeskali. Njezina škrinjica je bila zaista posebna! Vjerujem da će ju ovaj uspjeh potaknuti na daljnje likovno izražavanje.

 

Prijavljujete učenike na mnoge likovne natječaje. Kako vam se činila organizacija natječaja „Želim, stvaram, oblikujem“? Postoji li element natječaja koji biste dopunili ili izmijenili? (Npr. izbor zadanih tehnika, izbor tema)

 

Do sada smo osvojili brojna priznanja i nagrade na državnim i međunarodnim likovnim natječajima. Organizacija natječaja „Želim, stvaram, oblikujem“ bila je profesionalna, okrenuta prema djetetu i dječjem stvaralaštvu te prema osvještavanju percepcije za prirodnu i kulturnu baštinu. Ne postoji element natječaja koji bih dopunjavala ili mijenjala.

 

Kako Vam se sviđa naša Virtualna galerija? Jeste li preporučili roditeljima i učenicima da je posjete? Možemo li digitalizacijom radova doprinijeti popularizaciji likovne kulture?

 

Virtualna galerija je jako dobra ideja. Učenici i roditelji mogli su pregledati sve radove i uživati u šarolikom dječjem izričaju.

Digitalizacijom radova svakako možemo doprinijeti popularizaciji likovne kulture.