Ove je godine tema Međunarodnog dana materinskoga jezika Jezična raznolikost i višejezičnost: temelji održivog razvoja i mira u svijetu. U veljači se obilježava i Dan radija (13. 2.), a sve je to uvod u teme povezane s materinskim jezikom i stranim jezicima koje ćemo obrađivati tijekom ožujka, Mjeseca hrvatskoga jezika.
Glavna skupština UNESCO-a 1999. godine proglasila je 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika. Željela se ovime naglasiti činjenica da u suvremenom svijetu jezici imaju ključnu ulogu u kulturološkom i civilizacijskom smislu, ali i da znatnom broju jezika prijeti izumiranje što je veliki gubitak za lingvističko naslijeđe na globalnoj razini.
Svaki materinski jezik svome govorniku otvara vrata u svijet i omogućuje uključivanje u život od najranijih dana u krugu obitelji do ulaska u svijet učenja, znanja i oblikovanja pojedinca kao osobe sa svim svojim egzistencijalnim posebnostima i kao takvome valja mu posvetiti posebnu pozornost.
Na hrvatskome jeziku napisana je, između ostalog, hrvatska književnost, jezik je to cjelokupne kulture, i kao takav, bitno je obilježje hrvatskoga naroda. Hrvatski jezik, kao i ostali živi jezici, mijenja se i razvija, a njegova standardizacija provedena je u 19. st. kao rezultat potrebe za zajedničkim jezikom kojim će se moći sporazumijevati pripadnici iste nacije bez obzira na dijalekte. Danas je u Republici Hrvatskoj u službenoj uporabi hrvatski standardni (književni) jezik, na njemu se održava nastava, a glavni je sadržaj predmeta Hrvatski jezik te je neophodno njegovo dobro poznavanje od strane svih onih koji rade u okviru obrazovnog sustava.
Hrvatski standardni jezik (pismo, izgovor, struktura) počinje se učiti u prvom razredu osnovne škole i u tom ključnom obrazovnom trenutku, na prijelazu s razgovornog jezika (nestandardiziran) na standardni jezik, valja posebnu pozornost posvetiti jezičnim sadržajima te načinima poučavanja istog, a da se kod učenika ne stvori otpor prema novom obliku hrvatskog jezika koji se uvelike razlikuje od onog, do tog trenutka, njima bliskog i poznatog jezika njihove svakodnevice.
S obzirom na činjenicu da dijete počinje učiti jezik u okviru razgovornoga jezika koji mu je blizak i poznat, učenje standardnoga jezika valja oblikovati tako da se djetetu omogući postupan prijelaz na standardni jezik, a razgovorni jezik je u tom procesu prisutan u sjeni kao svojevrsna pomoć i potpora u učenju novih jezičnih sadržaja. Prema nestandardnim jezičnim oblicima (narječjima, dijalektima, govorima) valja se odnositi kao vrijednim, zanimljivim oblicima hrvatskoga jezika koje i dalje treba njegovati i na njima se jezično izražavati te pomoću njih lakše usvajati hrvatski standardni jezik. Učenicima valja omogućiti izražavanje na lokalnim govorima te im omogućiti iznošenje vlastitih jezičnih iskustava što može biti izvrstan uvod i motivacija za usvajanje novih jezičnih sadržaja. Na ovaj način učenici hrvatski standardni jezik shvaćaju kao raznoliku i bogatu cjelinu koju tvore i njihovi lokalni govori, dijalekti i narječja.
U veljači se obilježava i Svjetski dan radija (13. veljače), medija koji je svakodnevno prisutan u životu ljudi diljem svijeta i putem kojeg se informacije šire najbrže te je u informacijskom smislu i dalje nezamjenjiv.
Učenici o radiju uče u okviru medijske kulture u sedmom razredu osnovne škole te se upoznaju s njegovim osobitostima, povijesnim razvojem i ulogom koju ima u svakodnevnom životu. U okviru nastave hrvatskoga jezika, radio omogućuje različite i dinamične načine za spoznavanje jezičnoga sadržaja upravo zbog naglaska na slušnom aspektu čime se pozornost učenika usmjerava na jezične sadržaje, što recimo nije slučaj s audiovizualnim medijima koji skreću pozornost na vizualno. Kao motivaciju za rad u nastavi jezika možemo iskoristiti primjerice emisiju o jeziku Hrvatskoga radija Hrvatski naš svagdašnji koja je posvećena hrvatskom standardnom jeziku, a u njoj se tematiziraju svakodnevne jezične dvojbe koje glavobolju zadaju i našim učenicima. Ili pak, kada govorimo o narječjima hrvatskoga jezika, dobar je izbor radijska emisija Kajkavijana koja će učenicima zorno približiti osobitosti kajkavskoga narječja te ih upoznati s bogatom književnošću napisanom na kajkavskom narječju. I na kraju, emisija koja je zasigurno obilježila radijski prostor, nasmijala i zabavila brojne slušatelje, mlađe i one nešto starije, jest emisija Bijela vrana autora Mladena Kušeca koja uvijek iznova izaziva oduševljenje radijske publike, i kao takva, može poslužiti kao izvrsna motivacija u nastavi jezičnog ili nekog drugog sadržaja.
U našem Repozitoriju poslušajte školsku radioemisiju "Cvrčkalica" s temom Dani hrvatskog jezika te što školarci kažu o pidžinizaciji hrvatskoga jezika s kojom se svakodnevno susrećemo: https://www.profil-klett.hr/repozitorij-materijali/dani-hrvatskoga-jezika .
Primarna zadaća škole jest učenike osposobiti za izražavanje na hrvatskome standardnome jeziku i razvijati kod učenika ljubav prema materinskome jeziku u svim njegovim oblicima. No i osvijestiti njihovu ulogu u razvijanju i prenošenju te njegovanju vlastitoga jezika, kao i osvijestiti funkcionalnost nastavnih sadržaja koje uče u školi.
Više informacija i prijedloge obilježavanja potražite na poveznici.
