Primjeri radova likovnog natječaja ŽELIM, STVARAM, OBLIKUJEM, Profil Klett, 2018.

Primjeri radova likovnog natječaja ŽELIM, STVARAM, OBLIKUJEM, Profil Klett, 2018.

21. siječanj 2019.

Predstavi svoj zavičaj - plakatom

Autor: Maja Trinajstić

Plakat. 19. stoljeće.

Brojni tehnološki izumi u to vrijeme procvata industrije omogućuju da običan tekstualni oglas (informacija eventualno estetski „obogaćena“ dvjema različitim tipovima tipografije tj. fonta slova) dobiva grafičku „sličicu“. Tada nove grafičke tehnike (litografija početkom i offsetni tisak krajem 19. stoljeća) omogućuju da koloristička slika osvaja prostor plohe te javne obavijesti velikog formata - plakat se uspinje na prvo mjesto među medijima obavještavanja i oglašavanja; započinje era vizualne komunikacije.

 

 

Plakat danas još opstaje kao popularan oblik vizualne komunikacije, usprkos filmskom, televizijskom mediju prenošenja informacija i poruka. Više nego sam tekstualni sadržaj obavijesti, prolaznike na prvi pogled privlači čista likovnost, umjetničko oblikovanje plakata. Potaknite svoje učenike da izraze svoj zavičaj plakatom i predstave se svijetu.

 

Plakat. Početak 21. stoljeća.

Ink-jet i laserski printevi (tiskanje bez posredstva grafičke ploče, a „matrica“ je očita na monitoru našeg računala) postoje već pedeset godina, no tek tzv. digitalnim izdavaštvom kojim je „printer“, tj. pisač povezan s osobnim računalom omogućeno nam je da plakate A3 formata otiskujemo za svojim osobnim pisaćim stolom! Računalne fotomontaže i ine obrade digitalnih fotografija, računalne vektorske i rasterske ilustracije i računalne 3D vizualizacije, laserske obrade papirnate, kartonske površine… Jumbo formati, rotirajući paneli, svjetlosni stakleni boksovi, ulični LCD ekrani, projekcije, internetski pop-upovi…  Urbano šarenilo u kojem se plakati međusobno nadmeću, doslovno.

Plakat danas još opstaje kao popularan oblik vizualne komunikacije, usprkos filmskom, televizijskom mediju prenošenja informacija i poruka. Možda baš što nasuprot frenetičnosti igranih ili animiranih tv-reklama plakat konzumente smiruje statičnošću svoje plohe (što dozvoljava da je vrijeme konzumiranja tj. gledanja, čitanja, doživljavanja plakata proizvoljno, osobno). Više nego sam tekstualni sadržaj obavijesti, prolaznike na prvi pogled privlači čista likovnost, umjetničko oblikovanje plakata. Prvenstveno njegove plohe, boje i ne-boje, linije, rasteri točaka, crta ili teksta, kompozicijski odnosi u kojima su ti likovni elementi smješteni unutar cjeline plakata.

Siguran je budući tehnološki napredak grafičkih izvedbenih tehnika, sigurno je da i plakati imaju svoju modu u skladu s povijesno-umjetničkim razdobljima, ali što se tijekom vremena zbilja mijenja u oblikovnom promišljanju odnosa slike i teksta na plakatu? Vječito je pitanje kako postići ravnopravnu, ali dinamičnu i živahnu ravnotežu ta dva komplementarna elementa plakata? Postoji li formula? Neki kažu omjer slike i teksta pola-pola, neki dvije trećine naprama jedna trećina (svejedno u čiju prevlast), neki smatraju da je plakat umjetnost te da stoga pravila nema pa se ne zamaraju vizualnom čitljivošću.

Svatko tko kreira plakat (nekad su to bili uglavnom akademski slikari - grafičari, danas najčešće grafički dizajneri) nastoji biti originalan. Kako slikom i tekstom privući pažnju, biti vizualno dopadljiv, zanimljiv i uočljiv, a opet jasne poruke?

Primjeri radova likovnog natječaja ŽELIM, STVARAM, OBLIKUJEM, Profil Klett, 2018.
Primjeri radova likovnog natječaja ŽELIM, STVARAM, OBLIKUJEM, Profil Klett, 2018.
Čemu plakat učenicima?

Učiteljima je, razumljivo, najinteresantnija edukativna uloga plakata te smo u školi okruženi obrazovnim plakatima. Suhoparne plakate trgovačkih oglasa (reklama) nećemo ni spominjati, ali mora li samo kazališni ili filmski ili plakat izložbe biti estetski izvanredno oblikovan, sadržajno duhovit ili potresan? Može li i obrazovni plakat biti estetski vrlo kvalitetan, a da zadrži preglednost sadržaja i jasnoću edukativne poruke? Dokažite!

Neka Vaši učenici dizajniraju, svaki ponaosob, plakat na temu Moj zavičaj, koja je istovremeno i vrlo „retro“ i vrlo aktualna. Propitivanje vlastitog identiteta putem poveznica sa zavičajnim, nacionalnim može se potaknuti putem sljedećih pitanja; Koja je moja prva asocijacija na moj zavičaj? Po čemu je moj zavičaj poseban? Koje su sličnosti, a koje razlike mog zavičaja i ostatka Hrvatske? Što znam o povijesti svoga zavičaja i novostima u mom zavičaju? Što se važno i posebno izgradilo u mom zavičaju? Na što sam posebno ponosan? Kad bi stranac došao u moj kraj što bih mu volio pokazati, što bi gost trebao probati, gdje bih ga odveo? Koje su materijalne i nematerijalne prirodne, tehničke, znanstvene i kulturne vrijednosti koje označavaju i opisuju moj kraj?

Za prvi, istraživački dio zadatka učenike se može podijeliti u grupe koje istražuju odgovore na dodijeljena im pitanja (asocijacije, predznanje, istraživanje putem interneta, istraživanje na licu mjesta tj. u neposrednom susretu s predmetima ili spomenicima ili povijesno-arheološkim nasljeđem iz baštine zavičaja) te prikupljaju i bilježe te natuknice koje kasnije izlažu te ih svatko po odabiru može koristit kao inspiraciju. Npr. motivi mogu biti određeni narodni uporabni predmeti, spomenici, arheološki artefakti ili lokacije, nepokretno kulturno dobro, zaštićena biljna ili životinjska vrsta, povijesni simboli, grbovi…

Metodom brainstorminga učenici potom mogu osmisliti i slogan kao tekstualni dio plakata. Moguće je ovu etapu rada planirati za sat razrednog odjela (u sklopu međupredmetnih tema Održivi razvoj, Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) ili u korelacija s nastavnim predmetima Hrvatski jezik, Povijest, Geografija, Glazbena kultura, Priroda/Biologija.

Primjeri radova likovnog natječaja ŽELIM, STVARAM, OBLIKUJEM, Profil Klett, 2018.
Primjeri radova likovnog natječaja ŽELIM, STVARAM, OBLIKUJEM, Profil Klett, 2018.
Plakat na temu Moj zavičaj

Na nastavi Likovne kulture viših razreda plakat na temu Moj zavičaj može se realizirati unutar nastavnih tema za 5. razred; Statične i dinamične plohe ili Redefinicija plohe, 6. razred; Pozitivan i negativan prostor plohe ili Asocijativna uloga boje 7. razred; Ravnoteža i ritam ploha u kompoziciji te 8. razred; Odnos slike i teksta… U školama koje provode eksperimentalni kurikulum 5. razreda projektno unutar izbornih nastavnih tema Zajedno smo različiti ili Umjetnost i zajednica. Bilo bi poželjno učenicima naglasiti komunikativnu uloga plakata (slanje jasne i informativne poruke), moguće korištenje tipografije odnosno pisma kao osnovnoga oblikovnog i komunikacijskog elementa, usmjeriti pažnju na proporcije slova, kontraste i ekspresiju boja. Dozvoljeno je korištenje simbola.

Predloženi plakati putem kojih učenici osnovnih škola mogu vizualno istraživati različite odnose slike i teksta su djela hrvatskih umjetnika – grafičara i/ili grafičkih dizajnera Borisa Bućana, Borisa Ljubičića, Ante Kuduza, Zvonimira Lončarića, Nade Falout, Ivana Doroghya, Studija Rašić…

Moguće je prezentirati im reprodukcije plakata tek na kraju kreacije njihovog vlastitog plakata. Predložene likovne tehnike za izradu plakata su za niže razrede kombinirana tehnika (kolaž + flomaster ili tuš…), za 5. i 6. razred predložena grafička tehnika je kartonski tisak, a za 7. i 8. razred linorez. Poznato je da grafičke tehnike razvijaju postupnost i dosljednost tako da se etape rada mogu podijeliti na odabir ideje, skicu, zrcalni prijenos skice na matricu, izrada matrice, otiskivanje i potpisivanje grafičkih listova.

Svi učenici razrednog odjela sudjeluju u vrednovanju, samovrednovanju i odabiru tri rada koje potom učiteljica/učitelj prijavljuje na Profilov natječaj Predstavljam se svijetu! Predstavljajući hrvatskoj javnosti svoje likovno djelo učenica/učenik posredno predstavlja i sebi i svoj zavičaj.

 

 

Pripremila Jurana Linarić, mag. art.

Primjeri radova likovnog natječaja ŽELIM, STVARAM, OBLIKUJEM, Profil Klett, 2018.
Primjeri radova likovnog natječaja ŽELIM, STVARAM, OBLIKUJEM, Profil Klett, 2018.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Riječ žirija likovnog natječaja ŽELIM, STVARAM, OBLIKUJEM

Žiriranje učeničkih radova, foto: Sanjin Kaštelan

Kao i svakom žiriju izbor nije bio lagan. Pristigao je velik broj izuzetno kvalitetnih radova koji su svaki na svoj način bili likovno zanimljivi. No na kraju smo uspjeli odabrati najbolje radove vodeći se kriterijima: dob djeteta i njegove mogućnosti, tehnička izvedba, osobna emocija vidljiva u radu te estetska kvaliteta. Navedeni kriteriji spojili su se u jedan doživljaj koji je pomogao odabrati najbolje radove.

 

Kako vezu i šivaju jedna djevojčica i dvanaest dječaka?

Na jugoistoku Vukovarsko-srijemske županije, u slavonskoj ravnici smjestila se općina Vrbanja, a u njoj osnovna škola utemeljena još 1831 godine, OŠ Mare Švel-Gamiršek. Ova bi se hrvatska književnica, koji mnogi smatraju najboljim perom hrvatske šokačke proze, zasigurno ponosila učenicima škole koja nosi njeno ime. Stoga nam je drago da možemo iz likovnog natječaja „Želim, stvaram, oblikujem“ izdvojiti priču o učenicima malog razreda, 3. a koji vodi učiteljica Katica Vareševac.

Reciklirana moda: ReFashion

Izložba reciklirane mode učenika OŠ Nikole Andrića, Vukovar

Tema projekta Re-moda / ReFashion nastala je iz ideje o spoju umjetnosti, kulture življenja, oblačenja i okoliša. Mali modni dizajneri i modeli napravljene kreacije predstavili su na ReFashion modnoj reviji u Eko tjednu Osnovne škole Nikole Andrića u Vukovaru, a preko eTwinning platforme surađivali su i s Osnovnom školom Prevez u Grčkoj.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Ana Šobat, Martina Kosec, Jurana Linarić, Emina Mijatović, Zdenka Bilušić, Dijana Nazor
udzbenik
Ana Šobat, Martina Kosec, Jurana Linarić, Emina Mijatović, Zdenka Bilušić, Dijana Nazor