OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Slavonski Brod

204

U zelenoj oazi, u srcu Slavonije, smjestila se OŠ „Ivana Brlić - Mažuranić“ koja će u sklopu projekta „Želim stablo“ suradnjom razredne i predmetne nastave iz sjemenki hrasta lužnjaka (Quercus robur) uzgojiti stablo za ozelenjavanje dvorišta naše škole. Upravo je hrast lužnjak karakteristično stablo za nizinsko područje Republike Hrvatske i tok rijeke Save, područja u kojem živimo.

Hrast je veliko i moćno drvo koje oko sebe zrači pozitivnom energijom. Od davnina je simbol dugovječnosti, snage, čvrstine, materijalne i duhovne stabilnosti. Neki primjerci ove biljke dostižu visinu preko 40 metara, debljinu stabla preko 2 metra i starost preko 1000 godina. Upravo zbog toga su stari Slaveni cijenili hrast kao sveto drvo.

Žir, hrastov plod, spada u omiljenu hranu mnogih životinja i ptica, a ljudskoj populaciji može biti i hrana i lijek. Ljekovita svojstva ima i hrastova kora koja se najviše koristi kod pravljenja čaja.

Učenici 3. razreda, koji su na izvannastavnoj aktivnosti cvjećari, upoznati su  s mnoštvom biljnih vrsta nizinskog kraja. Spomenuti učenici promatrat će s učiteljicom (Ivona Matić) klijanje žira posađenog u lončanicu i smještenog na osvijetljenom dijelu učionice i klijanje žira posađenog u drugu lončanicu smještenog u zasjenjenom dijelu učionice. Ekolozi i mali cvjećari naše škole naučit će i izrađivati otisak kore drveta te će od plodova hrasta izrađivati ogrlice kako bi im se što više razvijala svijest o zaštiti prirode i važnosti recikliranja. Hrast lužnjak zahtijeva duboka, glinovita ili pjeskovita, plodna, pretežno vlažna zemljišta. Ima korijenski sustav koji se razvija vrlo brzo, stoga lončanica treba biti prostrana. Klijanje se odvija kroz dva mjeseca. Prvo se razvija korijenski sustav, a zatim počinje nicati. Jednu lončanicu bi zalijevali učenici, a druga bi bila zalijevana micro:bit-om. Učenici bi vodili dnevnik praćenja u koji bi upisivali bilješke vezane za osnovne uvjete života biljke (svjetlost, tlo, zrak-temperatura, voda).

U sklopu nastave biologije, pod stručnim vodstvom učiteljice (Ivana Bešlić), učenici 7. razreda upoznat će se s vrstama hrasta u Slavoniji, njihovim karakteristikama i prilagodbama te ljekovitim svojstvima kore hrasta, ali i s nutritivnim vrijednostima ploda žira.

Na nastavi informatike učenici 6. razreda će zajedno s učiteljicom (Edita Kovačević Orešić) programirati micro:bit za zalijevanje biljke. U sklopu nastave putem web-a istražiti i prikupiti podatke i slike hrasta lužnjaka, te na kraju napraviti prezentaciju vezanu za zadanu temu.

Učenici 7. razreda podatke dobivene iz dnevnika praćenja, unijet će u tablice i grafički obraditi (MS Excel). Iz dobivenih rezultata moći ćemo vidjeti utječu li zadani parametri (temperatura, vlažnost tla i svjetlost) na rast biljke i u kojoj mjeri.

Ovim projektom zapravo nastojimo potaknuti rast mladih biljaka hrasta i očuvati nam toliko dragocjene autohtone sorte našeg nadaleko poznatog i cijenjenog nizinskog hrasta lužnjaka. Želimo primijeniti znanja iz STEM područja pri uzgoju biljaka, razvijati međupredmetnu povezanost i podizati svijest o važnosti sadnje i zaštite stabala.

Na kraju projekta učenici će zajedno sa svojim učiteljicama zasaditi mladice hrasta u blizini školskog dvorišta.

Opišite nam kako je protekla provedba projekta: 

U projektu „Želim stablo“ odlučili smo posaditi žir te pratiti njegovo klijanje i rast na tri različite lokacije. Ujedno samo primjenjivali i znanje iz STEM područja pri uzgoju biljaka. Uspjeli smo uzgojiti male hrastiće koje ćemo zasaditi u blizini školskog dvorišta.

U projektu sudjelovali učenici 2.b razreda, grupa ekologa i cvjećara 3. i 7. razreda, te učiteljice Ivona Matić (razredna nastava), Ivana Bešlić (priroda/biologija) i Edita Kovačević Orešić (informatika).

Priložite fotografije, video ili Powerpoint prezentaciju provedbe projekta: 
Ivona Matić
Edita Kovačević Orešić