11. listopad 2018.

Razvijanje čitalačke pismenosti

avatar
Autor: Klara Šarčević

Članak je napisala:  Julija Vejić, dipl. učiteljica

 

Listopad lišće lagano ličio,
ledinom lane ludo ludovalo...

 

Joža Prudeus

                          

U listopadu se u Hrvatskoj obilježava Mjesec hrvatske knjige, kojim se promiče čitanje kao jedna od temeljnih društvenih vrijednosti. Jedna od asocijacija koja mi se javlja uz listopad jest glagol listati i često se na početku školske godine zapitam koliko učenici listaju, a koliko doista čitaju knjige.

 

Na početku svake nove školske godine, u želji da potaknem svoje učenike da postanu istinski zaljubljenici u knjige, istinski uronjeni u čarobni svijet pisane riječi, dajem im zadatak da ostatku razreda predstave jednu, osobno izabranu knjigu, pročitanu prethodnog ljeta. Cilj mi je uputiti učenike na promišljanje o estetskoj kvaliteti književnog djela, slobodi izbora lektire te razvoju njihovih čitateljskih kompetencija.

 

Povijest „knjige“ stara je više od 7000 godina. Knjige su mijenjale svoj oblik ovisno o materijalu od kojeg su izrađene, a mijenjao se i način zapisivanja riječi. Prve prave  knjige pojavile su se na Istoku. Zanimljivo je saznati da su stare kineske knjige sastavljane od bambusovih daščica, a kasnije su ih zamijenili prekrasni svici načinjeni od svile. Ljudi su oduvijek željeli zapisivati riječi i sačuvati ih od zaborava pa su se snalazili na različite načine -  Babilonci su, primjerice, koristili mekane glinene pločice po kojima su pisali drvenim štapićima, a potom ih sušili i pekli. Stari Egipćani pisali su na svicima načinjenim od papirusa, koji su rezali na uske vrpce, lijepili ih jedne uz druge i tako dobivali široke listove papirusa na kojima su mogli pisati.

 

Povijest hrvatske knjige također je bogata. Prve hrvatske knjige, pisane na latinskom i hrvatskom jeziku, zapisivane su različitim pismima: glagoljicom, latinicom i hrvatskom ćirilicom. U početku su se knjige ispisivale ručno, a tek izumom tiskarskog stroja, njihovo umnažanje postalo je lakše.

 

Prva hrvatska tiskana knjiga je „Misal po zakonu rimskoga dvora“, pisana hrvatskim jezikom na glagoljici, i seže u davnu 1483. godinu. Zanimljivo je da je Misal otisnut svega 28 godina nakon Gutenbergove četrdesetdvoredne Biblije. Misal se čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Osim klasične knjige koju možemo listati, mirisati i svakim okrenutim listom ponirati u intimu njezinih korica, danas svjedočimo i postojanju e-knjiga. Jednostavnim jezikom govoreći, e-knjiga je elektronička knjiga koju je moguće čitati na uređajima poput računala, pametnog telefona ili pak posebno napravljenih uređaja namijenjenih isključivo čitanju knjiga (e-Reader). Prednosti koje nam pruža e-knjiga su velike, zaljubljenici u čitanje na jednom uređaju mogu imati cijele biblioteke koje su uvijek uz čitatelja, ona je lagana  i ne zauzima puno prostora. E-knjiga napretkom tehnologije pomaže slabovidnim osobama jer može sadržavati i audio zapise, ali i prilagođavati dimenziju teksta čitateljima slabijeg vida. Osim toga, može sadržavati i vanjske poveznice, rječnike, mogućnost umetanja komentara od strane samog čitatelja i sl.

Knjige su svuda oko nas i sve lakše su nam dostupne. Svaka škola ima školsku knjižnicu, u kvartovima su gradske knjižnice u kojima se često organiziraju predstavljanja novih knjiga, a e-knjige su samo nekoliko „klikova“ udaljene od čitatelja, čak netom po objavljivanju. Zašto onda učenici tako malo čitaju? I što zapravo čitaju? Kakve knjige ih interesiraju i koje autore smatraju zanimljivima? U istraživanju dr. sc. Marijane Češi iz 2014. godine, provedenom  među 347 učenika osnovnih i srednjih škola, došlo se do sljedećih rezultata - 23% učenika čita svakodnevno, 28%  ih čita dva do tri puta tjedno, 38 % ih čita jednom mjesečno, a čak 11% ih ne čita uopće.

 

Znajući da čitanje utječe na razvoj procesa koji sudjeluju u razumijevanju i spoznavanju svijeta koji nas okružuje te je usko vezano s učenjem, nameće nam se važnost stvaranja i razvoja novih čitatelja, koji svojim čitateljskim iskustvom mogu spretnije odgovoriti na izazove suvremenog doba. Veliki je izazov učiniti djeci čitanje privlačnim te potaknuti učenike da čitaju iz užitka, a ne zato što moraju. Nažalost, nema čarobnog štapića kojim bismo to lako riješili.

Stoga je manifestacija Mjesec hrvatske knjige, svake godine iznova izazov svima nama koji na neki način stvaramo nove čitatelje, pridobiti djecu da što više čitaju i upoznaju hrvatske pisce i hrvatsku knjigu. Veliki je uspjeh „stvoriti“ čitatelja koji umije čitati i između redaka i kritički promišljati o pročitanome.

S obzirom da je Mjesec hrvatske knjige tradicionalna manifestacija koja se održava još od 1995. godine i da je ove godine Europska komisija proglasila 2018. godinu godinom kulturne baštine, ove godine će upravo baština biti okosnica Mjeseca hrvatske knjige. Tema će biti „Baš baština“, a moto „(U)čitaj naslijeđe!“ Osnovni motiv je glagoljica kao posebnost hrvatske baštine, nacionalnog i kulturnog identiteta.

Svojim učenicima pokušala sam osmisliti više aktivnosti koje će provoditi kroz Mjesec hrvatske knjige.

Učenici petih razreda dobili su zadatak osmisliti i nacrtati nove naslovnice poznatih dječjih knjiga hrvatskih pisaca te naslove knjiga napisati na glagoljici. Naslovnice trebaju biti povezane s nekim prepoznatljivim događajem iz knjige.

Učenici sedmih razreda dobili su različite zadatke, jedan razred treba „ugostiti glavne likove“ pojedinih romana hrvatskih autora, zamisliti jedan dan s njima u suvremenom Zagrebu i to zabilježiti slikom i riječju.

Drugi razred treba pripremiti kviz-omotnice „Pogodi tko sam“ s natuknicama iz biografija naših poznatih književnika za djecu i mlade.

Svaki sat književnosti tijekom Mjeseca hrvatske knjige započet ćemo kratkim kvizom znanja o životu i djelu hrvatskih književnika za djecu i mlade, kojem je cilj sakupiti što više bodova do kraja manifestacije, kada ćemo proglasiti pobjednika.

U petim razredima ćemo kroz mini-projekt „Radost čitanja“ na glas čitati knjigu Maje Brajko- Livaković, „Finka Fi“, o životu morske školjke, koja mladog čitatelja uvlači u duboka promišljanja. U sedmim razredima  za zajedničko čitanje predviđena je knjiga „Hrvatske legende“ Hrvoja Hitreca, koja čitatelja upoznaje s bogatom povijesnom i kulturnom baštinom.

 

Čitalačka je pismenost posebno važna, čovjek treba naučiti uistinu čitati, kako bi kritičkim razmišljanjem u svakoj prilici mogao spoznati bitno. Malala Yousafzai, dobitnica Nobeleove nagrade za mir, izjavila je:

“ Zapamtite, jedna knjiga, jedna olovka, jedno dijete i jedan učitelj mogu promijeniti svijet“.

Stoga, ne samo u mjesecu knjige, nego u svakoj prilici, posegnite za knjigom i čitajte! Oplemenite sebe i mijenjajte svijet!

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja