UVOD

Moj dnevnik slušanja predstavlja ulaznicu u dječji doživljajni svijet i dijagnostičko sredstvo pri oblikovanju nastave Glazbene kulture i umjetnosti.

Interaktivni dnevnik slušanja važan je suputnik u procesu učenja i poučavanja glazbe te obuhvaća tri jednako važne i komplementarne razine u procesu glazbene percepcije i recepcije.

• Doživljajna je razina usmjerena na izražavanje emocija i iskazivanje preferencija te, s razvojem kompetencija, i stavova učenika o doživljaju konkretnog glazbenog djela. Slušanje glazbe je neosporno važno za oblikovanje identiteta. Dijeljenje glazbenih iskustava u različitim kontekstima motivira učenike na otvaranje prema drugima, ali i prihvaćanje različitih i drugačijih iskustava, preferencija i stavova. Uloga učitelja ogleda se u anticipiranju primarnih glazbenih iskustava iz učeničkoga okružja i kombiniranju s onima iz razrednoga, autentičnog i virtualnog okružja. Uvid i redovito praćenje učenikovih doživljaja učitelju može pružiti vrijedne spoznaje o načinu na koji učenik doživljava glazbu. Pažljivim didaktičko-metodičkim djelovanjem u ozračju otvorenosti i tolerancije, učitelj bi postupno trebao pripremiti i poticati učenike na iskazivanje utemeljenoga stava o svim (dakle i manje poznatim, ali i manje omiljenim) pojavnim oblicima glazbe. Da bi učenik utemeljeno vrednovao glazbu mora ovladati spoznajnom, ali i funkcionalnom razinom slušanja glazbe.

• Spoznajna razina odnosi se na učenikovo otkrivanje glazbeno-izražajnih sastavnica konkretne skladbe, a u višim razinama obrazovanja uključuje i pridruživanje navedenih sastavnica glazbenim vrstama unutar konteksta umjetničko-stilskih razdoblja.

• Funkcionalna razina podrazumijeva koncentrirano samostalno upravljanje procesom slušanja, s najvišim ciljem - razumijevanjem glazbene umjetnosti u svim njezinim pojavnim oblicima.

Tradicionalni, jednoobrazni dnevnik slušanja uvriježen u našoj metodičkoj praksi, isključivo je bio usmjeren na kratkoročno pamćenje učenika, konkretno na navođenje bibliografskih podataka o skladbama i skladateljima. Gotovo u potpunosti se zanemarivalo poticanje viših razina mišljenja, kritičkog i kreativnog, a upravo su oni važni ciljevi nastave glazbe. Moj dnevnik slušanja s većim brojem pitanja otvorenog tipa potiče upravo istaknute, više razine mišljenja. Prilagođen je suvremenoj nastavi usmjerenoj na učenika, odnosno na njegove individualne sposobnosti, potrebe i želje. Treba ga shvatiti kao matricu koja se može dodatno personalizirati, nadopunjavati i proširivati. Koncept dnevnika slušanja predviđa različite grupe pitanja koja se kroz godine učenja usložnjavaju, sukladno sve većem glazbenome iskustvu, stečenom znanju i vještinama. U razrednoj nastavi, kada se učenici senzibiliziraju za različitu glazbu u različitim okruženjima, količinu predloženih pitanja treba dozirati te omogućiti učenicima većinom simboličko izražavanje i usmene odgovore, uz uvijek motivirajuću pomoć i poticaj. Interaktivni dnevnik slušanja učitelju treba biti prije svega vrijedan materijal s pomoću kojeg će upoznati učenikov doživljajni svijet te pratiti njegova znanja i vještine prije, za vrijeme i poslije procesa učenja i poučavanja. Na taj način promatran, dnevnik slušanja postaje značajno dijagnostičko sredstvo u službi planiranja prikladnoga odgojno-obrazovnog djelovanja. Povratna informacija u okviru formativnog vrednovanja treba biti poticajna, uvažavati trud uložen u izradu dnevnika, kao i osobnost u odabiru primjera i načina na koje iskazuje doživljaj. Drugim riječima, minimalistički crtež i sastavak ne uspoređuje se niti procjenjuju kao dobar ili loš. Upravo slobodna forma izražavanja omogućuje jedinstven pogled u bogatstvo doživljajnoga svijeta naših učenika, na kojemu oni grade sustave razumijevanja i vrednovanja glazbene umjetnosti, a kojeg mi kao savjesni učitelji trebamo uvažavati i anticipirati u oblikovanju procesa učenja i poučavanja. Širinu poznavanja glazbe te prepoznavanje i razumijevanje glazbeno-izražajnih sastavnica, posebno izraženim u odgovorima na tzv. bonus pitanja, svakako treba vrednovati najvišom ocjenom i na taj način dodatno motivirati učenike.

Moj dnevnik slušanja prati interaktivno učenje, obogaćeno korištenjem suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije. Učenicima, tzv. digitalnim urođenicima, treba omogućiti korištenje i razmjenu glazbenih i s glazbom povezanih digitalnih materijala. Uz svaki glazbeni primjer npr. mogu dodati poveznicu s izvedbom kao i različite digitalno stvorene vizualizacije. Učenici ga mogu sami oblikovati, a u razredu ili u virtualnom prostoru neka se nalazi kutak u kojem će moći postavljati, davati na uvid i prezentirati vlastite dnevnike.

autor teksta: Tomislav Seletković

autori materijala: Ružica Ambruš-Kiš i Tomislav Seletković