KAKO POTIČEMO I PROMIČEMO PISMENOST (Uz Međunarodni dan pismenosti - 8. rujna) | Profil Klett

KAKO POTIČEMO I PROMIČEMO PISMENOST (Uz Međunarodni dan pismenosti - 8. rujna)

Ocijeni: 
5
Prosjek: 5 (1 vote)
Autor: Senija Badić
PPT
5. razred osnovne škole
6. razred osnovne škole
Hrvatski jezik
Informatika
Povijest
Likovna kultura i umjetnost
Osobni i socijalni razvoj
Učiti kako učiti
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
Građanski odgoj i obrazovanje
Ključni pojmovi: 
pismenost, izvanučionička nastava, Bašćanska ploča, Arheološki muzej u Zagrebu, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, kvalitetna poduka pismenosti za djecu, radionice hijeroglifa i glagoljice,

KAKO POTIČEMO I PROMIČEMO PISMENOST

(uz obilježavanje Međunarodnog dana pismenosti – 8. rujna)

Pripremila: Senija Badić, prof., Zagreb

 

Iz godine u godinu postajemo svjesniji koliko nam je važna pismenost na svim razinama i medijima. Kako možemo poticati i promicati pismenost na zanimljiv način?! Pismenost nije važna samo za razvoj pojedine osobe i učenje već je bitna za svakodnevicu i kulturu življenja uopće. Ona je temelj razvoja naše civilizacije. Četvrti uvjet od jedanaest za provedbu prava na osnovnu pismenost kaže: „Kvalitetna poduka pismenosti za djecu, mlade i odrasle osobe treba biti temeljna u svim obrazovnim institucijama. Svaki peti 15-godišnjak te gotovo 55 milijuna odraslih stanovnika Europe ne posjeduje temeljne vještine pismenosti. Svaki europski građanin ima pravo na stjecanje pismenosti.“ (Iz „Deklaracije o pravu europskih građana na pismenost“) Upoznat ću vas s primjerom dobre prakse u korelaciji Hrvatskoga jezika, Povijesti i Likovne kulture te uspješnom provedbom izvanučioničke nastave u kojoj su sudjelovali učenici i profesori OŠ Jabukovac - Zagreb te djelatnici Arheološkog muzeja i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Radionica „Pišemo i čitamo hijeroglife“ jedna je od najpopularnijih radionica u Arheološkom muzeju na Zrinjevcu u Zagrebu. Sudjelovanjem u ovoj radionici učenici su prolazili kroz stalni postav Egipatske zbirke, prilikom čega je pažnja bila posebno usmjerena na izložene egipatske papiruse i njihovo pismo. Nakon razgleda izložbenog postava, učenici su izradili knjižne označivače ispisane vlastitim imenom na hijeroglifima koji su za potrebe ove radionice pojednostavljeni. Na portalu Pedagoškog odjela Arheološkog muzeja nalazi se i zanimljiva IGRA u kojoj učenici na elektronički način mogu ispisati svoje ime hijeroglifima.

Nedaleko Arheološkog muzeja je i zgrada HAZU-a gdje je još 1934.g. s Krka donesena Bašćanska ploča - „dragi kamen hrvatske pismenosti“. Dobila je svoje stalno mjesto. To je naš prvi cjeloviti pisani spomenik nastao oko 1100. g. Pisana je na starohrvatskom jeziku prijelaznim oblikom iz oble u uglatu glagoljicu. Ploča je isklesana u bijelom vapnencu. Težina joj je oko 800 kg. Široka je 199 cm, visoka 99,5 cm, debljine 9 cm. Ornamentikom u obliku vinove loze (jedanaest lozica) ukrašen je gornji rub ploče.

Pripremajući se za posjet HAZU-u, učenici su već dosta znali o sadržaju Bašćanske ploče u 13 redaka i o njezinom povijesnom, jezičnom, pravnom i književnom značenju. Prilikom posjeta dobili su odgovore na postavljena pitanja kao i neka dodatna objašnjenja kustosa. Susret s Bašćanskom pločom je za njih bio pravi doživljaj o čemu svjedoče i priloženi zapisi.

U školi je održana radionica glagoljice. Nakon izvanučioničke nastave učenici su bili potaknuti da i sami pokušaju stvarati. Na pločicama glinamola urezivali su štapićima svoja imena i prezimena, zatim su istraživali i ispisivali mudre izreke koje su transliterirali na glagoljici i latinici. Na kraju su uredili glagoljski kutić u učionici za Hrvatski jezik. Za nadolazeće Dane kruha s radošću su ispekli i pecivo u obliku azbučnih slova. Treba naglasiti njihov veliki interes da sudjeluju u pripremi i postavi izložbe u školi te tako pokažu rezultate svoga kreativnog rada.