Svjetski dan meteorologije obilježava se 23. ožujka jer je na taj dan 1950. god. službeno osnovana Svjetska meteorološka organizacija (WMO), međuvladina organizacija i specijalizirana agencija Organizacije ujedinjenih naroda koja okuplja 185 članica. Hrvatska je od osnutka WMO-a surađivala s tom organizacijom, a nakon stjecanja samostalnosti i sama se u studenome 1992. god. učlanila u WMO.
Meteorologija (grč. μετεωρολογία: nauk o nebeskim pojavama) jest znanost o Zemljinoj atmosferi i njezinu međudjelovanju s površinom, grana geofizike.
Najstariji poznati sustavni opis i tumačenje meteoroloških pojava dao je Aristotel u djelu Nebeske pojave. Znanstveni razvoj meteorologije započeo je sredinom 17. st. primjenom prvih instrumenata za mjerenje meteoroloških elemenata. Sredinom 19. st. u mnogim zemljama uspostavljena je mreža meteoroloških postaja povezanih telegrafom i organizirana meteorološka služba, proučavaju se procesi u atmosferi i razvija se prognoza vremena.
Sredinom 20. st. proširuje se mreža meteoroloških postaja, rabe se sve točniji instrumenti, meteorološki baloni i meteorološki sateliti, elektronička računala omogućuju obradu velikoga broja podataka i primjenu numeričkih metoda na rješavanje diferencijalnih jednadžbi dinamike fluida i termodinamičkih jednadžbi u modelima za vremensku prognozu.
Meteorolozi su stručnjaci koji su najpoznatiji po prognozi vremena. Oni prikupljaju podatke o procesima, karakteristikama i gibanjima u atmosferi kao što su temperatura, tlak zraka, vlažnost zraka i brzina vjetra te izvode kratkoročna i dugoročna predviđanja vremenskih prilika. Do tih podatka dolaze mjerenjima na meteorološkim postajama ili opservatorijima služeći se različitim instrumentima. S pomoću snimaka meteoroloških satelita prate pomicanje sustava oblaka, razvoj većih oluja, položaj vremenskih fronta, ciklona i anticiklona, vrste oblaka i njihov mogući utjecaj na trenutačno vremensko stanje.
Meteorolozi izrađuju različite vrste vremenskih prognoza. Pritom se služe rezultatima dobivenim na osnovi simulacija prirodnih procesa u atmosferi s pomoću numeričkih i matematičkih modela.
Vremenske su prognoze znanstveno utemeljena predviđanja vremenskih prilika.
Kratkoročne vremenske prognoze donose se obično za tri dana, srednjoročne za razdoblje od tri do sedam dana, a dugoročne za razdoblje dulje od 10 dana, primjerice za jedan mjesec ili godišnje doba. Svrha tih predviđanja nije samo obavještavanje šire javnosti, već su namijenjena svima kojima su zbog ekonomskih ili sigurnosnih razloga bitni podatci o vremenu, primjerice u navigaciji, zrakoplovstvu, pomorskome prometu, poljoprivredi i sl.
Meteorološkim istraživanjima i informacijama o vremenu služe se i za kontrolu onečišćenja zraka, ispitivanje trendova klimatskih uvjeta na Zemlji kao što je globalno zatopljenje ili slabljenje ozonskoga omotača. Neki se meteorolozi bave istraživačkim radom. Ispituju kemijska i fizička svojstva atmosfere ili se bave pitanjima prijenosa svjetlosti i energije unutar atmosfere. Istražuju i činitelje koji utječu na stvaranje oblaka i oborina te pojavu oluja i različitih vremenskih nepogoda. Drugi se istraživači na području meteorologije bave ispitivanjem i pronalaženjem uspješnih načina kontrole onečišćenja zraka, povećanjem preciznosti vremenske prognoze, a bitno područje rada jest i razvoj instrumenata za meteorološka mjerenja.
Klimatolozi ispituju vremenske uvjete u bližoj i daljoj prošlosti, tj. analiziraju prosječno stanje atmosfere, a jedna od njihovih bitnih zadaća jest i ocjena izvanrednih pojava i proučavanje utjecaja vremena i klime na zdravlje i osjećanje ljudi. Njihova se istraživanja primjenjuju u graditeljstvu, prostornome planiranju, u okviru poljoprivrede, u vodoprivredi, energetici, turizmu, sportu i sl.
Prema Ianu Gibsonu, piscu biografije Salvadora Dalija, slavni se umjetnik zbog tramontane preselio iz Figueresa u Barcelonu jer više nije mogao podnijeti njezino puhanje.
U Hrvatskoj je tramontana sjeverni prohladan vjetar koji navješćuje lijepo vrijeme.
Nazvana je prema latinskoj riječi transmontanus, što znači preko planine. Talijansko je značenje riječi tramontana sjeverna zvijezda. U Hrvatskoj su mještani pojedinih mjesta izmijenili pokoje slovo u nazivu, stoga se znaju čuti različite inačice, primjerice tramuntana, termuntana, trmuntana, trmuntona ili tarmuntona, ali je ime ostalo prepoznatljivo.
Tramontana nastaje od zračnih masa koje su se djelomično rashladile negdje u Dolomitima u Italiji ili sjevernije u planinama susjednih zemalja. Mase kreću na Jadran s popriličnim ubrzanjem, a znaju nas iznenaditi povremenim refulima, udarima povećane brzine, jer je tramontana ipak slična pravoj buri, samo što puše ravno sa sjevera i nije tako žestoka i tako jakih udara kao što zna biti prava bura. S obzirom na to da obično najavljuje dolazak jače sestre bure, često se zna reći kako je tramontana spremljena bura.
članak priredila:
Iva Juršić Uravić, učiteljica biologije i kemije
