21. veljača 2019.

„BAŠ BAŠTINA - BAŠ BAŠKA“

avatar
Autor: Klara Šarčević

Godina 2018. proglašena je Europskom godinom kulturne baštine, a danas, 22. veljače, obilježavamo Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Primjerom dobre nastavne prakse aktualiziramo navedena događanja, ali i ukazujemo na važnost osvješćivanja kontinuiranog čuvanja baštine na tlu Hrvatske i šire. Ujedno, na ovaj način razvijamo osobni i zavičajni kulturni identitet kod naših učenika izvodeći zornu nastavu u poticajnom okruženju. U PPT prezentaciji „Baš baština – baš Baška“ prikazana je uspješno provedena izvanučionička terenska nastava, timski i istraživački rad učenika šestih razreda OŠ Jabukovac-Zagreb (na relaciji Zagreb – Krk – Košljun – Baška ). Ovaj primjer dobre prakse sadrži 4 T: timsko učenje, terenska nastava, IKT (informacijsko-komunikacijska tehnologija), turizam.  

Pripremila:  Senija Badić, prof. iz Zagreba                                                                                                              

 

TIMSKO UČENJE učitelj sa svojim učenicima može organizirati u učionici i izvan nje. Primarni cilj učenja više ne može biti usvajanje nastavnih sadržaja već - služiti se tim sadržajima, treba učenike učiti kako učiti i kako prezentirati naučeno. Umjesto osoba koje samo daju informacije, učitelji trebaju osmisliti i upravljati ukupnim procesom poučavanja. Učenici nisu pasivni primatelji informacija i sadržaja, učenici trebaju preuzimati odgovornost za proces savladavanja sadržaja i za zajednički rad s drugim učenicima kako bi se naučili služiti tim sadržajima. Treba istaknuti i zadatke koji usmjeravaju na tim. Njihov je cilj zbližiti učenike, probuditi interes za zajedničkim djelovanjem i osjećaj pripadnosti grupi. Timsko učenje se događa onda kad učenici jednog tima zajednički rade na rješavanju specifičnih zadataka kojima je cilj suradničko postizanje uspjeha. Oni pri tome razmjenjuju ideje, pomažu jedni drugima, uvažavaju se. Sve to objedinjuje izvanučionička TERENSKA NASTAVA. Upravo se na nastavi izvan učionice može uočiti da učenici uče s voljom i lakoćom. Zašto? Zato što putuju učeći i uče putujući! Oni postaju aktivni sudionici procesa učenja. Na putu prema odredištima izmjenjuju se u ranije podijeljenim ulogama turističkih vodiča koji predstavljaju određene lokalitete i na taj način sami uče kako baštinu treba čuvati i predstaviti. U hodogramu prezentirani su ciljevi i aktivnosti u tri faze: a) priprema prema nastavnom planu i dogovorenom programu, b) provedba terenske nastave, c) oblikovanje i javno predstavljanje PPT prezentacije-evaluacija.                                                                           

 

U integracijsko-korelacijskom pristupu obuhvaćene su nastavne cjeline iz sljedećih nastavnih predmeta:                       

  1. Hrvatski jezik (Povijest hrvatskoga jezika - lokaliteti: Bašćanska staza glagoljice, Bašćanska ploča u HAZU-u i replika u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru)                                                                  
  2. Povijest (Uspon Hrvatske u ranom srednjem vijeku – Hrvatska u doba narodnih vladara, Bašćanska ploča)                                                                                                                                                 
  3. Glazbena kultura (Folklorna glazba Istre i Kvarnera – slušanje i  pjevanje)                             
  4. Likovna kultura (Površina-plastička tekstura u reljefu - izradba glagoljičkih pločica u glinamolu – uleknuti – udubljeni reljef)                                                                                                                  
  5. Priroda (Zaštita prirode, živa bića priobalnog i obalnog područja te morskog dna, otočić Košljun)                              
  6. Informatika (Mreža-internet, hrvatski jezik i glagoljica na mreži, virtualna šetnja HAZU-om, oblikovanje prezentacije u računalnom obliku)
  7. Implementacija Građanskog odgoja i obrazovanja (društvena dimenzija - timski rad, razvoj osobnog i zavičajnog identiteta; međukulturna dimenzija – očuvanje kulturnih identiteta, izgradnja domovinske kulture).

 

Stvarni susret s bogatom i raznolikom materijalnom baštinom popraćen dodatnim pedagoško-edukativnim sadržajima, tematskim radionicama i aktivnostima kod učenika je izazvao veliki interes i želju za istraživanjem i daljnjim učenjem. Ovaj vrlo dinamičan pristup koji je i uz pomoć informacijsko-komunikacijske tehnologije potvrdio da se važni lokaliteti mogu posjetiti virtualnim putem (virtualna šetnja), ali i to da osobni posjeti istima, postižu veći uspjeh kod učenika kada je riječ o doživljaju. Kombinacija jednog i drugog pravo je ulaganje u proces učenja i u odgoj mlade osobe u vremenu u kojem živimo. Treba istaknuti da se ugodno ozračje s terena preselilo i u informatičku učionicu gdje su učenici po skupinama pripremali i oblikovali svoje izlaganje i PPT prezentacije kojima su javno predstavili dogovorenu temu pred roditeljima, djelatnicima škole i ostalim gostima.  

                                                                                    

U konačnici, cilj nam je u kontinuitetu kod  učenika razvijati ljubav prema njegovanju naše baštine i razvijati razumijevanje vlastitog identiteta i kulture kao i  implementirati te vrijednosti u odgojno-obrazovni sustav. To je zalog za budućnost.

 

 Očuvanje baštine i kultura obrazovanja - za kulturu društva!

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Hrvatski književnici - učitelji

Svjetski dan učitelja proglasio je UNESCO 1994. u spomen na isti datum 1966. kada je potpisana Preporuka o statusu učitelja. Prilika je to da se pokaže da je rad učitelja prepoznat kao jedan od najvažnijih za ukupan razvoj društva. Za učitelje književnosti poticajno je pronalaziti uzore u učiteljima književnicima. Podsjetimo se hrvatskih književnika koji su ujedno bili i učitelji.

 

 

Zanima nas

Sprega između pisanja i čitanja vrlo je tajanstvena i neuhvatljiva

 

Dobitnica ovogodišnje nagrade Grigor Vitez za najbolju knjigu za mlade je Jasminka Tihi Stepanić, profesorica hrvatskog jezika u osnovnoj školi, nagrađivana i rado čitana autorica pet romana i jedne zbirke priča za djecu, te slikovnica i priča. Nagradu je dobila za roman „Ljeto na jezeru Čiču", a s nama je podijelila svoja razmišljanja o pisanju za djecu, čitanju lektire, omiljenim knjigama i susretima sa svojim mladim čitateljima.

 

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Julijana Levak, Iva Močibob, Jasmina Sandalić, Irena Skopljak Barić
udzbenik
Vesna Marjanović, Andrea Škribulja, Renata Gredelj, Marina Gabelica
udzbenik
Zrinka Romić, Ela Družijanić Hajdarević, Zorica Lugarić, Lidija Sykora Nagy
udzbenik
J. Levak, I. Močibob, J. Sandalić, I. Skopljak Barić, I. Canjuga, D. Greblički-Miculinić, N. Jakob, G. Ljubas