Praktični vodič za izradu školskog lista | Profil Klett

18. siječanj 2019.

Praktični vodič za izradu školskog lista

avatar
Autor: Katarina Popić

Novinarsku skupinu vodim desetak godina, a ove školske godine izlazi osmi broj školskog lista Joško OŠ Josipa Zorića. Počeli smo vrlo neiskusni, neupućeni, samouki, ali s velikom voljom i željom za uspjehom. Govorim u prvom licu množine jer je za školski list potreban tim ljudi, to nikako ne može odraditi jedna osoba.

Svih naših sedam objavljenih brojeva školskog lista predloženo je na Državnu smotru LiDraNo, što je veliki uspjeh već od samog početka. Tijekom godina usavršili smo se, znamo što i kako treba pa ovim putem želim prenijeti neke naše spoznaje i drugima koji se možda žele okušati u izradi školskog lista.

 

Kad se male ruke slože

 

Za početak, kao što sam navela, potreban je tim ljudi. Učitelj Hrvatskoga jezika najčešće vodi novinarsku grupu u školi, okuplja i usmjerava učenike, a uz njega je potrebna i osoba/osobe koje će se baviti vizualnim identitetom lista i digitalnim idejnim rješenjem, najčešće je to školski informatičar i/ili učitelj Likovne kulture, te još barem jedna osoba koja će biti desna ruka učitelja Hrvatskoga jezika, u našem slučaju je to školska knjižničarka.

U novinarskoj grupi je bitno okupiti učenike koji su savjesni, dosljedni, inovativni, željni novih izazova i na koje se može računati. Učenici samostalno istražuju dogovorene zadane teme, smišljaju i obavljaju intervjue, izvješćuju s raznih događaja u školi i oko škole, prate rad lokalne zajednice i slično.

Tema broja – temelj školskog lista

 

Što se tiče samog školskog lista, prvo treba odrediti temu broja. Tema broja je nešto što treba obraditi do detalja i čemu treba posvetiti najveći broj stranica u listu. U temi broja se treba istraživati, anketirati, intervjuirati, kritički promišljati, i na kraju doći do nekoga svrhovitog zaključka. Tema broja treba biti inovativna, treba pisati o nečemu o čemu se može istraživati i donijeti neke nove zaključke, dakle nije dobro izabrati temu o kojoj se može sve saznati s interneta i samo te podatke parafrazirati.

Godina dana posla

Na školskom se listu radi gotovo cijelu godinu, obično od siječnja do siječnja jer su krajem siječnja rokovi za prijavu na smotru LiDraNo. Školski se list može izraditi u digitalnom obliku, dakle samo za čitanje online ili u klasičnom papirnatom obliku. U oba slučaja potrebno je uložiti puno vremena, a u ovaj papirnati oblik i novčanih sredstava, ovisno o nakladi. Tu savjetujem da se obratite lokalnoj zajednici za podršku.

 

Sadržaj školskog lista

Svaki školski list trebao bi imati naslovnicu, impressum, sadržaj, riječ urednika, temu broja, likovne i literarne dječje radove i ostale sadržaje po dogovoru učitelja i djece.

 

Naslovnica koja osvaja

Naslovnica mora biti zanimljiva, autentična, s jasno istaknutom temom broja, nazivom lista, školskom godinom i brojem školskog lista te, poželjno, logom škole.

Sve što se u školskom listu objavljuje mora biti isključivo rad učenika, nikako učitelja. Učitelji su tu kako bi organizirali, usmjeravali i kontrolirali, nikako pisali u svoje ili u ime djece. Sve objavljeno, bilo tekst, crtež ili fotografija mora biti potpisano.

 

Nadnaslov, naslov, podnaslov, uvodnik, prijelomi teksta

Možda se čini jednostavno, ali treba obratiti pozornost na puno stvari pri pisanju svakog teksta. Svaki tekst mora biti jasno i smisleno smješten unutar školskog lista, mora imati svoj nadnaslov – rubriku, naslov samog teksta, koji treba biti zanimljiv i intrigantan, uvodni dio teksta, nekoliko podnaslova i izdvojenih podebljanih dijelova teksta koji će prvi „upasti u oko“ i privući čitatelja.

 

Novinarski oblici, što više to bolje i kvalitetnije

U školskom listu dobro je imati što više novinarskih oblika. Ankete, intervjui, vijesti, reportaže s fotografijama, istraživački članci, izvještaji, kritički osvrti, komentari i kolumne, čak i putopisi, sve bi to bilo dobro uključiti u školski list.

Ozbiljno neozbiljni

Budući da se radi o školskom listu, uvijek je poželjno uključiti sadržaje koje djeca vole, kvizove, razbibrige, stripove, igre i slično. Svaki školski list na neki je način osoban, tu je zbog učenika svoje škole pa je uvijek važno naglasiti njihove školske, sportske i druge uspjehe, kao i dati im prostora za vlastite komentare kroz neke sadržaje.

 

Isplati li se…

Isplati li se sav trud učitelja i učenika? Na kraju, kada se vidi konačan rezultat, kada smo tim rezultatom zadovoljni, kada se dobiju dobre kritike i podrška, mogu reći da se isplati.

Pokušajte!

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Gusarskom potragom kroz lektiru sve do Japana

U jeku frontalne primjene Škole za život, odnosno reforme obrazovanja, u fokusu je novi kurikul predmeta Hrvatski jezik i njegova provedba u prvom i petom razredu osnovne škole, ali i preporuka da se u ostalim razredima implementiraju metode i načini poučavanja koji u središte stavljaju učenika, a ishodi poučavanja ostvaruju se osmišljavanjem kreativnih aktivnosti koje provode učenici.

Zanima nas

Poezija je način stanovanja

Nedavno je održano 56. Goranovo proljeće, naša najstarija i najuglednija pjesnička manifestacija koja se svake godine otvara na rođendan Ivana Gorana Kovačića. Manifestaciju prati i natječaj za učenike osnovnih i srednjih škola, o čemu smo popričali s jednim od članova ocjenjivačkog odbora, našim uglednim pjesnikom Miroslavom Mićanovićem, koji osim toga sudjeluje i u radu LiDraNa.

Josip Eugen Tomić: požeški Šenoa

 

U gradu koji leži u prekrasnoj dolini koju već Rimljani zvahu zlatnom dolinom: „vallis aurea“ na današnji dan prije 175 godina rođen je poznati hrvatski književnik, Josip Eugen Kumičić. Stvaralaštvo mu se očituje u romanima, pripovijestima i komedijama, a njegovo prvo objavljeno djelo je zbirka ljubavnih pjesama Leljinke (1865.).

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Frances Hodgson Burnett
udzbenik
Šego, Vignjević, Znika
udzbenik
Julijana Levak, Iva Močibob, Jasmina Sandalić, Irena Skopljak Barić
udzbenik
Anđelka Rihtarić, Marina Marijačić, Gordana Ljubas, Diana Greblički-Miculinić, Tihana Fraculj, Ivana Canjuga