"Evo što si počinio… jer si surov i bez ljubavi…"
Početna je rečenica završni dio pripovijetke velikoga hrvatskog književnika koji je prvi u hrvatsku literaturu unio socijalne teme vezane za velegradski život. Njegovo je ime Vjenceslav Novak, a 20. rujna prisjetili smo se 113. godišnjice njegove smrti.
Rodio se u Senju 1859. godine. U rodnome gradu završio je osnovnu školu i dva razreda gimnazije, a svoje školovanje nastavio je u Zagrebu i Pragu. Postao je učiteljem, a malo kasnije i profesorom glazbe.
Autor je prvoga hrvatskog glazbenog udžbenika Starohrvatske crkvene popijevke, a u književnosti je pravu afirmaciju postigao pripovijestima i romanima koje je pisao u realističnome književnom stilu.
"Usprkos snijegu i studenoj vlazi sjedi neki čovjek nepomično na klupi na Iličkom trgu. Crte na mršavom licu ne dadu se jasno razaznati u mraku. Po grubom, na sve strane iskrpanom odijelu vidi se da čovjek pripada radničkom staležu. Na kapi, po ramenima i u naborima odijela naslagao mu se snijeg, ali on ne mari."
Dok je Hrvatsko zagorje obuhvaćeno djelima Ante Kovačića i Ksavera Šandora Gjalskoga, Slavonija djelima Josipa Kozarca, Istra i Primorje djelima Eugena Kumičića, u razdoblju hrvatskoga realizma život podgorskoga i senjskoga života nadahnuli su Vjenceslava Novaka. Hrvatski Balzac, kako su ga nazvali zbog objektivnog pristupa i realističke metode, prvi se približio svijetu poniženih i siromašnih (U glib, 1901.; Iz velegradskog podzemlja, 1905.). U romanima opisuje sve društvene slojeve, a najčešći likovi su neshvaćeni intelektualci, žrtve nesklada između stvarnosti i ideala. Njegovim najboljim djelom smatra se roman Posljednji Stipančići u kojemu je radnja usmjerena na propadanje patricijske obitelji Stipančić.
Grad Senj, u spomen svojim književnicima, izgradio je park u kojemu su postavljene njihove biste. Park je poznat pod imenom Park senjskih književnika, nalazi se iznad stare gradske plaže, a u njemu se nalaze biste Vjenceslava Novaka, Silvija Strahimira Kranjčevića, Pavla Rittera Vitezovića, Milutina Cihlara Nehajeva te Milana Ogrizovića.
Grad je to veoma bogat kulturom baštinom (Tvrđava Nehaj, Glagoljica – senjska tiskara itd.), stoga, budete li u prilici, svakako posjetite Senj.
U našem smo Repozitoriju za vas pripremili obradu pripovijetke Iz velegradskog podzemlja.
https://www.profil-klett.hr/repozitorij-materijali/vjenceslav-novak-iz-v...
