20. rujan 2018.

Vjenceslav Novak: učitelj, profesor glazbe i književnik

avatar
Autor: Klara Šarčević

"Evo što si počinio… jer si surov i bez ljubavi…"

 

Početna je rečenica završni dio pripovijetke velikoga hrvatskog književnika koji je prvi u hrvatsku literaturu unio socijalne teme vezane za velegradski život. Njegovo je ime Vjenceslav Novak, a 20. rujna  prisjetili smo  se 113. godišnjice njegove smrti.

Rodio se u Senju 1859. godine. U rodnome gradu završio je osnovnu školu i dva razreda gimnazije, a svoje školovanje nastavio je u Zagrebu i Pragu. Postao je učiteljem, a malo kasnije i profesorom glazbe.

Autor je prvoga hrvatskog glazbenog udžbenika Starohrvatske crkvene popijevke, a u književnosti je pravu afirmaciju postigao pripovijestima i romanima koje je pisao u realističnome književnom stilu.

 

"Usprkos snijegu i studenoj vlazi sjedi neki čovjek nepomično na klupi na Iličkom trgu. Crte na mršavom licu ne dadu se jasno razaznati u mraku. Po grubom, na sve strane iskrpanom odijelu vidi se da čovjek pripada radničkom staležu. Na kapi, po ramenima i u naborima odijela naslagao mu se snijeg, ali on ne mari."

 

Dok je Hrvatsko zagorje obuhvaćeno djelima Ante Kovačića i Ksavera Šandora Gjalskoga, Slavonija djelima Josipa Kozarca, Istra i Primorje djelima Eugena Kumičića, u razdoblju hrvatskoga realizma život podgorskoga i senjskoga života nadahnuli su Vjenceslava Novaka. Hrvatski Balzac, kako su ga nazvali zbog objektivnog pristupa i realističke metode, prvi se približio svijetu poniženih i siromašnih (U glib, 1901.; Iz velegradskog podzemlja, 1905.). U romanima opisuje sve društvene slojeve, a najčešći likovi su neshvaćeni intelektualci, žrtve nesklada između stvarnosti i ideala. Njegovim najboljim djelom smatra se roman Posljednji Stipančići u kojemu je radnja usmjerena na propadanje patricijske obitelji Stipančić.

 

Grad Senj, u spomen svojim književnicima, izgradio je park u kojemu su postavljene njihove biste. Park je poznat pod imenom Park senjskih književnika, nalazi se iznad stare gradske plaže, a u njemu se nalaze biste Vjenceslava Novaka, Silvija Strahimira Kranjčevića, Pavla Rittera Vitezovića, Milutina Cihlara Nehajeva te Milana Ogrizovića.

 

Grad je to veoma bogat kulturom baštinom (Tvrđava Nehaj, Glagoljica – senjska tiskara itd.), stoga, budete li u prilici, svakako posjetite Senj.

 

U našem smo Repozitoriju za vas pripremili obradu pripovijetke Iz velegradskog podzemlja.

https://www.profil-klett.hr/repozitorij-materijali/vjenceslav-novak-iz-v...

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke
Zanima nas

Poezija je način stanovanja

Nedavno je održano 56. Goranovo proljeće, naša najstarija i najuglednija pjesnička manifestacija koja se svake godine otvara na rođendan Ivana Gorana Kovačića. Manifestaciju prati i natječaj za učenike osnovnih i srednjih škola, o čemu smo popričali s jednim od članova ocjenjivačkog odbora, našim uglednim pjesnikom Miroslavom Mićanovićem, koji osim toga sudjeluje i u radu LiDraNa.

Josip Eugen Tomić: požeški Šenoa

 

U gradu koji leži u prekrasnoj dolini koju već Rimljani zvahu zlatnom dolinom: „vallis aurea“ na današnji dan prije 175 godina rođen je poznati hrvatski književnik, Josip Eugen Kumičić. Stvaralaštvo mu se očituje u romanima, pripovijestima i komedijama, a njegovo prvo objavljeno djelo je zbirka ljubavnih pjesama Leljinke (1865.).

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Anđelka Rihtarić, Marina Marijačić
udzbenik
Vedrana Močnik
udzbenik
E. Družijanić Hajdarević, G. Lovrenčić Rojc, Z. Lugarić, V. Lugomer Gordana Bartol, D. Jarec Tomorad, I. Đaković
udzbenik
J. Levak, I. Močibob, J. Sandalić, I. Skopljak Barić, I. Canjuga, D. Greblički-Miculinić, N. Jakob, G. Ljubas