20. rujan 2018.

Vjenceslav Novak: učitelj, profesor glazbe i književnik

avatar
Autor: Klara Šarčević

"Evo što si počinio… jer si surov i bez ljubavi…"

 

Početna je rečenica završni dio pripovijetke velikoga hrvatskog književnika koji je prvi u hrvatsku literaturu unio socijalne teme vezane za velegradski život. Njegovo je ime Vjenceslav Novak, a 20. rujna  prisjetili smo  se 113. godišnjice njegove smrti.

Rodio se u Senju 1859. godine. U rodnome gradu završio je osnovnu školu i dva razreda gimnazije, a svoje školovanje nastavio je u Zagrebu i Pragu. Postao je učiteljem, a malo kasnije i profesorom glazbe.

Autor je prvoga hrvatskog glazbenog udžbenika Starohrvatske crkvene popijevke, a u književnosti je pravu afirmaciju postigao pripovijestima i romanima koje je pisao u realističnome književnom stilu.

 

"Usprkos snijegu i studenoj vlazi sjedi neki čovjek nepomično na klupi na Iličkom trgu. Crte na mršavom licu ne dadu se jasno razaznati u mraku. Po grubom, na sve strane iskrpanom odijelu vidi se da čovjek pripada radničkom staležu. Na kapi, po ramenima i u naborima odijela naslagao mu se snijeg, ali on ne mari."

 

Dok je Hrvatsko zagorje obuhvaćeno djelima Ante Kovačića i Ksavera Šandora Gjalskoga, Slavonija djelima Josipa Kozarca, Istra i Primorje djelima Eugena Kumičića, u razdoblju hrvatskoga realizma život podgorskoga i senjskoga života nadahnuli su Vjenceslava Novaka. Hrvatski Balzac, kako su ga nazvali zbog objektivnog pristupa i realističke metode, prvi se približio svijetu poniženih i siromašnih (U glib, 1901.; Iz velegradskog podzemlja, 1905.). U romanima opisuje sve društvene slojeve, a najčešći likovi su neshvaćeni intelektualci, žrtve nesklada između stvarnosti i ideala. Njegovim najboljim djelom smatra se roman Posljednji Stipančići u kojemu je radnja usmjerena na propadanje patricijske obitelji Stipančić.

 

Grad Senj, u spomen svojim književnicima, izgradio je park u kojemu su postavljene njihove biste. Park je poznat pod imenom Park senjskih književnika, nalazi se iznad stare gradske plaže, a u njemu se nalaze biste Vjenceslava Novaka, Silvija Strahimira Kranjčevića, Pavla Rittera Vitezovića, Milutina Cihlara Nehajeva te Milana Ogrizovića.

 

Grad je to veoma bogat kulturom baštinom (Tvrđava Nehaj, Glagoljica – senjska tiskara itd.), stoga, budete li u prilici, svakako posjetite Senj.

 

U našem smo Repozitoriju za vas pripremili obradu pripovijetke Iz velegradskog podzemlja.

https://www.profil-klett.hr/repozitorij-materijali/vjenceslav-novak-iz-v...

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Gusarskom potragom kroz lektiru sve do Japana

U jeku frontalne primjene Škole za život, odnosno reforme obrazovanja, u fokusu je novi kurikul predmeta Hrvatski jezik i njegova provedba u prvom i petom razredu osnovne škole, ali i preporuka da se u ostalim razredima implementiraju metode i načini poučavanja koji u središte stavljaju učenika, a ishodi poučavanja ostvaruju se osmišljavanjem kreativnih aktivnosti koje provode učenici.

Zanima nas

Sprega između pisanja i čitanja vrlo je tajanstvena i neuhvatljiva

 

Dobitnica ovogodišnje nagrade Grigor Vitez za najbolju knjigu za mlade je Jasminka Tihi Stepanić, profesorica hrvatskog jezika u osnovnoj školi, nagrađivana i rado čitana autorica pet romana i jedne zbirke priča za djecu, te slikovnica i priča. Nagradu je dobila za roman „Ljeto na jezeru Čiču", a s nama je podijelila svoja razmišljanja o pisanju za djecu, čitanju lektire, omiljenim knjigama i susretima sa svojim mladim čitateljima.

 

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Vesna Marjanović, Andrea Škribulja, Renata Gredelj, Marina Gabelica
udzbenik
Vedrana Močnik
udzbenik
E. Družijanić Hajdarević, G. Lovrenčić Rojc, Z. Lugarić, V. Lugomer Gordana Bartol, D. Jarec Tomorad, I. Đaković
udzbenik
Anđelka Rihtarić, Marina Marijačić, Danuška Ružić