Dvostruko kodiranje u nastavi povijesti | Profil Klett
Dvostruko kodiranje u nastavi povijesti

18. travanj 2021.

Dvostruko kodiranje u nastavi povijesti

Autor: Valerija Turk - Presečki

Mi učitelji u svojemu se radu suočavamo s brojnim izazovima. Svakodnevno pokušavamo objasniti ideje koje su nama savršeno jasne, no našim učenicima ne moraju uvijek biti jednako jasne i razumljive. S obzirom na velik broj tema u kurikulumu i ograničeno vrijeme za izvođenje nastave gradivo često tumačimo verbalno. Postoje li ipak načini kako olakšati učenicima i pomoći im da znanje usvoje na efikasniji način? Jedan od odgovora nudi strategija dvostrukoga kodiranja.

Teoriju dvostrukoga kodiranja (eng. dual coding) prvi je put početkom sedamdesetih godina prošloga stoljeća predstavio Allan Pavio, psiholog u području kognitivne psihologije. Ova teorija pretpostavlja da postoje dva zasebna kanala ljudskoga pamćenja koja omogućuju obradu informacija i proces učenja. Jedan je specijaliziran za verbalne, a drugi za vizualne informacije. Iako naš mozak može zasebno obrađivati ​​informacije na dva kanala, materijal koji učimo lakše će se pamtiti ako koristimo kombinaciju verbalnih i slikovnih informacija. Jednostavnim jezikom rečeno, naši će učenici uspješnije učiti ako naša verbalna objašnjenja potkrijepimo dobro odabranom ilustracijom. Na taj način stvaramo više putova do iste informacije i olakšavamo dosjećanje u budućim situacijama učenja.

Teorija dvostrukoga kodiranja ima vrlo važne implikacije na proces učenja i poučavanja. Kad učitelji usmeno tumače gradivo, učinak takvoga primanja informacija zapravo je privremen. Naše su riječi kratkotrajne i traju toliko dugo koliko ih možemo zadržati u radnoj memoriji. Kombinirajući vizualni i verbalni materijal postižemo da naše objašnjenje bude manje apstraktno učenicima te im olakšavamo stvaranje vlastitih mentalnih predodžbi o gradivu koje uče. Zamislimo, primjerice, da obrađujemo temu Tridesetogodišnjega rata. Kao povijesni izvor analiziramo pjesmu Suze domovine objavljenu 1636. godine. Ako učenicima prikažemo stih pjesme ispisane kao veliku količinu teksta, učenici će jednodimenzionalno pročitati stih i vjerojatno uz potpitanja nastavnika objasniti o čemu pjesma govori. Ako analizu pjesme potkrijepimo slikom Hansa Ulricha Francka koja prikazuje vojnike u pljački (pogledaj https://hr.izzi.digital/DOS/773/9846.html) ili ilustracijama iz djela Phillipa Vincenta Lamentations of Germany (izvor: https://archive.org/details/nby_752616, pristup: 8. 4. 2021.), učenici će vjerojatno bolje razumjeti značenje i povijesni kontekst pjesme. Ovim pristupom zapravo smo potaknuli korištenje više osjeta tijekom učenja i izgradnju veza između dvije stvorene mentalne predodžbe – putem riječi i putem slike.

Postoji mnogo načina za vizualno predstavljanje materijala, poput infografika, vremenskih crta, shema, ikona, dijagrama, grafičkih organizatora i sl. Dvostruko kodiranje nešto je što već prirodno rade brojni učitelji. Ipak, kao i kod svih jednostavnih stvari, vrijedno je istražiti kako možemo usavršiti ovaj pristup i osigurati da ova strategija pruži najveću korist našim učenicima. Dvostruko kodiranje nije samo crtanje. Riječ je o smislenome rasporedu simbola i popratnih slika u svrhu lakšega razumijevanja i sistematičnosti. Dobar će rezultat učenja izostati ako je crtež koji prati izgovorenu riječ zamršen ili ako je izostaje logičan poredak simbola. Potrebno je paziti i da u prikazima ili shemama ne stoji previše teksta što se često zna naći u udžbenicima povijesti. Bolje je upotrijebiti jednostavniji prikaz koji prati tumačenje nastavnika čime je pažnja usmjerena na dva kanala primanja informacija. Ukoliko se tumače neki složeniji koncepti ili procesi, nastavnik može, dok tumači gradivo, istovremeno crtati shemu ili prikaz što će olakšati učenicima da bolje razumiju koncept i prate proces njegova nastanka.

U nastavku slijede neke od strategija upotrebe dvostrukoga kodiranja u nastavi povijesti. Njime nisu obuhvaćene sve mogućnosti koje nudi ova nastavna strategija, no mogu poslužiti kao ilustracija i ideja koje možemo primijeniti u nastavi povijesti.

Lenta vremena Početak Prvoga svjetskog rata.
Lenta vremena Početak Prvoga svjetskog rata.
1. Izrada lenti vremena

Izrada lenti vremena metoda je dobro poznata nastavnicima povijesti koji lente vremena svakodnevno koriste u svojemu radu. Kako biste u radu s lentom vremena upotrijebili metodu dvostrukoga kodiranja, omogućite učenicima da ju vizualno obogate fotografijama, simbolima ili ikonicama koji prate određeno razdoblje ili procese koje prikazuju. Složenije lente vremena mogu i obojati tako da se zasebnim bojama označi pojedina domena ili područje ljudskoga djelovanja.

Umna mapa Povijest tenisa (Izvor: Wikipedia)
Umna mapa Povijest tenisa (Izvor: Wikipedia)
2. Izrada mentalne mape

Mentalna mapa vrsta je grafičkoga organizatora posebno pogodna za ponavljanje i uvježbavanje naučenoga gradiva. Sastoji se od središnjega pojma koji se grana na pojmove i ideje koji su u vezi sa središnjim pojmom. Umne mape trebaju biti jednostavne i razumljive, napravljene tako da će ih učenici moći dugoročno koristiti u svrhu ponavljanja i prisjećanja. Dvostruko kodiranje može se primijeniti tako da se učenicima postave dodatni izazovi, primjerice da obojaju grane u određene boje, ubace u mapu dijagrame, slike i skice upotrebljavajući pritom ograničen broj riječi. Bez obzira na to radi li se o ručnoj ili računalnoj izradi umnih mapa, važno je da bude jasna vizualizacija pojmova i ideja.

Upotreba dvostrukoga kodiranja teksta iz udžbenika Zašto je povijest važna? 2, Profil Klett, 2020. metodom sketchnoting-a.
Upotreba dvostrukoga kodiranja teksta iz udžbenika Zašto je povijest važna? 2, Profil Klett, 2020. metodom sketchnoting-a.
3. Vizualne bilješke (engl. sketchnoting)

Sketchnoting je metoda dodavanja grafika i slika u bilješke. Umjesto da ih učenici napišu riječima, ključne se riječi mogu zamijeniti simbolima. Učenici na taj način vježbaju vizualno prikazivanje stručnih pojmova ili pak u složenijoj verziji i koncepata prvoga reda. Simbole učenici mogu crtati sami ili ih ubacivati u tekst pomoću digitalne aplikacije The Noun Project.

Upotreba dvostrukoga kodiranja u radu sa slijepim zemljovidom Prvoga svjetskoga rata.
Upotreba dvostrukoga kodiranja u radu sa slijepim zemljovidom Prvoga svjetskoga rata.
4. Izrada karata

Učenicima možemo zadati da izrade povijesnu kartu upotrebljavajući određene simbole, vizualne prikaze i stvarajući poveznice koje objašnjavaju tijek zbivanja, važne događaje ili procese.

Upotreba dvostrukoga kodiranja u ponavljanju gradiva Velike Europske države u drugoj polovici 18. stoljeća.
Upotreba dvostrukoga kodiranja u ponavljanju gradiva Velike Europske države u drugoj polovici 18. stoljeća.
5. Vizualne predodžbe učenika

Ako želite da učenici samostalno sistematiziraju informacije, postavite im zadatak koji zahtijeva korištenje slike i riječi. Možete zatražiti da njihova vizualna reprezentacija i sama bude izrađena kao simbol određenoga razdoblja/osobe/problema koji se želi predstaviti.

Infografika s prikazom uzroka Velike ekonomske krize iz udžbenika Vremeplov 8, Profil Klett, 2021.
Infografika s prikazom uzroka Velike ekonomske krize iz udžbenika Vremeplov 8, Profil Klett, 2021.
6. Izrada infografika

Infografika čini jednu od glavnih metoda koja zapravo koristi dualno kodiranje. Infografika čini informacije konkretnijima čime se povećava šansa da će se učenici određenih podataka bolje sjetiti i da će ih bolje razumjeti. Dobra se infografika sastoji se od vizualnih elemenata (npr. znakovi, ikone i boje), sadržaja (npr. činjenice i statistike) i znanja koje možemo zaključiti kroz analizu. Učenicima možemo zadati zadatak da izrade ili nacrtaju vlastitu infografiku vodeći računa o navedenim parametrima.

Izrada shematskoga prikaza sukoba oko investiture u udžbeniku Zašto je povijest važna 2, Profil Klett, 2020.
Izrada shematskoga prikaza sukoba oko investiture u udžbeniku Zašto je povijest važna 2, Profil Klett, 2020.
7. Dvostruko kodiranje kao metoda vrednovanja za učenje i rada na izvoru

Dvostruko kodiranje može se upotrijebiti i kao metoda vrednovanja za učenje kojom nakon određene nastavne aktivnosti provjeravamo ostvarenost planiranih ishoda aktivnosti. U prvome primjeru (Slika 7.) zadatak je učenika bio da najprije samostalno prouče primjere sukoba kraljeva i papa oko investiture, a zatim da izrade shematski prikaz kojim će prikazati prirodu toga sukoba. Jasno je da će, osim povratne informacije učeniku o ostvarenosti ishoda, nastavniku biti iz simbola i objašnjenja odmah vidljive miskoncepcije u razumijevanju gradiva ili vještine rada na tekstu i razumijevanja. Drugi primjer odnosi se na upotrebu dvostrukoga kodiranja u radu s izvorima. Prilikom obrade gradiva o razvitku feudalnih odnosa u hrvatskim krajevima učenicima drugoga razreda gimnazije možemo zadati da darovnicu Petra Crnog iz Supetarskog kartulara (Udžbenik Zašto je Povijest važna? 2, Profil Klett, 2020. Izvor 36., str. 99.) prikažu vizualno tako da iz njihovoga prikaza treba biti vidljivo:

  1. kako je Petar Crni nabavio zemljište
  2. zašto ga Petar Crni daruje salonitanskoj crkvi
  3. koji društveni slojevi žive na posjedu.

U drugome koraku, nakon što učenici predstave svoje vizualne prikaze, moguće je pokrenuti raspravu o tome može li se iz ovih izvora iščitati kako je bilo podijeljeno hrvatsko ranosrednjovjekovno društvo. Rezultat analize potom se može pomoću Vennovog dijagrama usporediti s društvenim odnosima u Franačkoj i Bizantu te izdvojiti sličnosti i razlike.

Popis literature:

  1. Explaning through dual coding. https://classteaching.wordpress.com/2019/04/24/explaining-through-dual-coding/ (Pristup 20.3.2021.)
  2. 20 ideas and strategies for Student Led Dual Coding. https://sciencetltoolkit.wordpress.com/2019/03/11/20-ideas-strategies-for-student-led-dual-coding/ (Pristup 2.4.2021.)
  3. Harvard, B. Dual coding in the classroom. The Effortful Educator Blog. https://theeffortfuleducator.com/2017/02/07/dual-coding-in-the-classroom/ (Pristup 22.3.2021.)
  4. Mayer, R.E. and Anderson, R.B., 1992. The instructive animation: Helping students build connections between words and pictures in multimedia learning. Journal of educational Psychology, 84(4), p.444.
  5. Najjar, L.J., 1995. Dual coding as a possible explanation for the effects of multimedia on learning. Georgia Institute of Technology.
  6. Licie REnard. 7 powerful dual coding examples using Bookwidgets. https://www.bookwidgets.com/blog/2019/09/what-is-dual-coding-7-powerful-dual-coding-examples-for-in-the-classroom (Pristup: 2.4.2021.=
  7. Smith, M. Dual coding: Can there be too much of a good thing? The Learning Scientists Blog. http://www.learningscientists.org/blog/2016/11/17-1 (Pristup 28.3.2021.)
  8. Smith, M & Weinstein, Y. Learn how to study using...dual coding. The Learning Scientists Blog. http://www.learningscientists.org/blog/2016/9/1-1 (Pristup 30.3.2021.)

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Uz obljetnicu rođenja Martina Luthera Kinga Jr.

Poznati borac za prava afroameričkog stanovništva u Sjedinjenim Američkim Državama rođen je na današnji dan 15. siječnja 1929. godine. Rođen je kao Michael Luther King Jr., ali je promijenio ime u Martin. Njegov djed i otac bili su pastori Baptističke crkve Ebenezer u Atlanti, a i sam Martin Luther King  do smrti je služio kao kopastor. U vrijeme kada je pohađao školu segregacija (odvajanje po rasnim, etničkim ili drugim karakteristikama) bila je u punom jeku.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Agičić, Anušić, Bagarić
udzbenik
Tina Matanić, Toni Rajković
udzbenik
Manuela Kujundžić, Anita Gambiraža Knez