Povijest | Profil Klett

Povijest

Metoda usmene povijesti

Usmena povijest

Usmena povijest metoda je provođenja povijesnoga istraživanja putem ispitivanja pojedinca o nekome događaju, situaciji ili razdoblju u kojemu je aktivno sudjelovao ili svjedočio te bilježenje izrečenih sjećanja na audiovrpcu i videovrpcu, film i pisane transkripte. Tako zabilježena svjedočanstva služe kao važan izvor za rekonstrukciju prošlosti i kao nadopuna informacija dobivenih iz drugih povijesnih izvora, primjerice novinskih članaka, zapisnika te različite arhivske građe.

Dvostruko kodiranje u nastavi povijesti

Dvostruko kodiranje u nastavi povijesti

Teoriju dvostrukoga kodiranja (eng. dual coding) prvi je put početkom sedamdesetih godina prošloga stoljeća predstavio Allan Pavio, psiholog u području kognitivne psihologije. Ova teorija pretpostavlja da postoje dva zasebna kanala ljudskoga pamćenja koja omogućuju obradu informacija i proces učenja. Jedan je specijaliziran za verbalne, a drugi za vizualne informacije.

O studiji slučaja kao strategiji u nastavi povijesti

Članak iz kolumne o poučavanju povijesti

Studija slučaja (eng. case study) kao istraživačka je metoda prvi put primijenjena u školi za poslovnu administraciju harvardskoga sveučilišta u Bostonu početkom prošloga stoljeća. Studija slučaja podrazumijeva analizu specifične pojave, procesa ili događaja koji mogu poslužiti da se razjasne pojedini fenomeni i donesu relevantni zaključci.

Karikatura kao povijesni izvor

Primjeri korištenja karikatura u udžbeniku Zašto je povijest važna? 4

Karikatura je u svojim početcima bila namijenjena zabavljanju umjetnika i elite da bi se u 18. i 19. st. umnažanjem u tiskanim medijima počela povezivati sa širokim slojevima društva. Kako je stanovništvo uglavnom bilo nepismeno, nije postojala prepreka za razumijevanje karikature jer se poruka prenosi crtežom. Mali broj karikatura sadrži tekst, no u tome se slučaju radi o jednoj ili dvije rečenice. Za razvoj karikature od velikoga je značaja bila pojava humorističnih i satiričnih časopisa.

Slikovni izvori u nastavi povijesti – izazovi poučavanja

Cueva de las Manos, Perito Moreno, Argentina.

Gledajući razvoj čovječanstva, slika se koristila prije pisma te je kao aspekt prošlosti prisutna kroz čitavu povijest. Od drevnih slika u špiljama do umjetničkih slika u galerijama te fotografija, filma i interneta, ljudi su ostavljali slikovne tragove – tragove vremena. Vratimo li se frazi s početka teksta, kako razumjeti o čemu slika govori?

Istraživačka pitanja u nastavi povijesti

Nisu sva pitanja koja postavljamo u nastavi jednake težine i kognitivne vrijednosti. U nastavi povijesti često se koriste zatvorena pitanja koja od učenika traže jednostavan i jednoznačan odgovor. Takva pitanja ne moraju nužno značiti nešto loše, no valja imati na umu da se zatvorena pitanja odnose na nižu razinu znanja te provjeru činjenica i pojmova.