Povijest | Profil Klett

Povijest

Refleksija o protekloj školskoj godini – izazovi, napredak i kojim putem dalje

Samorefleksija?

Samorefleksija nastavnika najbolji je način za analizu i procjenu vlastite nastavne prakse. Vrijeme za samorefleksiju nije uzalud potrošeno vrijeme. Time zapravo skraćujemo put do zaključaka što je našu nastavu učinilo uspješnijom i sprečavamo ponavljanje onoga što nije bilo učinkovito. Refleksija se može činiti na različite načine, važno je samo postaviti prava pitanja. Evo nekih prijedloga:

Poučavanje pomoću grafičkih organizatora

Grafički organizatori

Grafički organizator je alat za poučavanje i učenje koji se koristi za organiziranje informacija i ideja na zanimljiv i lako razumljiv način. Naziva se i drugim imenima: pojmovna mapa, semantički organizator, umna mapa i sl. Integriranje teksta i slike pogodno je za prikazivanje veza između pojmova i činjenica. Zbog toga grafički organizator možemo koristiti u svim fazama učenja i poučavanja, a može služiti kao:

Metoda usmene povijesti

Usmena povijest

Usmena povijest metoda je provođenja povijesnoga istraživanja putem ispitivanja pojedinca o nekome događaju, situaciji ili razdoblju u kojemu je aktivno sudjelovao ili svjedočio te bilježenje izrečenih sjećanja na audiovrpcu i videovrpcu, film i pisane transkripte. Tako zabilježena svjedočanstva služe kao važan izvor za rekonstrukciju prošlosti i kao nadopuna informacija dobivenih iz drugih povijesnih izvora, primjerice novinskih članaka, zapisnika te različite arhivske građe.

Velike slike ili kako ponavljanje gradiva učiniti smislenijim

Tragovi

Ponavljanje gradiva sastavni je dio planiranja nastave. Redovno ga provodimo nakon niza nastavnih aktivnosti ili obrade teme. Ponavljanje predstavlja stanovito zaokruživanje cjeline, pomaže nastavniku da sistematizira obrađeno gradivo, a učenicima da konsolidiraju znanje te lakše prate gradivo koje će učiti. Kako metodički kreiramo sate ponavljanja i razmišljamo li o svrsi ponavljanja u pojedinim fazama učenja?

Dvostruko kodiranje u nastavi povijesti

Dvostruko kodiranje u nastavi povijesti

Teoriju dvostrukoga kodiranja (eng. dual coding) prvi je put početkom sedamdesetih godina prošloga stoljeća predstavio Allan Pavio, psiholog u području kognitivne psihologije. Ova teorija pretpostavlja da postoje dva zasebna kanala ljudskoga pamćenja koja omogućuju obradu informacija i proces učenja. Jedan je specijaliziran za verbalne, a drugi za vizualne informacije.

O studiji slučaja kao strategiji u nastavi povijesti

Članak iz kolumne o poučavanju povijesti

Studija slučaja (eng. case study) kao istraživačka je metoda prvi put primijenjena u školi za poslovnu administraciju harvardskoga sveučilišta u Bostonu početkom prošloga stoljeća. Studija slučaja podrazumijeva analizu specifične pojave, procesa ili događaja koji mogu poslužiti da se razjasne pojedini fenomeni i donesu relevantni zaključci.

Karikatura kao povijesni izvor

Primjeri korištenja karikatura u udžbeniku Zašto je povijest važna? 4

Karikatura je u svojim početcima bila namijenjena zabavljanju umjetnika i elite da bi se u 18. i 19. st. umnažanjem u tiskanim medijima počela povezivati sa širokim slojevima društva. Kako je stanovništvo uglavnom bilo nepismeno, nije postojala prepreka za razumijevanje karikature jer se poruka prenosi crtežom. Mali broj karikatura sadrži tekst, no u tome se slučaju radi o jednoj ili dvije rečenice. Za razvoj karikature od velikoga je značaja bila pojava humorističnih i satiričnih časopisa.

Slikovni izvori u nastavi povijesti – izazovi poučavanja

Cueva de las Manos, Perito Moreno, Argentina.

Gledajući razvoj čovječanstva, slika se koristila prije pisma te je kao aspekt prošlosti prisutna kroz čitavu povijest. Od drevnih slika u špiljama do umjetničkih slika u galerijama te fotografija, filma i interneta, ljudi su ostavljali slikovne tragove – tragove vremena. Vratimo li se frazi s početka teksta, kako razumjeti o čemu slika govori?