Istraživanja otkrivaju supermoći bilingvalnih ljudi! | Profil Klett

29. rujan 2017.

Istraživanja otkrivaju supermoći bilingvalnih ljudi!

Autor: Sana Perić

Pokazalo se da višejezičnost ima mnoge društvene, psihološke i životne prednosti. Štoviše, istraživači otkrivaju da govorenje više od jednog jezika pozitivno utječe na zdravlje – tako, primjerice, pospješuje oporavak nakon moždanog udara i odgađa početak demencije.

 

Istraživanja sugeriraju da smo možda predodređeni za to da govorimo više od jednog jezika. Širom svijeta, više od polovice ljudi govori  barem dva jezika, a mnoge zemlje imaju više od jednog službenog nacionalnog jezika – Južna Afrika ima ih, primjerice, jedanaest. Od ljudi se sve više očekuje da govore, čitaju i pišu barem jedan od tzv. „super“ jezika, kao što su engleski, kineski, hindski, španjolski ili arapski. Dakle, govoriti jedan jezik znači biti u manjini.

 

Ono što mislimo ovisi o jeziku na kojem razmišljamo...

Ako pitamo nekoga na engleskom jeziku koja mu je omiljena hrana, on će se zamisliti u Londonu i odabrati među opcijama koje tamo ima. No, ako ga istu stvar upitamo na francuskom jeziku, on će se prebaciti u Pariz, gdje je hrana, između koje može birati, drugačija. Tako jedno te isto osobno pitanje dobiva drugačiji odgovor, ovisno o jeziku na kojem je postavljeno pitanje te sa svakim jezikom koji govorimo stičemo novu osobnost.

 

Na jednom testiranju japansko-engleske dvojezičarke trebale su završiti rečenicu na svakom od dva jezika. Rečenice su završile različito ovisno o tome koji je jezik upotrijebljen. Na primjer, „Kad se moje želje sukobljavaju s mojom obitelji...“ na japanskom su dovršile sa „...to je vrijeme velike nesreće“, dok je na engleskom odgovor glasio: „...radim ono što ja želim“.

...i o zemlji u kojoj se nalazimo

Kada su engleskim i njemačkim govornicima prikazani videozapisi ljudi koji se kreću, prvi su se usredotočili na akciju i rekli: „Žena hoda“, dok su drugi u svoj odgovor uključili cilj akcije, npr. „Žena se kreće prema svom automobilu“. To je, dijelom, zbog dostupnog gramatičkog alata: za razliku od njemačkog, engleski jezik ima present continuous koji opisuje radnje koje su u tijeku, zbog čega će engleski govornici manje vjerojatno navesti cilj radnje pri opisu scene kretanja.

Zanimljivo je da je, kada su testirani bilingvalni ljudi, rezultat ovisio o lokaciji: ako su testirani u Njemačkoj, bili su usmjereni na cilj, dok su u Engleskoj bili usmjereni na akciju, bez obzira koji je jezik bio korišten u eksperimentu.

Živi li u dvojezičim ljudima više osoba?

Dakle, ono što će osoba misliti ovisi o jeziku na kojem će o tome razmišljati, a mnogi dvojezičari kažu da se osjećaju kao različita osoba kada govore na svojem drugom jeziku. Također, niz studija tijekom proteklog desetljeća pokazao je da dvojezičari nadmašuju jednojezičare ne samo u zdravlju mozga, već i u nizu kognitivnih i društvenih zadataka, od verbalnih i neverbalnih testova do načina na koji mogu „čitati“ druge ljude. Stoga ozbiljno shvatite satove stranog jezika!

 

Izvor.

 

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

eTwinning projekt: Music Around the World – Diversity is Beautiful

Zamislite učionicu u kojoj se iz zvučnika čuje afrički bubanj, djeca plešu uz tradicionalne hrvatske pjesme, a na zidu je lišćem i cvijećem ispisano “Azija”. Tako je izgledala svakodnevica učenika Područne škole Dapci tijekom eTwinning projekta "Music Around the World – Diversity is Beautiful". Od siječnja do svibnja 2025., učenici i učitelji iz osam zemalja – od Bugarske do Španjolske – krenuli su na glazbeno putovanje koje nije uključivalo avionske karte, ali je vodilo ravno do srca različitih kultura.

Game Masters

Učenici 6.b razreda Osnovne škole kneza Trpimira iz Kaštel Gomilice tijekom rujna prošle godine uključili su se u međunarodni eTwinningov projekt pod nazivom Game Masters. Projekt se provodi pod mentorstvom Tine Parać, profesorice engleskog i talijanskog jezika. 

 

Zanima nas

Keep Up the Great Work!

Razgovarali smo s članicom stručnog žirija literarnog natječaja Let's Build a Story!, Paolom Accattoli. Zanimalo nas je zašto je pričanje i čitanje priča važno te što misli o pričama hrvatskih osnovnoškolaca.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Astrid Lindgren (author),Ingrid Nyman (illustrator)
udzbenik
Gordana Barišić Lazar
udzbenik
Helena Gustović Ljubić, Martina Jeren, Nina Rezo, Kristina Čajo Anđel, Daška Domljan, Ankica Knezović, Danka Singer