Jesu li Vinkovci uistinu najstariji grad u Europi? | Profil Klett

20. srpanj 2016.

Jesu li Vinkovci uistinu najstariji grad u Europi?

Autor: Ivona Ivanišević

Kao naseljeno područje, Vinkovci u kontinuitetu postoje duže od 8200 godina što ih čini najstarijim gradom u Europi. Taj „europski Jerihon“, kako ga nazivaju, uistinu krije tajne nevjerojatno duge povijesti.

"Europski Jerihon"

Jedan od najvećih arheoloških stručnjaka profesor Aleksandar Durman sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta tvrdi da je na području današnjih Vinkovaca postojalo naselje već početkom neolitika, okupljajući prve europske zemljoradnike oko Starčevačke kulture, oko 6200. godina prije Krista. Od tog doba na području Vinkovaca izmijenile su se brojne kulture, od Sopotske i Vučedolske kulture te brončanodobnih i željeznodobnih kultura, a područje je kontinuirano naseljeno sve do modernog doba.

Srebrno posuđe iz 4. stoljeća pronađeno u Vinkovcima
Srebrno posuđe iz 4. stoljeća pronađeno u Vinkovcima
Naselje s dugom tradicijom na rijeci Bosutu

Zahvaljujući svom izrazito povoljnom geografskom položaju na raskrižju putova, ali i prirodnom bogatstvu, Vinkovci su grad duge, ali i burne povijesti. Smješteni u istočnoj Slavoniji na rijeci Bosutu, Vinkovci se kao rimsko naselje odnosno vojni logor spominju pod imenom Aurelia Cibalae, a kontinuitet u srednjem vijeku nastavljaju kao naselje Sv. Ilija. Dugi period povijesti unutar granica Habsburške Monarhije Vinkovce obogaćuje s lijepom i očuvanom baroknom jezgrom.

Muzej vučedolske kulture (foto: www.vizkultura.hr)
Muzej vučedolske kulture (foto: www.vizkultura.hr)
Vučedolska kultura

U vrijeme poznate i na europskom području raširene Vučedolske kulture, na tom su području pronađeni i tragovi proizvodnje prave bronce, dok se vrhunska keramika u različitim razdobljima brojnih kultura na ovom prostoru proizvodi već tisućljećima. U razdoblju kasne vučedolske kulture, pronađeni su i ostaci ljevaonice odnosno prvi tragovi najranije serijske proizvodnje metala uopće u svijetu. Ti ostaci datiraju iz razdoblja između 3000. i 2600. g. pr. Krista. Bogata vučedolska kultura prezentirana je i u Muzeju vučedolske kulture izgrađenom  na samom arheološkom nalazištu pokraj Vukovara, otvorenom 2015. godine.

Vučedolski kalendar
Vučedolski kalendar
Najstariji indoeuropski kalendar

U toj vučedolskoj ljevaonici pronađena je i posuda čiji ukrasi predstavljaju najstariji indoeuropski kalendar – Orion, s istaknutim astronomskim simbolima. Ta je posuda pronađena daleke 1978. godine, a kasnije je utvrđeno da urezani ukrasi prikazuju zviježđa (prisutna na nebu iznad Vinkovaca) za sva četiri godišnja doba. Iako je nastanak tog kalendara datiran u vrijeme sumerskog i egipatskog kalendara, nastao je nezavisno od njih jer je utemeljen na sjevernoj 45. paraleli, što se vidi iz prikaza zviježđa u svim godišnjim dobima.

Arheološko nalazište u Vučedolu
Arheološko nalazište u Vučedolu
Rimsko razdoblje

Uz to, Vinkovci su rodno mjesto dvojice rimskih careva koji su vladali u 4. stoljeću – Valentinijana, čija je navodna vila pronađena u blizini grada te cara Valensa. Kako je rimska granica na Dunavu bila tijekom 3. i 4. stoljeća najugroženija granica Rimskog Carstva zbog upada germanskih i istočnih naroda, to je područje obilovalo vojnicima i vojnim logorima, a Vinkovci su kao naselje uz rimsku granicu imali veliku stratešku važnost. Tu su se rodila i dva ranokršćanska sveca Euzebije i Polion, što je manje poznato širokoj kulturnoj javnosti.

Vučedolska golubica odnosno jarebica
Vučedolska golubica odnosno jarebica
Bogata kulturna tradicija

Mnoštvo slavnih Vinkovčana koji su upisani u hrvatsku kulturnu i umjetničku povijest svoje rođenje slavi u tom malom gradu. Velikani poput hrvatskog prosvjetitelja M. A. Reljkovića, autora poznatog spjeva „Satir iliti divji čovik“, autor hrvatske himne Josip Runjanin, hrvatski književnici Josip Kozarac i Ivan Kozarac, književnik i kritičar M. S. Mađer, akademski kipar i grafičar Vanja Radauš i mnogi drugi.

 

Izložba u njemačkom Ulmu otvorena je u travnju 2016. godine
Izložba u njemačkom Ulmu otvorena je u travnju 2016. godine
Vinkovci predstavljeni Nijemcima

Najnovija izložba o dugoj vinkovačkoj povijesti otvorena je u travnju 2016. godine u njemačkom gradu Ulmu, pod nazivom „Vinkovci – sjecište kultura – 8000 godina povijesti iz Hrvatske“, u sklopu Festivala podunavskih zemalja u Ulmu. Nastala na tragu dugogodišnje suradnje Gradskog muzeja Vinkvoci sa Središnjim muzejom podunavskih Švaba u Ulmu, izložba će trajati do rujna 2016. godine.

Linkovi:

http://vizkultura.hr/arheoloski-muzej-vucedol/

http://vucedol.hr/hr/

http://croatia.hr/hr-HR/Naslovna/Pronadite-inspiraciju-za-vas-savrseni-vikend/Tisucljetna-povijest-zlatne-ravnice

http://muzejvk.hr/?p=1549

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Karikatura kao povijesni izvor

Primjeri korištenja karikatura u udžbeniku Zašto je povijest važna? 4

Karikatura je u svojim početcima bila namijenjena zabavljanju umjetnika i elite da bi se u 18. i 19. st. umnažanjem u tiskanim medijima počela povezivati sa širokim slojevima društva. Kako je stanovništvo uglavnom bilo nepismeno, nije postojala prepreka za razumijevanje karikature jer se poruka prenosi crtežom. Mali broj karikatura sadrži tekst, no u tome se slučaju radi o jednoj ili dvije rečenice. Za razvoj karikature od velikoga je značaja bila pojava humorističnih i satiričnih časopisa.

Poučavanje pomoću grafičkih organizatora

Grafički organizatori

Grafički organizator je alat za poučavanje i učenje koji se koristi za organiziranje informacija i ideja na zanimljiv i lako razumljiv način. Naziva se i drugim imenima: pojmovna mapa, semantički organizator, umna mapa i sl. Integriranje teksta i slike pogodno je za prikazivanje veza između pojmova i činjenica. Zbog toga grafički organizator možemo koristiti u svim fazama učenja i poučavanja, a može služiti kao:

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Martina Glučina, Vedran Ristić, Valerija Turk Presečki
udzbenik
Vesna Janko, Renata Kanceljak, Ivan Paradi, Tatjana Somer
udzbenik
Vesna Budinski, Katarina Franjčec, Marijana Zelenika, Saša Veronek Germadnik