15. ožujak 2017.

Jezik je naša zvučna domovina

Autor: Dubravka Granulić

Obilježavanje dana hrvatskog jezika u OŠ Budaševo-Topolovac-Gušće

Moj jezik hrvatski je kao cvrkutanje ptica,

kao što moja baka prekrasne priče priča.

Moj jezik hrvatski je kao fijukanje vjetra,

kao što cvijet u proljeće cvjeta.

Stihovima učenice Antonije Dejanović iz 5. razreda u Osnovnoj školi Budaševo-Topolovac-Gušće započelo je 10. ožujka 2017. obilježavanje Dana hrvatskog jezika.

Cilj nam je da se cijelog ovog tjedna, od 13. do 17. ožujka, što intenzivnije bavimo problematikom utjecaja ostalih jezika na hrvatski jezik, da podsjećamo i upozoravamo koliko nam je važno očuvati ga i njegovati te da u suradnji s učenicima iskazujemo potrebu za očuvanjem jezičnog blaga i kulturnog identiteta.

Svaki je razred svojim idejama i zalaganjem pridonio uređenju školskog hola koji je danas nalik na neuobičajeni izložbeni prostor.

Među učenicima 5. razreda zavladalo je uzbuđenje dok su svladavali osnove stvaranja prvih stihova posvećenih materinskom jeziku pa su tako iznjedrili osjećajne i slikovite metafore poput  Moj je hrvatski meni zvuk valova i osunčana noć. Upravo saznanje da je njegova jezična melodioznost hrvatskom narodu oksimoronska teza, odvela nas je u istraživački dio projekta.

            Učenici 6. razreda tako su cijeli tjedan pretraživali bakine škrinje, stare tavane i prašnjave podrume u potrazi za predmetima koji se više ne koriste u svakodnevom životu, a nekada su imala veliko značenje za život na selu. Naime, ideja je potekla nakon interpretacije narodne epske pjesme Ive vara dva duždeva sina kada su učenici shvatili da ne razumiju obilje riječi. Progovorivši o zastarjelicama, otvorili smo poglavlje otkrivanja riječi koje su zaboravljene ili su ih zamijenile neke nove riječi.

Osim što su učenici prikupili mnoštvo starih predmeta poput oronulih i nepotrebnih fenjera, drvenog sita, drvene krckalice za orahe, teškoga mjedenog mužara, preslice i vretena različitih oblika i veličina, prašnjave posavske kuharice, drvene tacne, zahrđale rašpe i dijelove posavskih narodnih nošnji, potrudili su se zaviriti i u jezično blago svoga kraja.

U dijelu jezičnog nasljeđa otkrili su da je naša nedavno umirovljena učiteljica glazbene kulture Hedviga Kleković bila sakupljačica narodnih napjeva posavskoga kraja pa je tako i ona doprinijela očuvanju hrvatskog jezika od zaborava.

I danas u posavskim KUD-ovima mogu čuti zvučne i bogate narodne pjesme poput Izvir voda izvirala iz Kratečkog, Tjera Milka ovčice i Oj, ja imam, što u cara nema iz Gušća, Bila Mara birtašica iz Prelošćice te Ne gledaj me, što sam malena iz Siska.

Po vlastitom izboru učenica Ema Penezić istraživala je i izradila slikovni rječnik posavske kuće, pa smo tako saznali koliko je jezik živ i promjenjiv, a istovremeno osjetljiv na sve društvene i gospodarske promjene.

Saznali smo: krovec je bio krov koji je nadvisivao stepenište posavske kuće, linica je ograda uz stepenište, gajnek je hodnik, zajna šuta su bila zadnja vrata, jobluk je prozor, a firunga zastor. Sodiči ili štengiči su stepenice, rafung dimnjak, paculek nagibni krov na posavskoj kući (iži) s njezine prednje strane, sleme je oluk, a vuglec je kut kuće.

Neobičnih riječi pronašla je Ema i u dijelovima narodne njošnje pa je cigani šos ustvari suknja s naborima, fertun je pregača, fustelini su kratke muške čarape, škrlak je šešir, đinđue različit nakit, a špice je čipka na poculici ili kapi koju su nosile udane žene.

Povijest hrvatskog jezika u 20. i 21. stoljeću naziv je teme kojom su se bavili učenici 8. razreda, a s obzirom na to da su najvještiji u korištenju IK tehnologije, osmislili su prezentaciju bez riječi u mp4 formatu te ju za vrijeme trajanja školskoga velikog odmora prikazuju na velikom ekranu u holu škole tijekom ovog tjedna. U njoj su istaknuli nekoliko ključnih naziva i događaja iz hrvatske povijesti kao što su hrvatski vukovci, jezično čistunstvo, Novosadski dogovor, Londonac, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog jezika.

Začudo, svi se učenici zaustavljaju ispred TV-a i iz ovog dijela projekta najlakše uče. Uz to, Mateo i Vid, učenici 8. razreda, izradili su kviz od dvadesetak pitanja na Kahoot! koji će učenici imati prilike odigrati 17. ožujka i provjeriti svoje znanje o prošlosti hrvatskog jezika.

 

https://create.kahoot.it/#quiz/3352c938-7b42-4ba0-93c2-d2d2f30a6ae5

Pet djevojaka osmog razreda odlučilo se za klasično uređenje školskog hola u kojemu su postavile pet kutija različitih boja te na njima nalijepile natuknice vezane za pet razdoblja iz 20. i 21. stoljeća. Ideja im je bila da učenici okreću kutije i tako uče. Organizirale su i kviz koji će provesti nakon svoje prezentacije 17. ožujka. Najbolji učenik u kvizu dobit će kao nagradu Mali školski pravopis koji će mu pomoći u pisanju sastavaka.

U ovome projektu učenici uživaju i surađuju, potiču jedni druge na istraživanje i analiziranje.

            Radijsku anketu o jezičnim problemima današnjice izrađuju učenici 7. razreda. Njihov je zadatak za vrijeme velikog odmora anketirati učenike o poznavanju rječnika hrvatskog jezika te ih potaknuti da i sami smišljaju nove riječi koje će zamijeniti riječi poput hardware, software, folder, offline, slajd, desktop, download, skenirati, printer i sl. Svoje istraživanje objavit će u formi petminutne radioemisije 17. ožujka u holu škole. Naziv emisije je Spikam, špreham, govorim hrvatskim jezikom.

Projektne aktivnosti dijelom su proizvod učenika, a njihovo zalaganje potvrdilo je pretpostavku da se razred može u potpunosti obrnuti ako, kao učitelji, samo stojimo sa strane i mudrim savjetima usmjeravamo učeničku neutaživu volju za istraživanjem i spoznavanjem jezika.

Završit ćemo lijepim mislima Lee Brkić, učenice 8. razreda:

Moj je hrvatski poput izvora bistre rijeke. Iz njega neprestano izviru nove kapi. Nove kapi - nove riječi. I čini mi se da je to najveći dar koji neki narod ima. Svaka kap ima svoju sadašnjost i budućnost. Hrvatska je riječ živa i zato trebamo čuvati taj izvor da nikada ne presuši zbog nas  koji smo  uvijek žedni tih kapi.

 

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Interpretacija romana Kiklop u nastavi i pisanje školskoga eseja

Na Županijskom stručnom vijeću u Pazinu 8. veljače 2018. godine održano je predavanje i radionica za profesore Hrvatskoga jezika na temu Čovjek i svijet u rukama Polifema u Marinkovićevu Kiklopu. Naglasak je bio na primjeni metodičkih postupaka u nastavi, osmišljavanju strukture sata služeći se različitim metodama i strategijama, na raspravljanju o aktualnim problemima kojima se roman bavi te na pisanju školskoga eseja na državnoj maturi.

 

Kameni spavači

Čuli ste za stećke? Znate li da su to nadgrobni spomenici koji se u Bosni i južnim dijelovima Hrvatske javljaju od 12. stoljeća? Iako svojom pojavnosti više pripadaju domeni likovne umjetnosti, itekako ih se može povezati i s književnosti. Naime, osim različitih uklesanih motiva kao što su likovi ljudi, zvijezde ili križevi, stećci sadrže i brojne epitafe – kratke lirske pjesme u kojima se sažeto progovara o čovjekovu odnosu prema prolaznosti života i ljudskoj sudbini.

 

Međunarodni dan materinskoga jezika

21. veljače obilježava se Međunarodni dan materinskoga jezika. Odluku o njegovu obilježavanju usvojila je Glavna skupština UNESCO-a 1999. godine na prijedlog države Bangladeš. Tema je ovogodišnjega obilježavanja: Domorodački jezici važni su za razvoj, izgradnju mira i pomirenje. Promocija jezične raznolikosti, ali i višejezičnoga obrazovanja ključni su motivi ove svečane proslave.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Dragica Dujmović-Markusi, Sandra Rosseti-Bazdan
udzbenik
Dragica Dragica Dujmović-Markusi, Terezija Pavić-Pezer
udzbenik
Vesna Marjanović, Andrea Škribulja, Renata Gredelj, Marina Gabelica
udzbenik
Vesna Marjanović, Andrea Škribulja, Marina Gabelica, Renata Gredelj