22. prosinac 2017.

Kako iskoristiti internet i nove medije u nastavi hrvatskoga jezika

avatar
Autor: Jasminka Tihi-Stepanić

Marko Marulić ima Facebook profil. Jeste li ga dodali za prijatelja? :)

               

U osmome razredu u nastavi književnosti ne izostavljam tekstove starih hrvatskih pisaca Marka Marulića, Marina Držića i Ivana Gundulića. Želim da učenici osjete jezik kojim su njihova djela pisana, da na primjerima vide kako se hrvatski jezik razvijao i da je književni jezik koji danas imamo krajnja faza (za sada) jezičnoga razvoja koji ima svoje korijene u davnoj prošlosti.

 

Izlišnim mi se čini kukati o tome kako nam je jezik iz dana u dan sve preplavljeniji engleskim izrazima vezanima uz internetsko nazivlje, kako pokrate iz engleskoga zagađuju naš jezični prostor i kako su emotikoni preuzeli ulogu tumača osjećaja.

 

Iskoristila sam nove medije kako bih osvježila nastavu hrvatskoga jezika, pa sam poštovane starine Marulića, Držića i Gundulića povezala s najeksploatiranijom društvenom mrežom Facebookom.                                                                                                            

Nakon što smo obradili odlomak iz Judite Marka Marulića, odlomak iz komedije Novela od Stanca Marina Držića i Gundulićevu Himnu slobodi, rekla sam učenicima da će u skupinama na idućemu dvosatu raditi Facebook profile jednoga od tih književnika po vlastitome izboru.

 

Na idućem dvosatu učenici su, slijedeći odrednice iz Facebooka, radili profl književnika koji im se činio najzanimljivijim. Služili su se podatcima iz udžbenika i, u većoj mjeri, s interneta.

Svaka je skupina napravila više ili manje uspješan profil koji smo prikazali na idućem satu na projekcijskom platnu. Najuspješniji su dobili ocjene.

 

Iako ne mislim da bi nastava uvijek trebala biti zabavna, čemu se prilično teži u posljednje vrijeme, nije loše ubaciti sate poput ovoga koji će malo razblažiti i rasteretiti predmet.

 

Stari hrvatski pisci dobili su nešto od medijskog glamura, a moji učenici priliku da ozbiljne sadržaje iz književnosti, koji su miljama svjetlosnih godina udaljeni od njih, dožive kao svoje svremenike.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Pišući, ovaj svijet dijelimo s drugima

Tko su mogući budući pisci? Oni bi rado pisali za druge, ali ne osjećaju se dovoljno spremnima za tako ozbiljan pothvat. Iako im nešto govori da imaju potencijal za pisanje, koči ih saznanje da im puno toga nedostaje kako bi ga razvili. Treba im mala pomoć, treba im vjetar u leđa i netko tko bi ih ohrabrio i usmjerio, podijelio s njima znanje koje nemaju, a bez kojega nema dobroga pisanja.

Sasvim drukčiji sati lektire, Mjesec knjige

Na noviji, drukčiji, kreativniji i puno zanimljiviji pristup obradi i čitanju potaknuli su me najviše učenici petoga razreda, koji su meni bili novi, kao i ja njima. Dok smo se upoznavali, primijetila sam da ih čitanje privlači, da nisu od onih koji će sa strahom i potrebom da pobjegnu od čitanja čitati svoje lektire. Osmislila sam 16 različitih zadataka za 16 učenika petoga razreda te im omogućila da sami odabiru kako žele pristupiti čitanju svoje lektire.

Bistri vitez: Don Quijote ili Miguel de Cervantes?

 

Ako poznatu izreku Život piše najčudnije priče promatramo u kontekstu jednoga od najvećih svjetskih književnika svih vremena Miguela Cervantesa, moramo se složiti kako je ona uglavnom točna. Ta je priča postala toliko 'čudna' da je i četiri stoljeća nakon njegove smrti intrigirala i motivirala neka od najvećih imena svjetske umjetnosti kao što su Pablo Picasso, Salvador Dali, Orson Welles i G. W. Pabst.
 

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Šego, Vignjević, Znika
udzbenik
Ela Družijanić Hajdarević, Gordana Lovrenčić-Rojc, Zorka Lugarić, Valentina Lugomer
udzbenik
Julijana Levak, Iva Močibob, Jasmina Sandalić, Irena Skopljak Barić