06. veljača 2019.

Kako izvoditi problemsku nastavu primjenom IKT-a

Autor: Uredništvo STEM područja

Konačni “proizvod” tradicionalnih obrazovnih praksi, od dječjeg vrtića do fakulteta, uobičajeno su razočarani učenici i studenti kojima je cijeli taj edukativni proces dosadan jer su suočeni s golemim mnoštvom informacija za pamćenje od kojih je većina neodgovarajuća i nevažna za svijet izvan učionice. Zato učenici nerijetko zaboravljaju mnogo od naučenog. Konačni “proizvod” tradicionalnih obrazovnih praksi, od dječjeg vrtića do fakulteta, uobičajeno su razočarani učenici i studenti kojima je cijeli taj edukativni proces dosadan jer su suočeni s golemim mnoštvom informacija za pamćenje od kojih je većina neodgovarajuća i nevažna za svijet izvan učionice. Čak i ono što su naučili, često se ne može primijeniti na probleme i zadatke s kojima se poslije susreću, primjerice, u poslovnom svijetu. 

 

Problemska nastava polazi od toga da budućnost nastave ne može biti sadržana u tome da se stvarnost upoznaje posredstvom tuđeg iskustva. Rješavanje problema učenik uči tako da angažira svoja ranija iskustva u rješavanju novonastalih situacija, kako to kažu znanstvenici -  u vlastitom spoznajnom prostoru. Time se najviše razvija stvaralačko mišljenje učenika, što je glavni cilj problemske nastave u kojoj je pristup usredotočen na učenika. Učenici uče o predmetu raspoređeni u grupama kako bi riješili otvorene probleme koji, istodobno, pokreću njihovu motivaciju i učenje.

Umjesto da se poučava važeće gradivo i da nakon toga učenici primjenjuju znanje za rješavanje problema, u problemskoj nastavi se prvo polazi od problema koji se rješavaju radom u grupi. 

IKT u problemskoj nastavi

O uporabi informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) u problemskoj nastavi odavno se već raspravlja. Potencijalna primjena IKT-a posebice se razmatra u predstavljanju problema, promicanju učeničke komunikacije i suradnje, te za individualno podučavanje i procjenjivanje.
Slijedi pregled četiri osnovna dijela lekcije iz problemske nastave s IKT-om prema zamisli Valorie Burton, utemeljiteljice američkog Instituta za vođenje i pozitivnu psihologiju (CaPP).
 

1. Uvođenje u problem

•    Učinite im priču moćnom tako da problem obuzme učenike ili, drukčije kazano, da im “trzne” emocionalnu žicu.
•    Načini za uvođenje u problem: kroz post na blogu, video, provedite ih kroz studiju slučaja, analizirajte infografiku, dajte im da igraju igrice online ili simulacije. 
•    Sada je vrijeme da ih usmjerite i zadate im zadaću. Primjerice: napravite internetsku stranicu na koju ćete smjestiti video, blogove, stripove, PSA… sa svrhom smanjivanja napuštanja školovanja u našoj školi. Nastojte im to objasniti kratko i jasno tako da učenici shvate zadaću. Možete uključiti jedno od rješenja ili ostaviti problem otvoren kako biste im omogućili da ga sami riješe.
•    Dajte učenicima vremena da razmisle o problemu dok su raspoređeni u parove ili u grupe. Pronađite raznovrsne alate za brainstorming ovdje.

 

2. Problemsko istraživanje

•    Opcije: intervjui, ankete, wikipedia, internetska pretraživanja.
•    Raznovrsni internetski alati ovdje .
•    Poučavajte digitalnu pismenost, evaluaciju internetskih izvora, zapisivanje web-adresa, čuvanje, bilježenje. 
 

3. Rješenje

•    Možete im ponuditi rješenje i smjernice kada im predstavite problem. Primjeri mogu uključivati oblikovanje digitalne kampanje ili plakata, stvaranje PSA-a ili internetske igrice, proizvodnju e-knjige, organizaciju online projekta, osmišljavanje oglasa, crtanje infografike ili uključivanje u društvene mreže.
•    Pronalazeći rješenja u parovima ili grupama, učenici “brainstormiraju” moguća rješenja i korake uključene u primjenu rješenja.
•    Primjena.

4. Predstavljanje

•    Učenici predstavljaju rješenje, razmišljaju o procesu primjene rješenja i raspravljaju o učinku.
•    Nađite raznovrsne prezentacijske alate ovdje.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Međunarodni dan biološke raznolikosti

Iako se sve više primjećuje da je biološka raznolikost globalna vrijednost, od velike vrijednosti za sadašnje i buduće generacije, broj vrsta značajno se smanjuje određenim ljudskim aktivnostima. Konvencija o biološkoj raznolikosti međunarodni je pravni instrument za „očuvanje biološke raznolikosti, održivo korištenje njegovim komponentama i poštenu i nepristranu raspodjelu koristi koje proizlaze iz korištenja genetskim resursima“, koju je ratificiralo 196 zemalja svijeta. U prosincu 2000.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja