Kruh u umjetnosti | Profil Klett

19. prosinac 2017.

Kruh u umjetnosti

Autor: Maja Trinajstić

Kao glavni motiv likovnog stvaralaštva učitelj Slaven Jurić i učenici OŠ Samobor izabrali su motiv pekarskih proizvoda, a inspiraciju su našli u umjetniku Slavku Šohaju.

Pripremili Tatjana Ognjenović i Slaven Jurić

Dani kruha su dani zahvalnosti za plodove zemlje i obilježavaju se svake godine tijekom listopada. Datum dana kruha obilježava se u školama, učeničkim domovima, vrtićima i institucijama koje se bave djecom. Na datum dana kruha (17. listopada) u prostorijama škola postavljaju se izložbe plodova zemlje užeg zavičaja, kruha i drugih krušnih proizvoda, različitog sjemenja te alata koji su se koristili u procesu prerade žitarica. Datum dana kruha povezan je sa Svjetskim danom hrane s ciljem podizanja svijesti o važnosti zdrave prehrane, ekološke proizvodnje te svijesti o očuvanju biološke raznolikosti.

U Osnovnoj školi Samobor Dani kruha obilježeni su, između ostalog, i izložbom učeničkih radova koji su inspirirani izložbom Slavka Šohaja Donacije i zbirke koja je upriličena u Modernoj galeriji u Zagrebu.

Umjetnost Slavka Šohaja

Slavko Šohaj bio je jedan od posljednjih predstavnika građanskog, tradicionalnog slikarstva te jedan od posljednjih klasika moderne. Šohajeve slike karakterizira fino usklađeni kolorit dominantnih plavih, zelenih i ljubičastih tonova. Njegov smisao za glazbu i glazbena naobrazba dolazi do izražaju upravo u slaganju boja. U njegovom slikarstvu uočava se jedan vrlo uzak raspon tema i motiva. Dominiraju interijeri, mrtve prirode, aktovi modela u ateljeu te portreti supruge dok je, kad je riječ o pejzažu, slikao isključivo zagrebačke vedute te motive iz Dalmacije.

Stvorio je velik i impresivan slikarski opus, vrlo individualan i karakterističan, bez pretjeranih traženja i oscilacija. Šohaj je, ukratko, vrlo rano stvorio vlastiti, prepoznatljivi stil kojemu je, s varijacijama, ostao vjeran do kraja života.

Šohaj je bio umjetnik koji je, suprotno načelima svih avangardi, vidio sebe kao tradicijskog slikara, kojemu nije bilo u interesu da ni u čemu bude prvi. Ipak, Šohaj je jedan od najvećih majstora 20. stoljeća slikanja mrtve prirode. Velik broj mrtvih priroda predstavljen je na samoj izložbi. Predmete donosi u svoj atelje, promatra ih pomno i izražava njihovu prisutnost bojom, svojim rukopisom i doživljajem.

Šohajeve mrtve prirode kao poticaj za učenike 6. razreda OŠ Samobor

Povodom Dana zahvalnosti za plodove zemlje kao glavni motiv likovnog stvaralaštva učitelj Slaven Jurić i učenici izabrali su motiv pekarskih proizvoda.

U prvom dijelu slikanja učenici su stvarali zanimljive površine na radovima. Površinu kruha  slikali su pijeskom i drvofiksom (smjesom koja se pri sušenju stvrdnula) da bi dobili hrapave teksture, a površinu stola i zida ostavljali su glatkima. Na sljedećem nastavnom satu slikali su temperama na postojećim radovima motive pekarskih proizvoda. Cilj zadatka  bio je slikati u mrljama, potezima i plohama, stvarajući zanimljive slikarske fakture, a pri tome tonirajući boje da bi se dobio privid zaobljenosti pekarskih proizvoda. Stol i zid slikali su lokalnom bojom (bojom bez sjena). Učenike se zadatak jako dojmio. Prvenstveno zbog neuobičajenog pristupa i korištenja smjese s pijeskom i drvofiksom, da bi stvarali različite površine slike, a potom slikajući preko tih površina temperama.

Impresivna likovna ostvarenja učenika predstavljena su  izložbom u OŠ Samobor, koja je bila i svojevrsni omage slikaru Slavku Šohaju čija djela su bila velik poticaj u stvaranju i promicanju kvalitetne likovne izobrazbe učenika.  Uz stručno vodstvo i stvaralački poticaj učitelja Slavena Jurića, učenici su vrlo uspješno ovom izložbom spojili tradiciju obilježavanja Dana kruha te umjetnost Slavka Šohaja, velikog umjetnika koji je u umjetnosti poznat kao jedan od posljednjih klasika moderne i koji je sebe smatrao tradicijskim slikarom.

Galerija: 

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Kako vezu i šivaju jedna djevojčica i dvanaest dječaka?

Na jugoistoku Vukovarsko-srijemske županije, u slavonskoj ravnici smjestila se općina Vrbanja, a u njoj osnovna škola utemeljena još 1831 godine, OŠ Mare Švel-Gamiršek. Ova bi se hrvatska književnica, koji mnogi smatraju najboljim perom hrvatske šokačke proze, zasigurno ponosila učenicima škole koja nosi njeno ime. Stoga nam je drago da možemo iz likovnog natječaja „Želim, stvaram, oblikujem“ izdvojiti priču o učenicima malog razreda, 3. a koji vodi učiteljica Katica Vareševac.

Origami i matematika

Istraživačko učenje u pravilu slijedi shemu znanstvenog istraživanja, ali istovremeno je nadpojam problemskog i projektnog učenja. Oslanja se na konstruktivističku teoriju učenja gdje se kroz aktivan razvoj mentalne konstrukcije razvijaju i formiraju sposobnosti, trajna znanja i vještine učenika. Istraživačko učenje ima svoj definiran ciklus koji kreće s pitanjem.

 

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
ALISON MARIĆ, DRAGANA PALČIĆ
udzbenik
Ana Šobat, Martina Kosec, Jurana Linarić, Emina Mijatović, Zdenka Bilušić, Dijana Nazor