Kruh u umjetnosti | Profil Klett

19. prosinac 2017.

Kruh u umjetnosti

Autor: Maja Trinajstić

Kao glavni motiv likovnog stvaralaštva učitelj Slaven Jurić i učenici OŠ Samobor izabrali su motiv pekarskih proizvoda, a inspiraciju su našli u umjetniku Slavku Šohaju.

Pripremili Tatjana Ognjenović i Slaven Jurić

Dani kruha su dani zahvalnosti za plodove zemlje i obilježavaju se svake godine tijekom listopada. Datum dana kruha obilježava se u školama, učeničkim domovima, vrtićima i institucijama koje se bave djecom. Na datum dana kruha (17. listopada) u prostorijama škola postavljaju se izložbe plodova zemlje užeg zavičaja, kruha i drugih krušnih proizvoda, različitog sjemenja te alata koji su se koristili u procesu prerade žitarica. Datum dana kruha povezan je sa Svjetskim danom hrane s ciljem podizanja svijesti o važnosti zdrave prehrane, ekološke proizvodnje te svijesti o očuvanju biološke raznolikosti.

U Osnovnoj školi Samobor Dani kruha obilježeni su, između ostalog, i izložbom učeničkih radova koji su inspirirani izložbom Slavka Šohaja Donacije i zbirke koja je upriličena u Modernoj galeriji u Zagrebu.

Umjetnost Slavka Šohaja

Slavko Šohaj bio je jedan od posljednjih predstavnika građanskog, tradicionalnog slikarstva te jedan od posljednjih klasika moderne. Šohajeve slike karakterizira fino usklađeni kolorit dominantnih plavih, zelenih i ljubičastih tonova. Njegov smisao za glazbu i glazbena naobrazba dolazi do izražaju upravo u slaganju boja. U njegovom slikarstvu uočava se jedan vrlo uzak raspon tema i motiva. Dominiraju interijeri, mrtve prirode, aktovi modela u ateljeu te portreti supruge dok je, kad je riječ o pejzažu, slikao isključivo zagrebačke vedute te motive iz Dalmacije.

Stvorio je velik i impresivan slikarski opus, vrlo individualan i karakterističan, bez pretjeranih traženja i oscilacija. Šohaj je, ukratko, vrlo rano stvorio vlastiti, prepoznatljivi stil kojemu je, s varijacijama, ostao vjeran do kraja života.

Šohaj je bio umjetnik koji je, suprotno načelima svih avangardi, vidio sebe kao tradicijskog slikara, kojemu nije bilo u interesu da ni u čemu bude prvi. Ipak, Šohaj je jedan od najvećih majstora 20. stoljeća slikanja mrtve prirode. Velik broj mrtvih priroda predstavljen je na samoj izložbi. Predmete donosi u svoj atelje, promatra ih pomno i izražava njihovu prisutnost bojom, svojim rukopisom i doživljajem.

Šohajeve mrtve prirode kao poticaj za učenike 6. razreda OŠ Samobor

Povodom Dana zahvalnosti za plodove zemlje kao glavni motiv likovnog stvaralaštva učitelj Slaven Jurić i učenici izabrali su motiv pekarskih proizvoda.

U prvom dijelu slikanja učenici su stvarali zanimljive površine na radovima. Površinu kruha  slikali su pijeskom i drvofiksom (smjesom koja se pri sušenju stvrdnula) da bi dobili hrapave teksture, a površinu stola i zida ostavljali su glatkima. Na sljedećem nastavnom satu slikali su temperama na postojećim radovima motive pekarskih proizvoda. Cilj zadatka  bio je slikati u mrljama, potezima i plohama, stvarajući zanimljive slikarske fakture, a pri tome tonirajući boje da bi se dobio privid zaobljenosti pekarskih proizvoda. Stol i zid slikali su lokalnom bojom (bojom bez sjena). Učenike se zadatak jako dojmio. Prvenstveno zbog neuobičajenog pristupa i korištenja smjese s pijeskom i drvofiksom, da bi stvarali različite površine slike, a potom slikajući preko tih površina temperama.

Impresivna likovna ostvarenja učenika predstavljena su  izložbom u OŠ Samobor, koja je bila i svojevrsni omage slikaru Slavku Šohaju čija djela su bila velik poticaj u stvaranju i promicanju kvalitetne likovne izobrazbe učenika.  Uz stručno vodstvo i stvaralački poticaj učitelja Slavena Jurića, učenici su vrlo uspješno ovom izložbom spojili tradiciju obilježavanja Dana kruha te umjetnost Slavka Šohaja, velikog umjetnika koji je u umjetnosti poznat kao jedan od posljednjih klasika moderne i koji je sebe smatrao tradicijskim slikarom.

Galerija: 

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Razgovor s učiteljem likovne kulture i umjetnikom: Marcom A. Cinottijem

Marc Antonio Cinotti

Učitelji likovne kulture često su i sami umjetnici, a osim što se bave edukacijom, u školi sudjeluju i u raznim drugim aktivnostima. Vode likovne skupine, radionice, filmske skupine, bave se estetskim uređenjem škole, nadarenim ili pak učenicima s prilagođenim programom. Sudjeluju u likovnim natječajima, pa tako i u natječaju Želim, stvaram, oblikujem. S učiteljem Marcom Antonijom Cinottijem započinjemo seriju razgovora o edukaciji i umjetnosti.

Predstavljam se svijetu: 100 godina Bauhausa kao inspiracija za produkt dizajn

Radovi učenika OŠ Grabrik, Karlovac

Multisenzorna izložba „Josef i Anni Albers: Putovanje kroz slijepo iskustvo“ u zagrebačkom MSU-u, otvorena od 10. 1. do 21. 4. 2019., hrvatski je doprinos međunarodnom obilježavanju stogodišnjice osnutka Bauhausa. To je prilika školama za edukacijom jer osim učenja o Bauhausu, učenici dodatno mogu istraživati umjetnička djela, vizualno i taktilno.

Zanima nas

Učenička mašta i vedrina pretočene u umjetnička djela

Abel Brčić ispred murala koji je oslikao sa svojim učenicima iz OŠ Petra Kanavelića, Korčula, 2016.

Učitelji likovne kulture često su i sami umjetnici, a koliko se ta dva poziva prožimaju upitali smo Abela Brčića, vrsnog slikara i profesora likovne kulture iz OŠ Petra Kanavelića u Korčuli. Povod nam je bio njegov skorašnji odlazak u mirovinu, a tjedan u kojem se obilježava Svjetski dan učitelja odličan okvir za razgovor o umjetnosti, edukaciji, dječjoj kreativnosti i mašti.

 

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
ALISON MARIĆ, DRAGANA PALČIĆ
udzbenik
Ana Šobat, Martina Kosec, Jurana Linarić, Emina Mijatović, Zdenka Bilušić, Dijana Nazor