Nobelova nagrada - Kazuo Ishiguro | Profil Klett

18. listopad 2017.

Nobelova nagrada - Kazuo Ishiguro

avatar
Autor: Krunoslav Matošević

Zasigurno najprestižnija svjetska nagrada koja se dodjeljuje za najznačajnija svjetska znanstvena i književna dostignuća te doprinos razumijevanju među narodima, miru i ukidanju naoružanja jest Nobelova nagrada. Dodjeljuje se od 1901. godine, a svečano uručenje nagrade događa se 10. prosinca, na dan smrti osnivača zaklade – švedskog kemičara, inženjera i industrijalca Alfreda Nobela.

Svake godine Švedska akademija u veljači utvrdi popis predloženih kandidata, a zatim u svibnju izbor suzi na njih petero o kojima raspravlja tijekom ljeta. U skladu s oporukom Alfreda Nobela, nagradu za književnost trebala bi dobiti osoba koja se bavi univerzalnim pitanjima i koja nas sve potiče na razmišljanje. Akademija je ove godine ime dobitnika objavila 5. listopada. U velikoj konkurenciji za ˝nasljednika˝ Boba Dylana nagradu je zaslužio engleski književnik japanskog podrijetla Kazuo Ishiguro.

 

Ishiguro je rođen u Nagasakiju 8. studenoga 1954. godine, a u Engleskoj živi od 1960. Književnim radom bavi se više od trideset godina tijekom kojih je napisao osam proznih knjiga prevedenih na četrdesetak svjetskih jezika. Osim toga piše i kratke priče, scenarije, kolumne i pjesme. U Hrvatskoj je poznat po naslovima Kad smo bili siročad, Nikada me ne ostavljaj, Nokturna: Pet priča o glazbi i sutonu, Bez utjehe i Na kraju dana – romanu kojim je stekao svjetsku slavu. Akademija je u obrazloženju nagrade okarakterizirala njegovo stvaralaštvo navodeći da se radi o djelima velike emocionalne snage u kojima razotkriva praznine u našem prividnom osjećaju povezanosti sa svijetom.

 

Od 1901. do danas Nobelovu je nagradu za književnost dobilo 14 žena, a prvi je dobitnik bio francuski pjesnik i filozof Sully Prudhomme. Inače, u izbor ulaze autori različitog jezičnog i kulturnog podrijetla, bez obzira na to je li riječ o već proslavljenom ili o nepoznatom književniku.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke
Zanima nas

Rene Medvešek: kazalište kao okrepa

Iz predstave Zora riđokosa, izvor: Kazalište Trešnja

U povodu Dana hrvatskog kazališta, 24. studenog, razgovarali smo s Reneom Medvešekom, glumcem, redateljem i profesorom o njegovom radu na dječjim predstavama, ljubavi prema kazalištu, ali i stranim jezicima, posebice njemačkomu. Kako je otkrio dječji roman Die rote Zora und ihre Bande njemačkog autora Kurta Helda, radnja kojeg je smještena u Senju, pronađite u intervjuu.

 

Priča iz Malage

Tečaj je organizirala španjolska tvrtka iDevelop. To je bila šesta ( i posljednja) mobilnost u KA1 projektu “Better teaching, better tomorrow” (2020-1-HR01-KA101-077174). Taj projekt ova škola provodi od 31. prosinca 2020. do 31. prosinca 2022. godine.

Hrvatski jezik u Saboru - 170 godina

Razloga je za takav kritički govor bilo i više nego dovoljno. Naime, početkom 19. stoljeća hrvatski krajevi nisu imali zajednički standardni jezik. Svi govori i saborski zapisnici, počevši od druge polovice 13. stoljeća, bili su na latinskom jeziku, a u javnom se životu i radu, u pojedinim hrvatskim krajevima, nastojao nametnuti talijanski, odnosno njemački i mađarski jezik.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Vesna Budinski, Katarina Franjčec, Marijana Zelenika Šimić, Ivana Lukas
udzbenik
Zrinka Romić, Ela Družijanić Hajdarević, Zorica Lugarić, Lidija Sykora Nagy
udzbenik
Julijana Levak, Iva Močibob, Jasmina Sandalić, Irena Skopljak Barić