Nobelova nagrada - Kazuo Ishiguro | Profil Klett

18. listopad 2017.

Nobelova nagrada - Kazuo Ishiguro

avatar
Autor: Krunoslav Matošević

Zasigurno najprestižnija svjetska nagrada koja se dodjeljuje za najznačajnija svjetska znanstvena i književna dostignuća te doprinos razumijevanju među narodima, miru i ukidanju naoružanja jest Nobelova nagrada. Dodjeljuje se od 1901. godine, a svečano uručenje nagrade događa se 10. prosinca, na dan smrti osnivača zaklade – švedskog kemičara, inženjera i industrijalca Alfreda Nobela.

Svake godine Švedska akademija u veljači utvrdi popis predloženih kandidata, a zatim u svibnju izbor suzi na njih petero o kojima raspravlja tijekom ljeta. U skladu s oporukom Alfreda Nobela, nagradu za književnost trebala bi dobiti osoba koja se bavi univerzalnim pitanjima i koja nas sve potiče na razmišljanje. Akademija je ove godine ime dobitnika objavila 5. listopada. U velikoj konkurenciji za ˝nasljednika˝ Boba Dylana nagradu je zaslužio engleski književnik japanskog podrijetla Kazuo Ishiguro.

 

Ishiguro je rođen u Nagasakiju 8. studenoga 1954. godine, a u Engleskoj živi od 1960. Književnim radom bavi se više od trideset godina tijekom kojih je napisao osam proznih knjiga prevedenih na četrdesetak svjetskih jezika. Osim toga piše i kratke priče, scenarije, kolumne i pjesme. U Hrvatskoj je poznat po naslovima Kad smo bili siročad, Nikada me ne ostavljaj, Nokturna: Pet priča o glazbi i sutonu, Bez utjehe i Na kraju dana – romanu kojim je stekao svjetsku slavu. Akademija je u obrazloženju nagrade okarakterizirala njegovo stvaralaštvo navodeći da se radi o djelima velike emocionalne snage u kojima razotkriva praznine u našem prividnom osjećaju povezanosti sa svijetom.

 

Od 1901. do danas Nobelovu je nagradu za književnost dobilo 14 žena, a prvi je dobitnik bio francuski pjesnik i filozof Sully Prudhomme. Inače, u izbor ulaze autori različitog jezičnog i kulturnog podrijetla, bez obzira na to je li riječ o već proslavljenom ili o nepoznatom književniku.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Matematika i glagoljica: Interdisciplinarni pristup kulturnoj i znanstvenoj baštini

 

Glagoljica, kao najstarije slavensko pismo, zauzima središnje mjesto u hrvatskoj kulturnoj baštini. Osim svoje nepobitne lingvističke vrijednosti, glagoljica posjeduje i specifičnu matematičku dimenziju. Ovaj članak istražuje kako se kroz glagoljski sustav zapisivanja brojeva može provesti uspješna interdisciplinarna nastava u osnovnoškolskom obrazovanju, potičući razvoj logičkog mišljenja i nacionalne svijesti.

 

 

7 preporuka za roditelje – kako potaknuti razvoj čitalačke pismenosti kod djeteta?

Iako u razvijanju čitalačke pismenosti škola ima iznimno važnu ulogu, znanstvenici i stručnjaci ipak tvrde da ljubav prema čitanju i razvijanje sposobnosti čitanja započinje i završava – kod kuće te da su roditelji vrlo važan čimbenik koji ima ključnu ulogu u savladavanju vještine čitanja i poticanju čitalačkih navika.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Gordana Lovrenčić-Rojc, Ela Družijanić Hajdarević, Valentina Lugomer, Zorica Lugarić
udzbenik
Vesna Budinski, Martina Kolar Billege, Gordana Ivančić, Vlatka Mijić, Nevenka Puh Malogorski
udzbenik
Anđelka Rihtarić, Marina Marijačić, Gordana Ljubas, Diana Greblički-Miculinić, Tihana Fraculj, Mihajla Varžak
udzbenik
Vesna Budinski, Katarina Franjčec, Marijana Zelenika, Saša Veronek Germadnik