Nobelova nagrada - Kazuo Ishiguro | Profil Klett

18. listopad 2017.

Nobelova nagrada - Kazuo Ishiguro

avatar
Autor: Krunoslav Matošević

Zasigurno najprestižnija svjetska nagrada koja se dodjeljuje za najznačajnija svjetska znanstvena i književna dostignuća te doprinos razumijevanju među narodima, miru i ukidanju naoružanja jest Nobelova nagrada. Dodjeljuje se od 1901. godine, a svečano uručenje nagrade događa se 10. prosinca, na dan smrti osnivača zaklade – švedskog kemičara, inženjera i industrijalca Alfreda Nobela.

Svake godine Švedska akademija u veljači utvrdi popis predloženih kandidata, a zatim u svibnju izbor suzi na njih petero o kojima raspravlja tijekom ljeta. U skladu s oporukom Alfreda Nobela, nagradu za književnost trebala bi dobiti osoba koja se bavi univerzalnim pitanjima i koja nas sve potiče na razmišljanje. Akademija je ove godine ime dobitnika objavila 5. listopada. U velikoj konkurenciji za ˝nasljednika˝ Boba Dylana nagradu je zaslužio engleski književnik japanskog podrijetla Kazuo Ishiguro.

 

Ishiguro je rođen u Nagasakiju 8. studenoga 1954. godine, a u Engleskoj živi od 1960. Književnim radom bavi se više od trideset godina tijekom kojih je napisao osam proznih knjiga prevedenih na četrdesetak svjetskih jezika. Osim toga piše i kratke priče, scenarije, kolumne i pjesme. U Hrvatskoj je poznat po naslovima Kad smo bili siročad, Nikada me ne ostavljaj, Nokturna: Pet priča o glazbi i sutonu, Bez utjehe i Na kraju dana – romanu kojim je stekao svjetsku slavu. Akademija je u obrazloženju nagrade okarakterizirala njegovo stvaralaštvo navodeći da se radi o djelima velike emocionalne snage u kojima razotkriva praznine u našem prividnom osjećaju povezanosti sa svijetom.

 

Od 1901. do danas Nobelovu je nagradu za književnost dobilo 14 žena, a prvi je dobitnik bio francuski pjesnik i filozof Sully Prudhomme. Inače, u izbor ulaze autori različitog jezičnog i kulturnog podrijetla, bez obzira na to je li riječ o već proslavljenom ili o nepoznatom književniku.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Hrvatski jezik u Saboru - 170 godina

Razloga je za takav kritički govor bilo i više nego dovoljno. Naime, početkom 19. stoljeća hrvatski krajevi nisu imali zajednički standardni jezik. Svi govori i saborski zapisnici, počevši od druge polovice 13. stoljeća, bili su na latinskom jeziku, a u javnom se životu i radu, u pojedinim hrvatskim krajevima, nastojao nametnuti talijanski, odnosno njemački i mađarski jezik.

Lutka: prijatelj i suradnik u učenju

Od 15. do 21. rujna 2018. godine, stanovnici Zagreba te svi njegovi posjetitelji moći će sudjelovati na Međunarodnom festivalu kazališta lutaka, PIF-u, na kojemu će šest dana moći gledati lutkarske predstave iz različitih zemalja te sa svojim najmlađima prisustvovati mnogobrojnim lutkarskim radionicama. Cilj je programa, kao i samoga festivala, pored starijih, ukazivati i na neke nove dosege i poglede na lutkarsku umjetnost.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Ksenija Budija, Ida Petto
udzbenik
Vesna Budinski, Katarina Franjčec, Marijana Zelenika Šimić, Ivana Lukas
udzbenik
Julijana Levak, Iva Močibob, Jasmina Sandalić, Irena Skopljak Barić
udzbenik
Anđelka Rihtarić, Marina Marijačić, Danuška Ružić