Nobelova nagrada - Kazuo Ishiguro | Profil Klett

18. listopad 2017.

Nobelova nagrada - Kazuo Ishiguro

avatar
Autor: Krunoslav Matošević

Zasigurno najprestižnija svjetska nagrada koja se dodjeljuje za najznačajnija svjetska znanstvena i književna dostignuća te doprinos razumijevanju među narodima, miru i ukidanju naoružanja jest Nobelova nagrada. Dodjeljuje se od 1901. godine, a svečano uručenje nagrade događa se 10. prosinca, na dan smrti osnivača zaklade – švedskog kemičara, inženjera i industrijalca Alfreda Nobela.

Svake godine Švedska akademija u veljači utvrdi popis predloženih kandidata, a zatim u svibnju izbor suzi na njih petero o kojima raspravlja tijekom ljeta. U skladu s oporukom Alfreda Nobela, nagradu za književnost trebala bi dobiti osoba koja se bavi univerzalnim pitanjima i koja nas sve potiče na razmišljanje. Akademija je ove godine ime dobitnika objavila 5. listopada. U velikoj konkurenciji za ˝nasljednika˝ Boba Dylana nagradu je zaslužio engleski književnik japanskog podrijetla Kazuo Ishiguro.

 

Ishiguro je rođen u Nagasakiju 8. studenoga 1954. godine, a u Engleskoj živi od 1960. Književnim radom bavi se više od trideset godina tijekom kojih je napisao osam proznih knjiga prevedenih na četrdesetak svjetskih jezika. Osim toga piše i kratke priče, scenarije, kolumne i pjesme. U Hrvatskoj je poznat po naslovima Kad smo bili siročad, Nikada me ne ostavljaj, Nokturna: Pet priča o glazbi i sutonu, Bez utjehe i Na kraju dana – romanu kojim je stekao svjetsku slavu. Akademija je u obrazloženju nagrade okarakterizirala njegovo stvaralaštvo navodeći da se radi o djelima velike emocionalne snage u kojima razotkriva praznine u našem prividnom osjećaju povezanosti sa svijetom.

 

Od 1901. do danas Nobelovu je nagradu za književnost dobilo 14 žena, a prvi je dobitnik bio francuski pjesnik i filozof Sully Prudhomme. Inače, u izbor ulaze autori različitog jezičnog i kulturnog podrijetla, bez obzira na to je li riječ o već proslavljenom ili o nepoznatom književniku.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Hrvatski jezik u Saboru - 170 godina

Razloga je za takav kritički govor bilo i više nego dovoljno. Naime, početkom 19. stoljeća hrvatski krajevi nisu imali zajednički standardni jezik. Svi govori i saborski zapisnici, počevši od druge polovice 13. stoljeća, bili su na latinskom jeziku, a u javnom se životu i radu, u pojedinim hrvatskim krajevima, nastojao nametnuti talijanski, odnosno njemački i mađarski jezik.

Pišući, ovaj svijet dijelimo s drugima

Tko su mogući budući pisci? Oni bi rado pisali za druge, ali ne osjećaju se dovoljno spremnima za tako ozbiljan pothvat. Iako im nešto govori da imaju potencijal za pisanje, koči ih saznanje da im puno toga nedostaje kako bi ga razvili. Treba im mala pomoć, treba im vjetar u leđa i netko tko bi ih ohrabrio i usmjerio, podijelio s njima znanje koje nemaju, a bez kojega nema dobroga pisanja.

Mjuzikl Šuma Striborova priredili učenici OŠ August Šenoa u Osijeku

U procesu stalnih promjena hrvatskih škola čiji su nositelji vrsni učitelji, koji rade iskorake prije odgojno-obrazovnoga sustava, svjedoci smo sve češće, uspješne pripreme i izvođenja glazbeno-scenskih projekata.

S ponosom predstavljamo takve projekte i njihove voditelje:

Intervju s Romanom Borš Mačak, učiteljicom glazbene kulture u OŠ Augusta Šenoe u Osijeku

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Dragica Dujmović Markusi
udzbenik
Fjodor Mihajlović Dostojevski
udzbenik
E. Družijanić Hajdarević, G. Lovrenčić Rojc, Z. Lugarić, V. Lugomer, G. Bartol, D. Jarec Tomorad, I. Đaković
udzbenik
Vesna Budinski, Marina Diković, Gordana Ivančić, Saša Veronek Germadnik