18. listopad 2017.

Nobelova nagrada - Kazuo Ishiguro

avatar
Autor: Krunoslav Matošević

Zasigurno najprestižnija svjetska nagrada koja se dodjeljuje za najznačajnija svjetska znanstvena i književna dostignuća te doprinos razumijevanju među narodima, miru i ukidanju naoružanja jest Nobelova nagrada. Dodjeljuje se od 1901. godine, a svečano uručenje nagrade događa se 10. prosinca, na dan smrti osnivača zaklade – švedskog kemičara, inženjera i industrijalca Alfreda Nobela.

Svake godine Švedska akademija u veljači utvrdi popis predloženih kandidata, a zatim u svibnju izbor suzi na njih petero o kojima raspravlja tijekom ljeta. U skladu s oporukom Alfreda Nobela, nagradu za književnost trebala bi dobiti osoba koja se bavi univerzalnim pitanjima i koja nas sve potiče na razmišljanje. Akademija je ove godine ime dobitnika objavila 5. listopada. U velikoj konkurenciji za ˝nasljednika˝ Boba Dylana nagradu je zaslužio engleski književnik japanskog podrijetla Kazuo Ishiguro.

 

Ishiguro je rođen u Nagasakiju 8. studenoga 1954. godine, a u Engleskoj živi od 1960. Književnim radom bavi se više od trideset godina tijekom kojih je napisao osam proznih knjiga prevedenih na četrdesetak svjetskih jezika. Osim toga piše i kratke priče, scenarije, kolumne i pjesme. U Hrvatskoj je poznat po naslovima Kad smo bili siročad, Nikada me ne ostavljaj, Nokturna: Pet priča o glazbi i sutonu, Bez utjehe i Na kraju dana – romanu kojim je stekao svjetsku slavu. Akademija je u obrazloženju nagrade okarakterizirala njegovo stvaralaštvo navodeći da se radi o djelima velike emocionalne snage u kojima razotkriva praznine u našem prividnom osjećaju povezanosti sa svijetom.

 

Od 1901. do danas Nobelovu je nagradu za književnost dobilo 14 žena, a prvi je dobitnik bio francuski pjesnik i filozof Sully Prudhomme. Inače, u izbor ulaze autori različitog jezičnog i kulturnog podrijetla, bez obzira na to je li riječ o već proslavljenom ili o nepoznatom književniku.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Čitajmo s razumijevanjem na materinskom i stranom jeziku

Na početku nove školske godine učitelje, učenike, a i roditelje čekaju novi izazovi. Učiteljica njemačkoga jezika Marija Galović za sve vas pripremila je seriju tekstova o vještini čitanja koja je nužna za sve predmete, usvaja se tijekom cijeloga života, a na nastavi materinskoga i stranih jezika na njoj je poseban naglasak i obuhvaćena je kurikulima tih predmeta.

 

Germanizmi u hrvatskom jeziku

Procjenjuje se da u hrvatskom jeziku ima između 2000 i 3000 germanizama. Neki od njih su se već toliko ustalili u svakodnevnom govoru da nam se čini gotovo neprirodnim upotrijebiti hrvatski ekvivalent, a često ga se ne možemo ni sjetiti. Zato smo pripremili kratak pregled germanizama u hrvatskome jeziku i zadatke za obradu u razredu.

AD HOC TURNIR U RIJECI

U debati se uči uvažavati sugovornika, uči se timskomu radu i razvija se tolerancija. Sve sam to željela potaknuti kod svojih učenika, stoga smo početkom školske godine uz veliku pomoć Darije Jeger, jedne od trenerica Hrvatskoga debatnog društva, pokrenuli Debatni klub Meštri.

 

 

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Anđelka Rihtarić, Marina Marijačić, Julijana Levak
udzbenik
Vesna Budinski, Marina Diković, Gordana Ivančić, Martina Kolar Billege
udzbenik
Vesna Budinski, Katarina Franjčec, Saša Veronek Germadnik, Marijana Zelenika Šimić, Ivana Lukas