19. rujan 2017.

TEMA MJESECA: Europski dan jezika

avatar
Autor: Krunoslav Matošević

Labdien! Jó napot! Hyvää päivää! Góðan daginn! Bom dia! Ako niste razumjeli niti jedan od ovih pozdrava, za svaki slučaj, pozdravit ćemo Vas i jezikom koji svi razumijemo: dobar dan!

 

 

Znate li da u Europi postoji oko 225 autohtonih jezika? Uzmemo li u obzir da se na svijetu govori između šest i sedam tisuća jezika, taj broj čini tek manjinu od oko 3 posto. No taj se broj posljednjih godina stalno povećava. Zbog priljeva migranata i izbjeglica, naprimjer, samo se u Londonu govori oko 300 jezika. Brojne su migracije na europskom tlu izmijenile i etničku sliku kontinenta. Globalizacija i različiti oblici suvremenoga poslovanja znače da građani sve više trebaju poznavati vještine stranih jezika kako bi učinkovitije radili u svojim zemljama. Osim toga, potrebno je nadvladati i kulturološke razlike pa je osim praktičnih jezičnih vještina nužno razvijati i međukulturnu i socijalnu kompetenciju.

 

Potaknuti, između ostaloga, i takvim promjenama, na inicijativu Vijeća Europe od 26. rujna 2001. godine počeo se obilježavati Europski dan jezika. Ista je godina proglašena Europskom godinom jezika i uspjela je uključiti milijune ljudi koji su slavili jezičnu raznolikost Europe i promicali učenje jezika u svim svojim zemljama članicama. Nakon početnoga uspjeha, Vijeće Europe proglasilo je Europski dan jezika koji se obilježava 26. rujna svake godine. Osnovni su ciljevi Europskog dana jezika upozoravanje javnosti na važnost učenja jezika i raznolikost raspona naučenih jezika kako bi se povećala višejezičnost i međukulturalno razumijevanje, promicanje bogate jezične i kulturne raznolikosti Europe te poticanje na cjeloživotno učenje jezika.

 

Povodom ovoga dana diljem se Europe organiziraju različite aktivnosti: radionice za sve dobne skupine, TV i radio programi, nastava jezika, konferencije itd. Ovakva su događanja odlična prilika da se uvjerimo kako učenje stranih jezika nije samo suhoparno memoriranje gramatičkih pravila, konverzacijskih obrazaca i novih riječi, već da ima i praktičnu, ali i zabavnu stranu.

Dvojezičnost čini učenje drugih novih jezika lakšim, proširuje proces razmišljanja i njeguje kontakte s drugim ljudima i njihovim kulturama. Osim toga dvojezičnost, a pogotovo višejezičnost donosi i određene ekonomske prednosti: onima koji govore nekoliko jezika radna mjesta postaju lakše dostupna, a sami govornici postaju konkurentniji na tržištu rada, dok višejezične tvrtke imaju bolju konkurentsku prednost od jednojezičnih. Neke su zemlje tradicionalno višejezične. Primjerice, u Papui Novoj Gvineji govori se oko 850 jezika, procjenjuje se da u Rusiji postoji između 130 do 200 jezika, a zemlja je s najvećim brojem jezika u službenoj upotrebi Južna Afrika gdje se govori čak 11 službenih jezika.

 

Budući da neki jezici i izumiru, njihov se broj neprestano mijenja. Možemo zaključiti kako je uz poticanje višejezičnosti potrebno paralelno razvijati i svijest o važnosti svoga materinskoga jezika. Budući da smo po broju stanovnika, a samim time i broju govornika mali narod, ne dopustimo dovesti se u sličnu situaciju, nego kao pripadnici velike europske zajednice svoje volimo, tuđe poštujmo.

 

 

Na sljedećim poveznicama možete pronaći više informacija i materijala o ovoj temi:

http://edl.ecml.at/LanguageFun/tabid/1516/Default.aspx

http://ukdataexplorer.com/european-translator/?word=the+dog 

ŠTO NAM JOŠ DONOSI RUJAN?

Uskoro vas očekuju prilozi na temu Europskog dana jezika za razne predmete, uz radne materijale i prijedloge njegova obilježavanja u razredu.

Osim ove teme, u rujnu ćemo se, u sklopu rubrike za Hrvatski jezik, prisjetiti i oca modernoga romana – Miguela de Cervantesa čija je živopisna biografija jednako intrigantna i zanimljiva kao pustolovine najpoznatijega samoproglašenog viteza te ćemo se u rubrici ˝Iz nastavne prakse˝ baviti grčkom i rimskom mitologijom.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Zrinka Romić, Ela Družijanić Hajdarević, Zorica Lugarić, Lidija Sykora Nagy
udzbenik
Dragica Dujmović Markusi, Sandra Rossetti-Bazdan, Vedrana Močnik
udzbenik
Vesna Budinski, Katarina Franjčec, Marijana Zelenika Šimić, Ivana Lukas
udzbenik
J. Levak, I. Močibob, J. Sandalić, I. Skopljak Barić, D. Greblički-Miculinić, M. Horvatek Forjan, G. Ljubas, A. Radeljić