IZLOŽBA ŠKOLSKIH LISTOVA GČ PEŠČENICA-ŽITNJAK | Profil Klett

20. travanj 2026.

IZLOŽBA ŠKOLSKIH LISTOVA GČ PEŠČENICA-ŽITNJAK

avatar
Autor:

Dani medijske pismenosti na Pešči – školski listovi kao temelj medijskog odgoja

U vremenu ubrzanog protoka informacija i sveprisutnih digitalnih medija, pitanje medijske pismenosti postaje jedno od ključnih odgojno-obrazovnih pitanja. Upravo u tom kontekstu, u sklopu Dana medijske pismenosti, 9. travnja 2026. godine u Gradskoj knjižnici Silvija Strahimira Kranjčevića svečano je otvorena izložba školskih listova osnovnih i srednjih škola s područja Gradske četvrti Peščenica-Žitnjak.

 

Izložbu je organiziralo Vijeće Gradske četvrti Peščenica-Žitnjak u okviru Plana potreba za unapređenje kvalitete života građana, u suradnji s Gradskom knjižnicom i Hrvatskim školskim muzejom. Autorica izložbe je profesorica Dijana Požgaj, ujedno i vijećnica VGČ-a te glavna organizatorica, dok je vrijedan i sustavno pripremljen postav školskih listova za izložbu i istraživanje pripremila kustosica Branka Manin zajedno s Filipom Sunđijem iz Hrvatskog školskog muzeja. Viša kustosica Branka Manin dugi niz godina prikuplja i proučava ovu važnu, ali često zanemarenu baštinu školskog novinarstva.

 

 

Otvorenje izložbe bilo je zamišljeno kao spoj edukacije i predstavljanja dobre prakse. Program je započeo radionicom za učenike osnovnih škola (OŠ Dobriše Cesarića, OŠ Frana Krste Frankopana i OŠ Vukomerec), koju su vodili istaknuti istraživački novinari Dora Kršul i Marin Dešković. Učenici su kroz temu lažnih vijesti učili kako kritički čitati medijske sadržaje i provjeravati informacije – vještine koje su danas neizostavne.

Svečani dio otvorenja započeo je u 13:30 sati. Izložbu je otvorio predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba. Prisutne je pozdravio i predsjednik Vijeća, Tomica Rižmarić. U stručnom dijelu programa, Dijana Požgaj održala je izlaganje o razvoju školskih listova – od početaka novinarskih družina gradske četvrti do suvremenih oblika učeničkog izražavanja. Poseban naglasak stavljen je na kontinuitet i važnost školskih listova kao prostora slobodnog i kreativnog izražavanja učenika.

 

Predstavljeni su i aktualni školski listovi koji postižu zapažene rezultate na smotri LiDraNo, među kojima se ističu list Slap Osnovne škole Dobriše Cesarića (mentorica Martina Hainešek) te Mi mladi III. gimnazije (mentorica Maja Ilić Makar). Ovi primjeri pokazuju kako školski list može biti kvalitetan medijski proizvod, ali i snažan pedagoški alat.

U drugom dijelu programa održana je radionica za srednjoškolce na temu istraživačkog novinarstva, čime je dodatno naglašena važnost aktivnog i odgovornog sudjelovanja mladih u medijskom prostoru.

 

Izložba donosi pregled školskih listova nastalih u proteklih sedamdesetak godina na području ove gradske četvrti, čime se jasno pokazuje kontinuitet učeničkog stvaralaštva, ali i potreba za njegovim očuvanjem. Nažalost, broj školskih listova u Zagrebu posljednjih godina opada, što ovu inicijativu čini još važnijom.

 

Dodatnu vrijednost projektu daje i činjenica da je Gradska četvrt osigurala sredstva za tiskanje i grafičku pripremu školskih listova jedne osnovne i jedne srednje škole, čime se konkretno podupire izdavačka djelatnost učenika i mentora.

Izdavačka kuća Profil Klett, kao važan dionik u području obrazovanja i razvoja čitateljske i medijske kulture prepoznala je ovu inicijativu te je za učenike pripremila paketiće pažnje, a za učitelje i priručnik Medijska pismenost za Hrvatski jezik od 5. do 8. razreda.

 

Povezivanje školskog sustava, kulturnih institucija i izdavača nužno je kako bi se učenicima omogućio kvalitetan i suvremen pristup medijskom obrazovanju.

 

Izložba je bila otvorena za javnost do 17. travnja 2026, a njezina poruka ostaje trajna – školski list nije samo dokument jednog vremena, već prostor učenja, stvaranja i razvoja mladih glasova koji tek dolaze.

 

Pozivamo vas da pregledate i online knjigu na poveznici: https://read.bookcreator.com/7DQGU0WePZUESSX4KM4NAXhKsZj2/QYsvpFX5Stqp8IONRvqQZQ.

 

Dijana Požgaj, prof., učitelj savjetnik

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Priče iz pera dviju učiteljica autorica!

Kako nastaje jedan udžbenik? Koliko je u njemu vizije, znanja, suradnje, emocija i iskustva? No kako nastaje poseban udžbenik u koji je ugrađena i osobna priča autora, vlastito iskustvo zbog kojeg je morao napraviti udžbenik kako bi pomogao sebi, svojemu djetetu, a time i drugoj djeci... Donosimo vam osobne priče iz pera dviju učiteljica autorica!

 

Otvorimo dveri i zavirimo u priču

Hrvatski jezik nastavni je predmet koji ujedinjuje sve četiri jezične djelatnosti: čitanje, pisanje, govorenje i slušanje. Osim toga, važno je integrirati ishode i drugih nastavnih predmeta te međupredmetnih tema kako bi sat bio dinamičan, kreativan, prepun aktivnosti te ispunio ciljeve i ishode predmeta Hrvatski jezik. U planiranju takvog sata ili ciklusa sati obično polazi od teksta. Tekst je, dakle, u fokusu interesa učitelja i s tekstom i oko njega planiraju se sve ostale aktivnosti.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Ela Družijanić Hajdarević, Gordana Lovrenčić-Rojc, Zorka Lugarić, Valentina Lugomer
udzbenik
Julijana Levak, Iva Močibob, Jasmina Sandalić, Irena Skopljak Barić
udzbenik
J. Levak, I. Močibob, J. Sandalić, I. Skopljak Barić, I. Canjuga, D. Greblički-Miculinić, N. Jakob, G. Ljubas