07. siječanj 2019.

Zatamni suvišno, otkrij poetično

Autor: Gabrijela Vojvodić

Dok je Austin Kleon imao blokadu pisanja, slučajno je otkrio novu metodu stvaralaštva. Čitajući novinski članak, uvidio je da odabrane riječi tvore poetsku cjelinu, stoga ih je obilježio, a ostale riječi zatamnio. Nazivajući se piscem koji crta, objavio je i knjigu „Newspaper Blackout“ i tako svijet upoznao s metodom Blackout Poetry.

 

Tražeći kreativne zadatke za svoje učenike, potražnja me dovela do Pinteresta i slučajnog otkrivanja ove metode. Odlučila sam ju predstaviti učenicima želeći im približiti poetski diskurs, ali i pridonijeti razvijanju sposobnosti da od postojećega oblikuju nešto novo, inovativno.

 

Riječi za pjesmu već su napisane na stranici proznoga teksta, ali je upravo na umjetniku da napravi izbor među riječima i udahne im novi život. Radom na jednoj stranici postojećega proznoga teksta, riječi i sintagme se izoliraju, a zatim povezuju kako bi stvorili lirska djela. Naravno da su pojedine stranice zahvalnije od drugih te da se od nekih riječi lakše može doći do uspješne poezije.

Dekonstrukcija pa rekonstrukcija

 

Prije samog zadatka činilo mi se potrebno osvijestiti učenicima u kojim sve oblicima dolazi poezija te im predočiti i onu suvremenu kako bi uvidjeli da i kraće forme donose bogatstvo izraza. Potrebno je da formu pjesme stave u drugi plan, a usmjere se na to da je pjesnički jezik slikovit, zvučan, ritmičan i osjećajan.

 

Primjerice, pjesma profesora Krešimira Bagića:

 

                           Trebalo bi srušiti zidove.

                           Zašto

                          A zašto ne?

 

Ili pjesnika Stjepana Adžića:

 

                                      ***

                           Tonem u dubinu.

                           Gubim daljinu.

                          Sređujem nutrinu.

 

                              Sav trud

 

                           Važem riječi.

                           Krojim pjesmu.

                          Obradujem srce.

 

                                       ***

                            Ori, žanji, zbori.

                            Kada te umor svlada

                           Odmori.

Savjeti za otkrivanje poezije:

 

  1. Izabrati vezani tekst iz knjige, novina ili časopisa.
  2. Letimično pregledati tekst i uočiti riječ koja je smisleno i značenjski bogata te koja postaje središnji motiv, određuje temu i omogućuje lakše povezivanje ostalih riječi.
  3. Pročitati stranicu u cijelosti i olovkom zaokružiti riječi. Izbjegavati zaokruživati više od dvije riječi u nizu.
  4. Nakon što su odabrane riječi zaokružene, one se mogu prepisati na poseban papir kako bi se lakše procijenila njezina vrijednost kad je izdvojena samostalno.
  5. Riječi navesti redom kako se pojavljuju na stranici teksta odozgo prema dolje, s lijeva na desno. Pokušati što manje remetiti poredak kako se ne bi čitatelju otežalo čitanje.
  6. U skladu s temom novotvorevine, poželjno je kreativno osmisliti prekrivanje suvišnih riječi. Najjednostavnije je da se sve riječi oboje crnom bojom, a odabrane riječi ostave neobojanim. No mogućnosti su beskrajne.

 

Za učenike od 5. do 8. razreda zanimljiv je rad na stranicama zbirke bajki „Priče iz davnine“ Ivane Brlić-Mažuranić. Bajke su pogodne jer su pune slikovitih opisa, ritmičnih rečenica te bogatog izraza i rječnika. Budući da je učenicima vrlo važno značenje svih riječi koje mogu iskoristiti, oni će pokazati interes za svaku koja im je nepoznata te će zapitkivati ili samostalno tražiti u rječniku. Kada pronađu skrivenu poetičnost u odabranim riječima, učenici su ohrabreni za daljnje oblikovanje svojega djela. Postaje im jasno da je poezija posvuda oko nas, samo ju treba potražiti.

 

U galeriji pogledajte fotografije radova učenika Prve katoličke osnovne škole u Zagrebu: Pie Modrušan, Anje Tozan, Tomislava Vlajčevića i Veronike Gadže, a usto u priloženom dokumentu pročitajte njihove pjesme.

Galerija: 

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Hrvatski književnici - učitelji

Svjetski dan učitelja proglasio je UNESCO 1994. u spomen na isti datum 1966. kada je potpisana Preporuka o statusu učitelja. Prilika je to da se pokaže da je rad učitelja prepoznat kao jedan od najvažnijih za ukupan razvoj društva. Za učitelje književnosti poticajno je pronalaziti uzore u učiteljima književnicima. Podsjetimo se hrvatskih književnika koji su ujedno bili i učitelji.

 

 

„BAŠ BAŠTINA - BAŠ BAŠKA“

Godina 2018. proglašena je Europskom godinom kulturne baštine, a danas, 22. veljače, obilježavamo Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Primjerom dobre nastavne prakse aktualiziramo navedena događanja, ali i ukazujemo na važnost osvješćivanja kontinuiranog čuvanja baštine na tlu Hrvatske i šire. Ujedno, na ovaj način razvijamo osobni i zavičajni kulturni identitet kod naših učenika izvodeći zornu nastavu u poticajnom okruženju.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Vesna Budinski, Katarina Franjčec, Saša Veronek Germadnik, Marijana Zelenika Šimić, Ivana Lukas
udzbenik
Anđelka Rihtarić, Marina Marijačić, Danuška Ružić
udzbenik
Julijana Levak, Iva Močibob, Jasmina Sandalić, Irena Skopljak Barić
udzbenik
Zrinka Romić, Ela Družijanić Hajdarević, Zorica Lugarić, Lidija Sykora Nagy