07. siječanj 2019.

Zatamni suvišno, otkrij poetično

Autor: Gabrijela Vojvodić

Dok je Austin Kleon imao blokadu pisanja, slučajno je otkrio novu metodu stvaralaštva. Čitajući novinski članak, uvidio je da odabrane riječi tvore poetsku cjelinu, stoga ih je obilježio, a ostale riječi zatamnio. Nazivajući se piscem koji crta, objavio je i knjigu „Newspaper Blackout“ i tako svijet upoznao s metodom Blackout Poetry.

 

Tražeći kreativne zadatke za svoje učenike, potražnja me dovela do Pinteresta i slučajnog otkrivanja ove metode. Odlučila sam ju predstaviti učenicima želeći im približiti poetski diskurs, ali i pridonijeti razvijanju sposobnosti da od postojećega oblikuju nešto novo, inovativno.

 

Riječi za pjesmu već su napisane na stranici proznoga teksta, ali je upravo na umjetniku da napravi izbor među riječima i udahne im novi život. Radom na jednoj stranici postojećega proznoga teksta, riječi i sintagme se izoliraju, a zatim povezuju kako bi stvorili lirska djela. Naravno da su pojedine stranice zahvalnije od drugih te da se od nekih riječi lakše može doći do uspješne poezije.

Dekonstrukcija pa rekonstrukcija

 

Prije samog zadatka činilo mi se potrebno osvijestiti učenicima u kojim sve oblicima dolazi poezija te im predočiti i onu suvremenu kako bi uvidjeli da i kraće forme donose bogatstvo izraza. Potrebno je da formu pjesme stave u drugi plan, a usmjere se na to da je pjesnički jezik slikovit, zvučan, ritmičan i osjećajan.

 

Primjerice, pjesma profesora Krešimira Bagića:

 

                           Trebalo bi srušiti zidove.

                           Zašto

                          A zašto ne?

 

Ili pjesnika Stjepana Adžića:

 

                                      ***

                           Tonem u dubinu.

                           Gubim daljinu.

                          Sređujem nutrinu.

 

                              Sav trud

 

                           Važem riječi.

                           Krojim pjesmu.

                          Obradujem srce.

 

                                       ***

                            Ori, žanji, zbori.

                            Kada te umor svlada

                           Odmori.

Savjeti za otkrivanje poezije:

 

  1. Izabrati vezani tekst iz knjige, novina ili časopisa.
  2. Letimično pregledati tekst i uočiti riječ koja je smisleno i značenjski bogata te koja postaje središnji motiv, određuje temu i omogućuje lakše povezivanje ostalih riječi.
  3. Pročitati stranicu u cijelosti i olovkom zaokružiti riječi. Izbjegavati zaokruživati više od dvije riječi u nizu.
  4. Nakon što su odabrane riječi zaokružene, one se mogu prepisati na poseban papir kako bi se lakše procijenila njezina vrijednost kad je izdvojena samostalno.
  5. Riječi navesti redom kako se pojavljuju na stranici teksta odozgo prema dolje, s lijeva na desno. Pokušati što manje remetiti poredak kako se ne bi čitatelju otežalo čitanje.
  6. U skladu s temom novotvorevine, poželjno je kreativno osmisliti prekrivanje suvišnih riječi. Najjednostavnije je da se sve riječi oboje crnom bojom, a odabrane riječi ostave neobojanim. No mogućnosti su beskrajne.

 

Za učenike od 5. do 8. razreda zanimljiv je rad na stranicama zbirke bajki „Priče iz davnine“ Ivane Brlić-Mažuranić. Bajke su pogodne jer su pune slikovitih opisa, ritmičnih rečenica te bogatog izraza i rječnika. Budući da je učenicima vrlo važno značenje svih riječi koje mogu iskoristiti, oni će pokazati interes za svaku koja im je nepoznata te će zapitkivati ili samostalno tražiti u rječniku. Kada pronađu skrivenu poetičnost u odabranim riječima, učenici su ohrabreni za daljnje oblikovanje svojega djela. Postaje im jasno da je poezija posvuda oko nas, samo ju treba potražiti.

 

U galeriji pogledajte fotografije radova učenika Prve katoličke osnovne škole u Zagrebu: Pie Modrušan, Anje Tozan, Tomislava Vlajčevića i Veronike Gadže, a usto u priloženom dokumentu pročitajte njihove pjesme.

Galerija: 

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Josip Eugen Tomić: požeški Šenoa

 

U gradu koji leži u prekrasnoj dolini koju već Rimljani zvahu zlatnom dolinom: „vallis aurea“ na današnji dan prije 175 godina rođen je poznati hrvatski književnik, Josip Eugen Kumičić. Stvaralaštvo mu se očituje u romanima, pripovijestima i komedijama, a njegovo prvo objavljeno djelo je zbirka ljubavnih pjesama Leljinke (1865.).

Vjenceslav Novak: učitelj, profesor glazbe i književnik

Rodio se u Senju 1859. godine. U rodnome gradu završio je osnovnu školu i dva razreda gimnazije, a svoje školovanje nastavio je u Zagrebu i Pragu. Postao je učiteljem, a malo kasnije i profesorom glazbe.

Autor je prvoga hrvatskog glazbenog udžbenika Starohrvatske crkvene popijevke, a u književnosti je pravu afirmaciju postigao pripovijestima i romanima koje je pisao u realističnome književnom stilu.

 

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Julijana Levak, Iva Močibob, Jasmina Sandalić, Irena Skopljak Barić
udzbenik
Anđelka Rihtarić, Marina Marijačić, Julijana Levak
udzbenik
Anđelka Rihtarić, Marina Marijačić, Danuška Ružić
udzbenik
Julijana Levak, Iva Močibob, Jasmina Sandalić, Irena Skopljak Barić