Pišući, ovaj svijet dijelimo s drugima | Profil Klett

05. prosinac 2016.

Pišući, ovaj svijet dijelimo s drugima

avatar
Autor: Jasminka Tihi-Stepanić

Pisati znači komunicirati s drugim ljudima, ostaviti trag u vremenu u kojem se živi i koje se dijeli s ljudima sličnima manje ili više sebi. Još je Aristotel u svojemu kanonskom djelu O pjesničkom umijeću ustvrdio da umijeću pripovijedanja, definiranom kao dramsko oponašanje i unošenje zapleta u ljudsko djelovanje, dugujemo doživljaj da ovaj svijet dijelimo s drugima. Dijeliti s drugima! Nije li to divno? 

Tko su mogući budući pisci? Oni bi rado pisali za druge, ali ne osjećaju se dovoljno spremnima za tako ozbiljan pothvat. Iako im nešto govori da imaju potencijal za pisanje, koči ih saznanje da im puno toga nedostaje kako bi ga razvili. Treba im mala pomoć, treba im vjetar u leđa i netko tko bi ih ohrabrio i usmjerio, podijelio s njima znanje koje nemaju, a bez kojega nema dobroga pisanja. Ti ljudi traže i dobivaju pomoć u radionicama kreativnoga pisanja, literarnim radionicama, radionicama pisanja priče, književnim radionicama.

 

Pročitajte cjeloviti tekst Pišući, ovaj svijet dijelimo s drugima, u privitku članka. 

 

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Pet koraka do istine (eTwinning projekt) – dobrobit projekta na razvoj medijske pismenosti učenika OŠ Petra Zrinskog

Postavlja se pitanje kako znati što je dobro i točno u tim izvorima znanja, odnosno kako prepoznati, prevenirati i spriječiti ono negativno što može utjecati na učenike, ali i na nas odrasle. Učitelji znaju da je još davno “veliki” češki pedagog, Jan Komenský potaknuo razvoj odgoja i školstva, uveo u školske sustave načela zornosti, postupnosti, svjesnosti i sustavnosti te se zauzimao za nastavu na materinskom jeziku.

Gustav Krklec

Uvodni stihovi dio su pjesme Jesen u Zagrebu Gustava Krkleca, jednoga od najistaknutijih hrvatskih književnika 20. stoljeća. Na svijet je tiho došetao  23. lipnja 1899. godine u Udbinji pokraj Karlovca, a djetinjstvo je proveo u Maruševcu u Hrvatskome zagorju.

Tisuću ždralova

Senbazuru se može definirati kao origami koji se sastoji od tisuću ždralova nanizanih na jednu nit. Ždral se u japanskoj kulturnoj tradiciji, uz kornjaču i zmaja, štuje kao sveta životinja za koju se vjeruje kako može doživjeti i tisuću godina. Senbazuru se prvotno davao kao svadbeni dar kojim se mladencima željelo tisuću godina sreće ili se s istim značenjem darivao kao dar novorođenčetu.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Dragica Dujmović Markusi, Tanja Španjić
udzbenik
Gordana Lovrenčić-Rojc, Ela Družijanić Hajdarević, Valentina Lugomer, Zorica Lugarić
udzbenik
Vesna Budinski, Marina Diković, Gordana Ivančić, Martina Kolar Billege, Suzana Delić
udzbenik
Julijana Levak, Iva Močibob, Jasmina Sandalić, Irena Skopljak Barić