Čitajmo da ne ostanemo bez riječi | Profil Klett

19. prosinac 2017.

Čitajmo da ne ostanemo bez riječi

Autor: Maja Trinajstić

Međunarodna udruga školskih knjižničara (IASL) svake godine organizira međunarodni Project Bookmark, a svrha projekta je razmjena straničnika između dviju škola.

Pripremila Tatjana Ognjenović

Svaka škola u Republici Hrvatskoj može se prijaviti za sudjelovanje u ovom projektu, a uvjete i način sudjelovanja određuje IASL. Vođa projekta u pojedinoj školi može biti školski knjižničar ili pak učitelj/profesor koji je zainteresiran za ovakav kreativan rad s djecom. Učenici uključeni u projekt zajedno s voditeljem odabiru temu i motive za straničnike te ih potom izrađuju. Svake godine ponuđena je šira tema projekta na čijem tragu nastaju zanimljivi straničnici. Ideja je da straničnici predstavljaju zemlju iz koje su poslani; njezinu kulturu, običaje, jezik i tradiciju. Na taj način učenici različitih zemalja razmjenjuju iskustva te uče o drugim zemljama i kulturama.

Straničnici iz Osnovne škole Rude stigli u Portugal

Osnovna škola Rude ove je školske godine razmijenila straničnike s jednom osnovnom školom iz Portugala. Učiteljica Diana Žalac učenike je poticala na kreativnost te vodila kroz projekt i izradu straničnika, a učiteljica Marina Lastovčić pomogla je učenicima da napišu pismo na engleskom jeziku i predstave svoju školu te svoj zavičaj. Učenici petog razreda OŠ Rude za svoje straničnike odabrali su motiv licitarskog srca koji je poznat kao dio kulturne baštine Republike Hrvatske i čest je motiv na razglednicama, brošurama i materijalima koji predstavljaju našu zemlju u svijetu.

Osnovna škola iz Portugala poslala je straničnike koje su izradili njihovi učenici, a na njima su portreti portugalskih književnika. Učenike OŠ Rude razveselili su pristigli straničnici te pismo koje su dobili od učenika iz Portugala.

Bookmark project učenicima omogućava komunikaciju i razmjenu iskustava s učenicima iz različitih zemalja diljem svijeta, a što je i najvažnije, potiče na čitanje jer su i sami straničnici vezani uz svijet knjige. Sudjelovanje u ovom projektu svima je bilo zabavno, a omogućilo je učenicima doticaj s različitim idejama, iskustvima i stavovima na što obvezuje i UNESCO-ov Manifest za školske knjižnice.

Nacionalna strategija za poticanje čitanja

Na tragu ovoga valja se osvrnuti na činjenicu da je početkom mjeseca studenoga ove godine usvojena dugo očekivana i najavljivana Nacionalna strategija za poticanje čitanja. Ovo je dokument iznimne važnosti te pruža svojevrsni okvir, plan i smjernice djelovanja za poticanje čitanja te za aktivnosti vezane uz samo čitanje. Nacionalna kampanja trebala bi se provoditi od 2017. do 2022. godine, a provodit će ju Ministarstvo kulture te Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Na potrebu za ovakvim poticanjem čitanja u Republici Hrvatskoj ukazuju već duže vrijeme podatci o čitateljskim navikama koje dobivamo provedbom raznih istraživanja, a koja uvijek iznova donose porazne rezultate i kazuju da su čitateljske navike, kao i čitalačke kompetencije, na zabrinjavajuće niskoj razini. Ono što bi trebalo postići ovom Strategijom jest osigurati društveni okvir kao podršku čitanju, osigurati razvoj čitalačke pismenosti te poticati čitatelje na kritičko i aktivno čitanje, ali i povećati dostupnost svih izvora čitanja.

Sve aktivnosti i projekti u okviru Nacionalne strategije za poticanje čitanja odvijat će se pod krilaticom Čitajmo da ne ostanemo bez riječi, a kolika je uloga riječi i jezika u suvremenom društvu znanja suvišno je uopće naglašavati.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Pet najboljih izvora za učenje geografije

Na koje sve načine učitelj geografije može poučavati svoje učenike geografskim vještinama i znanjima? Koji su najbolji izvori i materijali pomoću kojih učitelj može osmisliti zanimljivu i korisnu nastavu geografije? Koji oblici IKT-a su najučinkovitiji u nastavnom procesu? Zanimljive i konkretne odgovore na ova pitanja donosi australski učitelj geografije Keith Heggart iz Sydneya.

Mjuzikl Šuma Striborova priredili učenici OŠ August Šenoa u Osijeku

U procesu stalnih promjena hrvatskih škola čiji su nositelji vrsni učitelji, koji rade iskorake prije odgojno-obrazovnoga sustava, svjedoci smo sve češće, uspješne pripreme i izvođenja glazbeno-scenskih projekata.

S ponosom predstavljamo takve projekte i njihove voditelje:

Intervju s Romanom Borš Mačak, učiteljicom glazbene kulture u OŠ Augusta Šenoe u Osijeku

Obrazovanje u Dubrovačkoj Republici

U sklopu rubrike za Hrvatski jezik, u desetom će se mjesecu obilježiti Dan učitelja koji je svojevrsna prigoda da se podsjetimo koliko je učiteljski poziv kreativan, plemenit i važan za društveni napredak. Na to navode i početci obrazovanja u Dubrovačkoj Republici vezani uz prvu  polovicu 14. stoljeća. U to je vrijeme, naime, već postojala prva javna škola koju su pohađali dubrovački mladići.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Ela Družijanić Hajdarević, Gordana Lovrenčić-Rojc, Zorka Lugarić, Valentina Lugomer
udzbenik
E. Družijanić Hajdarević, G. Lovrenčić Rojc, Z. Lugarić, V. Lugomer, G. Bartol, D. Jarec Tomorad, I. Đaković
udzbenik
Vesna Marjanović, Andrea Škribulja, Renata Gredelj, Marina Gabelica