Nevjerojatno otkriće: pronađena grobnica egipatskog boga Ozirisa | Profil Klett
Prikaz iz egipatske Knjige mrtvih

Prikaz iz egipatske Knjige mrtvih

01. srpanj 2016.

Nevjerojatno otkriće: pronađena grobnica egipatskog boga Ozirisa

Autor: Ivona Ivanišević

Kako su nakon višegodišnjih iskopavanja arheolozi otkrili

tajnovitu i skrivenu grobnicu egipatskog boga podzemlja Ozirisa

kod Tebe na zapadnoj obali Nila?

Prikazi Ozirisa, Anubisa i Horusa
Prikazi Ozirisa, Anubisa i Horusa
Arheološka iskopavanja

Nedavno se u Egiptu dogodila prava arheološka senzacija. Nakon dugotrajnih iskopavanja, veliki tim španjolskih i talijanskih arheologa pronašao je legendarnu mističnu grobnicu egipatskog boga podzemlja Ozirisa u nekropoli Shiekh Abd el-Qurna blizu Tebe odnosno Luksora, na zapadnoj obali Nila.

Prikaz Ozirisa s glavom sokola
Prikaz Ozirisa s glavom sokola
Novootkrivena Ozirisova grobnica

Arheološka su iskopavanja su otkrila da je Ozirisova grobnica ogroman, višeslojni prostor s brojnim prostorijama i prolazima. U tom je prostoru pronađena i velika dvorana s pet masivnih stupova i stepeništem koje vodi do prostorije gdje se nalazi sam grob. Stepenište je dugo 3.5 metra, a strop je visok 4 metra. Zidovi cijelog kompleksa oslikani su umjetničkim prikazima Ozirisa. Grobna prostorija otkriva crteže raznih demona s noževima i strijelama kako štite tijelo preminuloga. U prostoriji gdje se nalazi grob pronađen je veliki smaragdni kip Ozirisa koji zauzima središnji i povišeni položaj. Kip je postavljen kao da se nalazi na posebnom 'otoku', okružen nižom razinom tla koja simbolizira podzemnu rijeku, ispod koje se nalazi sam Ozirisov grob. Prema arheološkim istraživanjima, vjeruje se da grobnica potječe iz razdoblja između 8. i 6. stoljeća pr. Krista, za vrijeme vladanja 25. i 26. dinastije.

Ozirisova grobnica   (http://www.ancient-origins.net/news-history-archaeology)
Ozirisova grobnica (http://www.ancient-origins.net/news-history-archaeology)
Mit o Ozirisu

Uz poznati mit o Ozirisovoj smrti i njegovu bratu Setu, najpoznatiji prikaz Ozirisa kao vrhovnog boga mrtvih nalazi se u egipatskoj Knjizi mrtvih. Ta zbirka sadrži vjerske tekstove koji su bili vodič pokojniku kroz zagrobni život. Na tom je prikazu oslikano suđenje vaganjem srca prilikom odlaska na drugi svijet. Rezultat vaganja u kojem se na jednu stranu stavljalo srce pokojnika, a na drugu nojevo pero, bilježio je bog mudrosti Tot. Zatim bi bog Horus odvodio dušu pokojnika pred Ozirisa koji je prikazan kako sjedi na prijestolju i donosi presude o vječnom životu duše. Stari su Egipćani vjerovali kako pravednost i poštenje za života osiguravaju život nakon smrti.

Ulaz u Ozirisovu grobnicu  (https://i.ytimg.com/vi/NyanGiOW0RE/maxresdefault.jpg)
Ulaz u Ozirisovu grobnicu (https://i.ytimg.com/vi/NyanGiOW0RE/maxresdefault.jpg)

Još je daleke 1887. godine francuski arheolog Philippe Virey djelomično otkrio grobnicu, no do sada se nije otkrio niti istražio cijeli grobni kompleks. U Egiptu će 2016. godina biti posvećena detaljnim arheološkim iskopavanjima i istraživanjima mistične Ozirisove grobnice.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Germanizmi u hrvatskom jeziku

Procjenjuje se da u hrvatskom jeziku ima između 2000 i 3000 germanizama. Neki od njih su se već toliko ustalili u svakodnevnom govoru da nam se čini gotovo neprirodnim upotrijebiti hrvatski ekvivalent, a često ga se ne možemo ni sjetiti. Zato smo pripremili kratak pregled germanizama u hrvatskome jeziku i zadatke za obradu u razredu.

Matematika i glagoljica: Interdisciplinarni pristup kulturnoj i znanstvenoj baštini

 

Glagoljica, kao najstarije slavensko pismo, zauzima središnje mjesto u hrvatskoj kulturnoj baštini. Osim svoje nepobitne lingvističke vrijednosti, glagoljica posjeduje i specifičnu matematičku dimenziju. Ovaj članak istražuje kako se kroz glagoljski sustav zapisivanja brojeva može provesti uspješna interdisciplinarna nastava u osnovnoškolskom obrazovanju, potičući razvoj logičkog mišljenja i nacionalne svijesti.

 

 

Refleksija o protekloj školskoj godini – izazovi, napredak i kojim putem dalje

Samorefleksija?

Samorefleksija nastavnika najbolji je način za analizu i procjenu vlastite nastavne prakse. Vrijeme za samorefleksiju nije uzalud potrošeno vrijeme. Time zapravo skraćujemo put do zaključaka što je našu nastavu učinilo uspješnijom i sprečavamo ponavljanje onoga što nije bilo učinkovito. Refleksija se može činiti na različite načine, važno je samo postaviti prava pitanja. Evo nekih prijedloga:

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Vesna Janko, Renata Kanceljak, Ivan Paradi, Tatjana Somer
udzbenik
Vesna Janko, Renata Kanceljak, Ivan Paradi, Tatjana Somer
udzbenik
Vesna Janko, Renata Kanceljak, Ivan Paradi, Tatjana Somer
udzbenik
Damir Agičić