Novi Zakon o udžbenicima | Profil Klett

06. prosinac 2018.

Novi Zakon o udžbenicima

Autor: Maja Trinajstić

 

Nakladnici podupiru reformu, a Profil Klett ulaže u razvoj obrazovanja razvijajući suvremena rješenja, ali nije dobro što se priča o obrazovanju svela na masu i cijenu jer se time banalizira uloga knjige, navodi Petra Stipaničev Glamuzina, direktorica uredništva u Profil Klettu, u radioemisiji U mreži prvog - HRT1.

Marko Košiček, MZO, Petra Stipaničev Glamuzina, Profil Klett, Miro Petric, Alfa
Marko Košiček, MZO, Petra Stipaničev Glamuzina, Profil Klett, Miro Petric, Alfa

 

Vlada je sa sjednice u srijedu u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog Zakona o udžbenicima i ostalim obrazovnim materijalima u osnovnim i srednjim školama koji bi trebao omogućiti lakše školske torbe i više digitalne nastave, a roditeljima manje troškove nabave udžbenika.

Konačni prijedlog usklađen je sa „svim primjedbama dobivenima u saborskoj raspravi te u Vladi”, rekla je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
 

Cijena udžbenika određena masom i drugim parametrima

 

Predloženim se zakonom po prvi put definirala najviša cijena i masa kompleta udžbenika po razredima, a što je izazvalo dosta negativnih komentara stručne i šire javnosti. Tako bi najveća dopuštena masa svih obveznih udžbenika od prvog do četvrtog razreda osnovne škole iznosila tri kilograma, za peti i šesti razred pet, a za sedmi i osmi razred šest kilograma.

U odnosu na prvo čitanje revidirani su koeficijenti za izračun cijene te je, osim satnice, u izračun u obzir uzet i broj predmeta u razredima.
Tako bi u razrednoj nastavi, od 1. do 4. razreda, najviša cijena obveznih udžbenika iznosila 10 posto medijalne neto plaće u Hrvatskoj, navela je ministrica. Za 5. i 6. razred cijena bi bila 14 posto medijalne plaće, a za 7. i 8. razred 15,5 posto medijalne neto plaće.

O tome je u današnjoj emisiji govorio i Marko Košiček, glavni savjetnik ministrice znanosti i obrazovanja.

Samo udžbenik obvezan, radna bilježnica postaje 'drugi obrazovni materijal'

 

Prema prijedlogu zakona, Ministarstvo znanosti i obrazovanja odobravalo bi samo udžbenike dok dopunska i pomoćna nastavna sredstva (radne bilježnice, zbirke, atlasi itd.) postaju drugi obrazovni materijali o čijem korištenju odlučuju škole odnosno učitelji, u skladu sa zahtjevima kurikuluma i autonomijom škola i učitelja.

 

Mišljenje je nakladnika, kako ističe Stipaničev Glamuzina, da nije provedeno sustavno istraživanje o njihovoj upotrebi u školama te da u školskim sustavima europskih zemalja, u čiju grupaciju pripada i Profil Klett, inzistiraju na upotrebi što više radnih materijala u nastavi. Poznato je da aktivno poučavanje rezultira razvojem svih vještina i kritičkog mišljenja, a da tome doprinose i kvalitetni, raznovrsni nastavni materijali.

 

Stipaničev Glamuzina isto je tako naglasila da je šteta što se uloga nakladnika stavlja isključivo u negativan kontekst, a poznato je da u svim razvijenim državama izdavači značajno doprinose napretku i razvoju obrazovanja i društva u cjelinu.

[Izvor: Hina]

 

Cijelu emisiju U mreži Prvog, HR1, 6. 12. 2018., 7:30 sati, poslušajte ovdje.

 

Dokumenti: 

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

eTwinning korak po korak #2: eTwinning Live - komunikacija i umrežavanje

Kao što i sam naziv kaže, na eTwinning Live stranici eTwinning živi. Poput ostalih društvenih mreža, ovo je mjesto za susret i komunikaciju sa sudionicima, kolegicama i kolegama, s kojima možete dogovarati i pokretati nove projekte ili se priključiti njihovim, već započetim projektima. Upoznajte se pobliže sa servisom eTwinning Live u najnovijem članku naše suradnice Alenke Mijević.

Pismo za Majčin dan

Donosimo lijepu ideju za Majčin dan koji možete obilježiti i u nastavi na daljinu. Kako je 11. svibnja posvećen pisanju pisama i isticanju uloge pisma u svakodnevnom životu, u trenutku dok smo još uvijek u izolaciji, podsjetimo naše učenike na već pomalo zaboravljenu aktivnost pisanja pisama. Pisma nas vraćaju posebnom obliku komunikacije s nama dragim osobama, a ovaj put ih posvetimo majkama. Odlazak na poštu, naravno, možemo preskočiti!

 

Latinski je mrtav jezik?

Uoči Europskog dana jezika podsjetimo se koliki je utjecaj imao latinski jezik na razvoj znanosti. Latinski jezik je dugo bio službeni jezik znanosti, a danas se zadržao i u prirodoslovnim i u društvenim pojmovnicima. I ne, nije mrtav jezik. Samo se sakrio kao univerzalan način sporazumijevanja znanstvenika širom svijeta. U članku provjerite koliki je utjecaj imao i na danas dominantan engleski jezik. 

 

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja