28. lipanj 2018.

Priča o dobrim i lošim pravokutnicima

Autor: Marija Galović

Vrijeme ljetnih praznika je doba kada su djeca, oslobođena školskih obaveza, uglavnom prepuštena sebi. Lekcije iz povijesti nas uče da ne trebamo biti previše skeptični spram novih tehnoloških dostignuća, no veliko je iskušenje da uz toliko slobodnog vremena djeca veliki dio dana provedu pred ekranima televizora, računala, mobitela.... 

Školski praznici koji kod nas traju od polovice lipnja do početka rujna zadaju glavobolje mnogim roditeljima koji nemaju bake čuvalice i djedove zabavljače na raspolaganju.

Djeca još u toj dobi ne znaju sama organizirati svoje slobodno vrijeme kojeg odjednom imaju na pretek i obično upadaju u zamku modernih tehnoloških igrica čija dugotrajna uporaba ima svoje posljedice. Bilo u dječjoj, bilo u svakodnevici odraslih nikako ne možemo izbjeći činjenicu da živimo u kulturi visoke tehnologije koja je već do sada promijenila svijet.

 

Lekcije iz povijesti nas uče da ne trebamo biti previše skeptični spram novih tehnoloških dostignuća. Prisjetimo se da je grčki filozof Platon kritizirao čitanje kao naviku koja će doprinijeti kraju civilizacije uništavajući raspravljanje i razgovor. U prvim danima kinematografije kritika se ozbiljno sručila na pokretne scene koje će ljudima zasigurno uništiti vid.

 

Usprkos tome, psiholozi i pedijatri nas ipak upozoravaju na sve češće dijagnoze ovisnosti o različitim igricama, internetu i društvenim mrežama. Carl Honore (rođen u Škotskoj, odrastao u Kanadi, a s trenutnim prebivalištem u Londonu) napisao je još 2008.godine odličnu knjigu intrigantnog naslova Pod pritiskom – spašavanje djece od kulture hiperroditeljstva. Preporučila bih je svim onim roditeljima koji variraju u nesigurnosti svog roditeljskog stava od krajnje opuštenog, ali praćenog grižnjom savjesti da ne provode dovoljno vremena sa svojom djecom, pa sve do onih koji već prije rođenja isplaniraju kompletnu djetetovu budućnost (naravno, vrlo ambiciozno) i život posvete ostvarivanju tog plana.

 

Upravo sam u toj knjizi pronašla zanimljivu metaforu Priča o dobrim i lošim pravokutnicima.

Loši pravokutnici su sve vrste ekrana u kombinaciji s dugačkim praznicima kada djeca nemaju obaveze, a zaposleni roditelji vremena jer ipak većinu dana provedu na radnom mjestu. Jeste li upoznati s činjenicom koliko sati dnevno vaše dijete provede igrajući neku računalnu igricu, pretražujući bespuća interneta, gledajući filmove, crtiće...?

Treba voditi računa da digitalna stvarnost odvaja djecu od zbilje. Djeca postaju naviknuta provoditi svoje vrijeme s imaginarnim prijateljima umjesto stvarnog druženja i prave međuljudske komunikacije.

Nakon izuzetno dugo vremena provedenog pred ekranom, djeca postaju razdražljiva, specifično nervozna i ponekad dezorijentirana. Posljedice su to ovisnosti koja se polako stvara i otežava odvajanje od omiljenog ekrana, te vraćanje djeteta u stvarni život.

Ne čudi stoga što sve učestalije roditelji, ipak svjesni štetnosti ovakvih sadržaja, poduzimaju konkretne mjere poput kontroliranja i ograničavanja vremena koje dijete provodi pred ekranom.

 

Dobri pravokutnici

No vratimo se spominjanu knjigu. Dobar pravokutnik zapravo je autorova metafora za stol. Prije svega obiteljski stol koji simbolizira vrijeme koje obitelj tijekom dana provede u zajedničkom razgovoru i druženju.

Svima je itekako poznata činjenica da u svakodnevici današnjice rijetko koja obitelj ima tak luksuz da se svi njeni članovi okupe barem za vrijeme jednog obroka u danu oko zajedničkog stola. No vjerojatno je period praznika i godišnjih odmora idealno vrijeme da se i po tom pitanju počinju uvoditi promjene.

Stol je mjesto za kojim se osim obroka i razgovora mogu igrati različite društvene igre: domino, šah, Monopoly, Memory... Privikavajte dijete na njih od što ranije dobi jer u kasnijoj mu one više neće biti toliko zanimljive.

Iako je zajedničko gledanje filma puno bolja opcija nego da dijete samo gleda u ekran, ostavite to za zimu. Ljeto je ipak period boravka na otvorenom prostoru pogodno za obiteljska sportska druženja ili jednostavno igre na otvorenom ili šetnje.

Bez obzira na to što je vrijeme školskih praznika nije loša opcija i djetetu zadati barem jednu obavezu tijekom dana koja ne treba imati veze sa školom i učenjem. Jednostavniji kućanski posao, zalijevanje cvijeće, odlazak u trgovinu ili slično svakodnevno će mu pružiti osjećaj odgovornosti i važnosti sudjelovanja u zajedničkom obiteljskom životu.

Neka vam ljeto bude ugodno! Čitajte dobre knjige, družite se, igrajte i zabavljajte!

 

 

O autorici kolumne Mariji Galović

Činjenice kako ću cijeli život ostati u školi, bila sam svjesna čim sam krenula u prvi razred Osnovne škole Klinča Sela pored Jastrebarskog. Bila je to ljubav na prvi pogled! Naravno, cijeli ostatak moga školovanja odvijao se u tom pravcu.

Završila sam VII. (opću) gimnaziju u Zagrebu te svoje školovanje nastavila na Filozofskom fakultetu u Zagrebu birajući vrlo rijetku studijsku kombinaciju: germanistiku i povijest.

Nakon diplome 2002. godine stekla sam zvanje profesora njemačkog jezika i književnosti i povijesti.

U školi radim preko petnaestak godina, trenutno u statusu profesorice mentorice Njemačkog jezika. Imala sam tu sreću te sam tijekom svog radnog staža predavala oba predmeta koja sam studirala.

Neprocjenjivo pedagoško iskustvo s druge strane katedre zahvaljujem i svojim dječacima uz koje puno učim i ponovno proživljavam radosti đačkog života.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Obilježimo Europski dan jezika zajedno

Odlukom Vijeća Europe 26. rujna obilježava se i naglašava važnost europske mnogojezičnosti. Europa zaista posjeduje iznimno jezično bogatstvo. Na našem kontinentu govori se preko šezdesetak različitih jezika i dijalekata. Važnost njihovog očuvanja naglašava i Europska unija ne samo simbolično riječima i obilježavanjem svakog rujna, nego i djelima: EU nije izabrala službeni jezik/jezike komunikacije, nego prihvaća sve jezike svojih članica kao službene jezike Europske unije.

 

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja