Refleksija o protekloj školskoj godini – izazovi, napredak i kojim putem dalje | Profil Klett
Samorefleksija?

Samorefleksija?

14. lipanj 2021.

Refleksija o protekloj školskoj godini – izazovi, napredak i kojim putem dalje

Autor: Valerija Turk - Presečki

Još malo pa se i ova nastavna godina privodi kraju. Bila je izazovna po mnogo čemu, ponajprije radu u uvjetima pandemije i online nastave. U ovome ću prilogu iznijeti vlastitu refleksiju o nastavnoj praksi prema novome kurikulumu i obrazovnim principima na kojima se temelji kurikularna reforma. Ideja za kolumnu potekla je iz rada s nastavnicima iz eksperimentalnih škola u sklopu Škole za život. U jednoj od aktivnosti u virtualnoj učionici kolegice i kolege vodili su dnevnik u kojemu su pisali mjesečna opažanja o napretku učenika i vlastitome radu. S mentorske strane bilo je zanimljivo čitati kako teku koraci preobrazbe, ali i odlučiti da s povratkom u školu isto trebam i sama bilježiti.

Samorefleksija nastavnika najbolji je način za analizu i procjenu vlastite nastavne prakse. Vrijeme za samorefleksiju nije uzalud potrošeno vrijeme. Time zapravo skraćujemo put do zaključaka što je našu nastavu učinilo uspješnijom i sprečavamo ponavljanje onoga što nije bilo učinkovito. Refleksija se može činiti na različite načine, važno je samo postaviti prava pitanja. Evo nekih prijedloga:

Svrha poučavanja: Jesu li učenici razumjeli što se poučava? Jesu li realizirali ishode na razini kurikuluma/teme/aktivnosti? Razumiju li proces/pojavu/događaj o kojemu su učili? Jesu li naučili ono što je bitno? Što je pokazalo vrednovanje?

Proces poučavanja: Koliko je poučavanje bilo učinkovito? Što mogu učiniti da bude bolje? Kako sam riješio/riješila probleme koji su se pojavili tijekom nastave? Kakav je bio moj cjelokupni stav tijekom nastave? Jesam li poticao/poticala aktivno učenje? Jesu li moje upute bile jasne? Jesam li poučavao/poučavala primjerenim tempom?

Materijali/tehnika: Jesu li materijali držali učenike uključenima u proces poučavanja? Koje sam materijale koristio/koristila? Koji su se pokazali učinkovitima? Koje bih idući put mogao izostaviti? Trebam li što nadopuniti?

Učenici: Je li lekcija bila prelagana ili preteška za učenike? Jesu li aktivnosti bile dovoljno poticajne? Jesu li učenici bili angažirani na satu? Jesam li bio osjetljiv na potrebe svakoga učenika? Kakvi su bili ozračje poučavanja i razredna atmosfera? Što mogu učiniti da idući put bude bolje? (1)

U ovoj kolumni odabrano je nekoliko područja o kojima sam radila samorefleksiju tijekom i na kraju nastavne godine. Izvedeni zaključci temelje se na radovima učenika, osobnim bilješkama na kraju nastavnoga sata, razmišljanjima o uspjehu i izazovima nastave te razmjenama mišljenja s kolegama sustručnjacima. Kolegijalna razmjena mišljenja bila je posebno važna jer mi je omogućila bolje uvide i ideje kako pristupiti nekomu problemu na drukčije načine.

Početak nastavne godine

Mentorski rad u kurikularnoj reformi omogućio je jedinstvenu priliku za učenje o suvremenim didaktičkim principima, no ovoga puta naučeno valja primijeniti u praksi. Od samoga povratka u razred imam puno pitanja. Hoće li ova generacija biti spremna za rad na drugačiji način? Hoće li im biti prezahtjevno? Koliko će trajati proces prilagodbe? Hoću li imati vremena realizirati nastavu prema novome kurikularnom pristupu? Razmišljam o kolegama iz eksperimentalnih škola 2018. godine. I oni su imali puno pitanja i sad iskustveno mogu razumjeti njihov nemir. Ova je godina i za mene na određeni način eksperimentalna. Potrebno je dati dovoljno vremena i učenicima i sebi za proces promjene i biti ustrajan i strpljiv u procesu promjene.

Godišnji izvedbeni kurikulum

U kreiranju Godišnjega izvedbenog kurikuluma nije bilo većih poteškoća. GIK napokon predstavlja fleksibilniji pristup i ono što je oduvijek trebao biti – okvirni izvedbeni kurikulum podložan preinakama u skladu s potrebama i napretkom učenika. Zapanjujuće kako je nešto što se prije pisalo na četrdesetak stranica sad svedeno na svega tri stranice. Umiruje činjenica da će se planiranje konkretizirati na tematskoj razini i razini aktivnosti te da je jedan od ciljeva reforme administrativno rasteretiti nastavnika i usmjeriti mu pažnju i vrijeme na nastavu.

Planiranje nastave, rad prema ishodima

Značajnije promjene u planiranju nastave primjećujem planirajući nastavu prema ishodima aktivnosti. Ranije sam veći naglasak stavljala na aktivnosti bez jasne ideje što je njihova stvarna svrha. Svaku temu razrađujem na ishode aktivnosti. Aktivnosti osmišljavam vodeći prvo računa o tehničkim konceptima i o aktivnoj konstrukciji znanja. U radu sve više uvodim samostalni rad uz jasne upute učenicima i zajedničku analizu nakon isteka vremena. Učenici također primjećuju razliku; radi se po etapama sata, analiziramo izvore uz pomoć grafičkih organizatora ili analitičkih obrazaca, uspoređujemo odgovore, donosimo zajedničke zaključke. Vidljiv je odmak u planiranju i izvedbi – više se pripremam kod kuće, na satu više rade učenici.

Vrednovanje – učestalost vrednovanja, oblici vrednovanja

Vrednovanje za učenje nastojim provoditi što je moguće češće kako bih provjerila realizaciju ishoda. Vrednovanje odnosi dosta vremena, no uočavam da utječe na napredak učenika. U idućoj školskoj godini moram više poraditi na racionalizaciji vremena koje trošim na vrednovanje za učenje. U vrednovanju naučenoga u potpunosti se odlučujem odvojiti od ranijih pismeno-usmenih matrica provjera znanja i prihvatiti različite oblike vrednovanja. Ocjenjujem pisanje esejskih odgovora na ključno pitanje, rad na studijama slučaja, prezentacije učenika, izradu brošura i novinskih članaka te analize izvora. Svaki od uradaka prethodno je uvježban s učenicima tako da nema nepoznanica kad se provodi vrednovanje za ocjenu. Proceduralno i konceptualno znanje ocjenjujem analitičkim rubrikama. Iz uradaka učenika primjećujem da ju shvaćaju kao smjernicu za izradu rada. U prvome polugodištu još uvijek zadržavam usmenu provjeru znanja. Čini se kao nešto što moram odraditi s učenicima iako tijekom obrade gradiva pratim kako analiziraju i povezuju gradivo i za to realno nema potrebe. U drugome polugodištu odustajem od usmenoga oblika provjeravanja znanja i odlučujem se za samostalni rad na odabranome tekstu, usmenu prezentaciju toga rada i ocjenjivanje istoga uz pomoć analitičke rubrike. Pismene provjere znanja kreiram iz dva dijela – u prvome dijelu provjerava se činjenično znanje koje vrednujem bodovima prema bodovnoj skali. U drugome dijelu vrednujem konceptualno znanje uz pomoć analitičkih rubrika. Pismenu provjeru provodim nakon savladane domene Politika, Društvo, Ekonomija, dok Znanost i tehnologiju i FRK područje učenici obrađuju kroz samostalne uratke i prezentiraju ostalim učenicima u razredu. Uradci se odrađuju u različitim digitalnim alatima po izboru učenika i u skladu s njihovim izborom oblikujem analitičku rubriku koju dobivaju prije ocjenjivanja.

Odnos sadržaja i vještina

Veliki izazov predstavljalo je realiziranje 18 tema (16 obveznih + 2 izborne) propisanih kurikulumom. Novi kurikulum još je uvijek previše opterećen sadržajem, neke se teme sadržajno preklapaju npr. Gospodarstvo i komunikacije u srednjemu i ranome novom vijeku i Razlike u razvoju seoskih i gradskih ekonomija tijekom srednjega i ranoga novog vijeka. Pitanje količine gradiva i raspoloživoga vremena pokušala sam pomiriti tako da je u svakoj temi trebalo odlučiti koji sadržaji imaju prioritet i postoji li povezanost s ishodima predmeta na godišnjoj razini. Nije lako odrediti pravu mjeru za sadržaj i što je od njega zaista potrebno kako bi učenicima ostalo dovoljno vremena za rad na konceptima i razvijanju vještina. U više navrata primjećujem da su učenici razvili određene vještine, no da se gubi činjenično znanje ili da ga se teže prisjećaju. U budućemu planiranju morat ću imati na umu da se češće pri obradi gradiva vraćamo na temeljna obilježja razdoblja koje proučavaju.

Primjer planiranja domene D. Politika prema konceptualnoj razini i vještinama/procedurama

Ranosrednjovjekovna Hrvatska na razmeđi franačkoga i bizantskoga svijeta. Politički i državni razvoj franačke države i Bizantskoga Carstva te širenje njihova utjecaja.

Koncepti prvoga reda: primogenitura, dezintegracija, barbarizacija, rekonkvista, sklavinije, etnogeneza.

Tehnički koncepti: uzroci i posljedice, rad na izvorima, usporedba i sučeljavanje.

Vještina/procedura: izrada Vennova dijagrama, postavljanje pitanja, kategorizacija UiP, izrada lente vremena.

 

Hrvatska u sklopu srednjovjekovnoga Ugarsko-Hrvatskoga Kraljevstva. Srednjovjekovna Bosna. Srednjovjekovne europske monarhije – odabrani primjeri.

Koncepti prvoga reda: investitura, monarhija, feudalna anarhija, personalna unija.

Tehnički koncepti: rad na izvorima, usporedba i sučeljavanje, povijesna perspektiva.

Vještina/procedura: analiza izvora, skala procjene, izdvajanje informacija, rad po postajama, način izrade esejskoga rada.

 

Hrvatske zemlje na granici Habsburške Monarhije, Osmanskoga Carstva i Mletačke Republike. Uspon apsolutizma na europskome zapadu.

Koncepti prvoga reda: apsolutna monarhija, triplex confinium, merkantilizam, centralizam.

Tehnički koncepti: rad na izvorima, povijesna perspektiva, kontinuiteti i promjene, uzroci i posljedice.

Vještina/procedura: izrada brošura, usporedba izvora, konceptualne kartice UiP, izrada tablice s kontinuitetima i promjenama.

 

Diplomacija Dubrovačke Republike – izborna tema

Koncepti prvoga reda: komuna, aristokratska republika.

Tehnički koncepti: rad na izvorima, povijesna perspektiva, kontinuiteti i promjene, uzroci i posljedice.

Vještina/procedura: popunjavanje flow charta, traženje argumentacije na postavljeno pitanje.

Dijakronijski pristup

Udžbenik koji koristim, Zašto je povijest važna 2 (Profil 2020.), napisan je prema dijakronijskome pristupu. Okosnicu čine domene koje se obrađuju u dijakronijskom slijedu – prvo Politika, zatim Društvo, pa Ekonomija, Znanost i tehnologija te Filozofsko-religijsko-kulturno područje. Kao jedna od autora udžbenika bila sam svjesna da dijakronijski pristup ima svoje prednosti i nedostatke. Prednosti su dublji rad na pojedinome području ljudskoga djelovanja i bolji fokus na koncept Kontinuiteta i promjena. S druge strane, domene se međusobno isprepliću i teško ih je zasebno razdvojiti. Kronološki slijed tema omogućuje lakšu obradu, iako postoji opasnost od kronološkoga redanja događaja i pojava bez problemskoga razumijevanja gradiva. U budućnosti ne planiram otklon od dijakronijskoga pristupa. Veći naglasak možda treba staviti na izradu lente vremena koju učenici mogu popunjavati ili svaki sam za sebe ili zajednički u razredu i u kojoj ćemo preklapati domene u kronološkome slijedu i tako postepeno graditi sliku o prošlosti.

Napredak i zainteresiranost učenika

Cilj mi je bio potaknuti učenike da rade na višim kognitivnim razinama znanja, no plan se trebao prilagoditi tempu učenika. Planirani ishodi zato su bili što više konkretni i specifični tako da učenicima bude jasno što se od njih očekuje i zašto to radimo. Redovno vrednovanje na kraju aktivnosti i davanje zadataka za samostalan rad pozitivno je utjecalo na motivaciju i na napor koji su ulagali u određene aktivnosti. Na kraju prvoga obrazovnog razdoblja provela sam samovrednovanje rada anketiranjem u Mentimetru. Većina je napisala da primjećuju novi pristup u nastavi, da se osjećaju uključenima u nastavni proces i da rade razne analize što im pomaže i olakšava u učenju.

Osobno zadovoljstvo i kako dalje

Refleksija o planiranju i izvođenju nastave gotovo da je postala svakodnevna pojava. To iskustvo omogućilo mi je da pratim ne samo progres učenika, nego i razmišljam kako prevladati poteškoće koje će se na putu poučavanja neminovno pojaviti. Prvu „eksperimentalnu“ godinu privodim kraju zadovoljna uspjehom i rezultatima učenika. GIK je realiziran u potpunosti. Učenike usmeno pohvaljujem iskazujući zadovoljstvo za uloženi trud i rad u nastavi. Smješkaju se na to jer lijepo je kad dobiješ pohvalu. Vjerujem da i sami vide vlastiti napredak jer ga često komentiramo u razredu. Iduća godina otvorit će daljnje izazove – treba više uključiti njihovu refleksiju o procesu učenja, učenje istraživanjem, rješavanje problema, bolju povezanost s MPT. Do novoga početka u rujnu svi ćemo se prije toga dobro odmoriti!

Bilješke:
  1. Prijedlog pitanja za dnevnu samorefleksiju o nastavi. Prilagođeno prema Teaching stragies: The Value of Self-Reflection. https://www.teachhub.com/teaching-strategies/2014/10/teaching-strategies-the-value-of-self-reflection/

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Uz obljetnicu rođenja Martina Luthera Kinga Jr.

Poznati borac za prava afroameričkog stanovništva u Sjedinjenim Američkim Državama rođen je na današnji dan 15. siječnja 1929. godine. Rođen je kao Michael Luther King Jr., ali je promijenio ime u Martin. Njegov djed i otac bili su pastori Baptističke crkve Ebenezer u Atlanti, a i sam Martin Luther King  do smrti je služio kao kopastor. U vrijeme kada je pohađao školu segregacija (odvajanje po rasnim, etničkim ili drugim karakteristikama) bila je u punom jeku.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Neven Budak, Miljenko Hajdarović, Manuela Kujundžić, Šime Labor
udzbenik
Tina Matanić, Toni Rajković
udzbenik
Manuela Kujundžić, Šime Labor, Neven Budak