Noel Perić, I. OŠ Varaždin, mentorica Dina Zebec

12. svibanj 2020.

Ruđer Bošković - jedan od najsvestranijih umova 18. stoljeća

Autor: Uredništvo STEM područja

Materija se sastoji od točaka jednostavnih, nedjeljivih, neprotežnih i međusobno odijeljenih

Ruđer Bošković

Uoči rođendana jednog od najvećih europskih umova svojega doba, najsvestranijega hrvatskog znanstvenika svih vremena Ruđera Boškovića (18. svibnja) profesorica infomatike Dobrila Pogačić iz V. gimnazije u Zagrebu podsjetila nas je na njegov životni put, njegova djela i doprinose znanosti te predložila načine i istaknula nastavne predmete u kojima ga se trebamo prisjetiti.

Dijana Ignac, OŠ Kuršanec, m.: Ida Domišljanović, Matea Grgas, OŠ Alojzije Stepinac, Krašić, m.:Martina Šengl Šoić, Marija Gajčević, OŠ Ivana Filipovića, Račinovci, m.: Tamara Ilišević
Niti jedno područje nije mu strano

 

Josip Ruđer Bošković, jedan od najsvestranijih umova 18. stoljeća, rođen je 18. svibnja 1711. godine u Dubrovniku.

Osnovno obrazovanje stekao je u svojemu rodnom gradu, a kako je njegova nadarenost brzo primijećena, školovanje je nastavio u Rimu na isusovačkom zavodu Collegium Romanum. Studirao je retoriku, filozofiju i teologiju.

Kao student teologije, 1740. godine počeo je predavati matematiku, a 1744. godine zaredio se za svećenika.

Ruđeru Boškoviću gotovo nijedno područje nije bilo strano.

Bavio se matematikom, fizikom, astronomijom, optikom, filozofijom i drugim područjima.

 

Prvi je među matematičarima govorio o neeuklidskoj geometriji, a bavio se i mnogim drugim matematičkim pitanjima: beskonačno malim veličinama, logaritmima negativnih brojeva...

Objavio je pet knjiga o astronomiji pod nazivom Opera pertinentia ad opticam et astronomiam u kojima je izložio svoju teoriju o aberaciji svjetlosti.

Problemima optike bavio se u vezi s radom u astronomiji. Bio je poznat po instrumentima kao što su prizma s promjenjivim kutom i kružni mikrometar.

U području geodezije iznio je ideju o geoidu kao obliku Zemlje. Tvrdio je da je oblik Zemlje nepravilan i promjenjiv u vremenu, što je dokazano tek mnogo kasnije.

U mehanici je proučavao gibanje materijalne točke. Metodom njihala određivao je veličinu gravitacije i utvrdio njezinu nejednakost na Zemlji. Rješavao je problem tijela najvećega privlačenja i problema središta gravitacije.

Tara Fošnar, I.OŠ. Varaždin, m.:Dina Zebec, Eva Mari Labak, OŠ Ivan Goran Kovačić, m.:Zrinka Funarić, Karlos Hoguet, OŠ Slano, m.: Nataša Pasković
Jedan od posljednjih univerzalnih umova

 

Bošković je bio jedan od posljednjih univerzalnih umova, a ovo su samo neka od područja kojima se bavio i djela s kojima ga povezujemo. Iako je bio poznat i u svoje vrijeme, njegove su teorije više došle do izražaja kasnije te je Boškovićev rad utjecao na nekoliko znanstvenika, kao što su Faraday, Maxwell, Cauchy i mnogi drugi.

Osim znanstvenim radom, bavio se i arheologijom te pisanjem pjesama. Bio je  privržen obitelji i domovini te je isticao duhovnost i nematerijalno.

Umro je 13. veljače 1787. godine u Milanu, a koliko je bio poseban govori sve što je napravljeno u njegovo ime: organizirani su međunarodni simpoziji, podignuti spomenici, izdane medalje, poštanske marke, ustanovljene nagrade i dr.

Vjerojatno se mnogi sjećaju novčanica hrvatskog dinara na kojima je bio Boškovićev lik, ali je manje poznato da na Mjesecu postoji krater nazvan po Boškoviću, a i jedan asteroid pod brojem 14361 (otkriven 1988.).

Europsko vijeće geodeta izabralo je Boškovića 2016. za europskoga geodeta godine.

 

 

Kako Ruđera Boškovića približiti učenicima?

 

Obrazovanje i dostignuća Ruđera Boškovića stavljaju naglasak na cjeloživotno obrazovanje kojem se i danas teži te je dobar uzor učenicima. Njegova upornost, duhovnost i dosljednost mogu poslužiti kao dobar primjer, a izvanredno obrazovanje i znanstveni rad biti izrazito poticajni učenicima.

S obzirom na svestranost Ruđera Boškovića, u nastavu ga se može uključiti u više predmeta. Možemo povezati izradu članaka i istraživačkih radova iz područja povijesti, vjeronauka, filozofije i niza drugih predmeta.

Svaki istraživački rad i članak treba povezati s gradivom hrvatskoga jezika kako bi učenički radovi bili pravilno napisani, a na nastavi informatike učenici mogu izrađivati digitalne sadržaje. To može biti pisanje članaka ili izrada mrežnih stranica.

Ana Lužanac, Klara Krijan, Marta Prčić, OŠ dr. Stjepan Ljašević, PŠ Slavonski Kobaš, Oriovac, mentorica Julijana Kolundžić

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Velikani svakoga dana u 2020. godini

Kalendar Profil Kletta za 2020. godinu nadahnut je učeničkim radovima pristiglima na međupredmetni likovni natječaj Predstavljam se svijetu u kategoriji Portreti hrvatskih velikana – LICE VREMENA te je vrhunac samog natječaja i podrška velikom umijeću naših učenika i učitelja. Posvećen je hrvatskim velikanima, uzorima iz prošlosti i sadašnjosti. 

Zoe Borelli Vranski-Alačević – osobita priča obiteljskog nasljeđa

Maštovita i znatiželjna učiteljica razredne nastave Tina Borelli Tkalčec zahvaljujući projektu Profil Kletta Hrvatski velikani otkrila je povezanost Ivane Brlić-Mažuranić i svoje davne rođakinje, slikarice Zoe Borelli Vranski-Alačević. Donosimo vam priču o velikoj, izrazito talentiranoj ženi koja je na osobit način ilustrirala Ivaninu priču Šuma Striborova, a za njezine ilustracije dosad nismo ni znali.

 

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja