Eduard Slavoljub Penkala - čovjek za sva vremena | Profil Klett

Mateo Derifaj, OŠ Bisag, mentorica:Ivanka Hodja Kukovačec i Ana Bobić, I OŠ Varaždin, mentorica: Dina Zebec

11. svibanj 2020.

Eduard Slavoljub Penkala - čovjek za sva vremena

Autor: Uredništvo STEM područja

Tekst je pripremila Nina Redkolis Kalin, učiteljica matematike iz I. OŠ Dugave. Proučavajući život i djelo Eduarda Slavoljuba Penkale osmislila je izvrsne matematičke zadatke kvadriranja i potenciranja za 8. razred s pomoću kojih će učenici vježbati gradivo, a pritom i naučiti ponešto o velikom izumitelju.

 

 

Eduard Slavoljub Penkala jedan je od najvažnijih izumitelja s početka 20. stoljeća.

Patentirao je osamdesetak izuma u mnogim europskim i izvaneuropskim zemljama. Zahvaljujući razvoju suvremene tehnologije, mnogi su njegovi izumi danas poboljšani i koristimo se njima u savršenijem obliku. Zasigurno najpoznatiji Penkalin izum je automatska mehanička olovka, a vrhunac je njegove konstruktorske genijalnosti samostalna izgradnja prvog aviona u Hrvatskoj, prema vlastitoj zamisli, 1909. godine.

Jasmina Klopotan, OŠ Ljubešćica, Ivanka Hodja Kukovačec i Luka Pećar, III OŠ Bjelovar, Suzana Turković

 

Penkala je rođen 20. travnja 1871. godine u Liptovskom Mikulašu u Mađarskoj (danas Slovačka). Poljsko-nizozemskog je podrijetla. Još u mladosti Eduard se zanimao za praktičnu mehaniku te je s velikim zanimanjem rastavljao satove kako bi proniknuo u njihov način rada. Osim satova, rastavljao je i brave na ladicama kako bi doznao kako se pomiče ključ u bravi. Mladi je Penkala pokazivao zanimanje i za prirodu, a posebice su ga se dojmile ptice i leptiri. Razumijevanje i oponašanje njihove sposobnosti letenja postat će Penkalin životni san. Uza sve to imao je i glazbenog talenta te je rado svirao različite instrumente. Nakon mature 28. rujna 1892. i završetka studija na sveučilištima u Beču i Dresdenu, diplomirao je na Kraljevskoj visokoj tehničkoj školi u Dresdenu 25. ožujka 1898. i pisao doktorsku disertaciju s područja organske kemije. Već tada je Penkala govorio, čitao i pisao njemački, slovački, poljski, mađarski, a služio se i francuskim jezikom.

 

Iz ljubavi prema hrvatskom narodu i gradu Zagrebu, gdje je živio, Penkala je dao kroatizirati svoje ime u Slavoljub. To je učinio i zbog opće mađarizacije Zagreba i Hrvatske za vrijeme bana Khuena Héderváryja, što je hrvatska javnost tada protumačila kao izrazito hrabar i domoljuban čin.

 

 

Slika preuzeta sa stranice povijest.hr (https://povijest.hr/nadanasnjidan/penkala-patentirao-prvu-mehanicku-olovku-na-svijetu-1906/)
Inovacije i patenti

 

Osamdesetak izuma, o kojima još i danas postoje originalne patentne dozvole mnogih država svijeta, očit su dokaz svestrane nadarenosti inženjera kemije Slavoljuba Eduarda Penkale. Neki su od njih:

  • mehanička olovka
  • nalivpero s krutom tintom
  • držač nalivpera i olovke, tzv. knipsa
  • termofor i termos-boca
  • rotacijska četkica za pranje zubi
  • ebonit (masa od koje su se pravile gramofonske ploče)
  • deterdžent za pranje rublja
  • sredstvo za uništavanje kukaca
  • sustavi za mjerenje protoka tekućine
  • kočnice za vagone
  • preparat ksilolita protiv parazita u željezničkim vagonima
  • sastav tračnica
  • manometar
  • dinamometar
  • specijalni mikrofoni
  • prislušni uređaji
  • anodne baterije
  • džepna baterijska svjetiljka.

 

Penkala je dao i proračune i nacrte turbinskih kola i propelera za pokretanje helikoptera. Proučavajući opstrujavanje aeroprofila zračnim mlazom s pomoću kompresora, pronašao je novi izvor sile uzgona, a 1908. godine napravio je nacrte prve lebdjelice (hovercrafta). Također je pronašao lijek protiv reume, usavršio je gramofonsku iglu i gramofonske uređaje te izmislio novu masu za lijevanje gramofonskih ploča.

Penkala je 1908. u Zagrebu počeo konstruirati zrakoplov. Svoje je inovacije patentirao 1909., a zrakoplov je bio dovršen 1910. Tijekom zime 1909./1910. sagrađen je hangar za smještaj aviona i 23. veljača 1910. bio je spreman primiti Penkalin avion u dijelovima. Ondje će ga sastaviti uz pomoć mehaničara. Taj se datum uzima kao dan osnutka hrvatske avijacije i prvog hrvatskog aerodroma. Ondje  je Dragutin Novak uzletio zrakoplovom te postao prvi hrvatski pilot.

 

IME ZA VJEČNOST

 

U svojim naporima da razvije industriju na području Zagreba i čitave Hrvatske Penkala iznenada umire 5. veljače 1922. u 51. godini nakon službenog puta s kojeg se vratio s upalom pluća. Samo prerana smrt, u naponu intelektualnog stvaranja, spriječila ga je u kreiranju novih izuma. Sprovod tog domoljuba i plemenitog čovjeka bio je dotad neviđen. Nepregledne mase Zagrepčana u dugoj povorci 7. veljače 1922. pratile su preminulog Penkalu, čovjeka koji je ostavio svoje ime za vječnost!

Penkala kroz matematičke zadatke

 

U prilogu (Dokumenti) donosimo nekoliko tipova zadataka zanimljivih za rješavanje i uvježbavanje gradiva koji nam ujedno otkrivaju zanimljivosti iz života i rada slavnog znanstvenika.

  • U prazna polja upiši odgovarajuća slova tako da pod brojem u nazivniku pronađeš i riješiš odgovarajući zadatak iz tablice Mjerne jedinice ili Kvadriranje i potenciranje
  • Križaljka - Penkalini izumi
  • PP prezentacija - ukratko o Penkali

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Snoviti pogledi Slave Raškaj

U zimi, 2. siječnja 1877., u malome mjestu Ozlju rodila se djevojčica Slava i u svojemu kratkom životu postala jedna od najvećih hrvatskih akvarelistica.

Pogled Slave Raškaj uvijek je sezao po krajolicima njezina ozaljskog kraja i bio zabilježen na mnogobrojnim njezinim akvarelima. Tajna njezina pogleda je u tome što je njezino oko u isto vrijeme gledalo i sanjalo, pisao je Matko Peić u njezinoj monografiji.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja