Tisuću ždralova | Profil Klett

24. listopad 2017.

Tisuću ždralova

avatar
Autor: Krunoslav Matošević

Pretpostavka je da većina ljudi poznaje značenje japanske riječi origami koji se definira kao tehnika ovijanja i presavijanja papira kojom se modelira u različite oblike bez škara i ljepila. No, znate li što označava japanska riječ senbazuru?

Senbazuru se može definirati kao origami koji se sastoji od tisuću ždralova nanizanih na jednu nit. Ždral se u japanskoj kulturnoj tradiciji, uz kornjaču i zmaja, štuje kao sveta životinja za koju se vjeruje kako može doživjeti i tisuću godina. Senbazuru se prvotno davao kao svadbeni dar kojim se mladencima željelo tisuću godina sreće ili se s istim značenjem darivao kao dar novorođenčetu. Stara japanska legenda navodi da će onome tko izradi tisuću papirnatih ždralova, ždral ispuniti bilo koju želju. U japanskom je društvu pružanje emocionalne i moralne podrške bolesnima od vrlo velike važnosti. Jedan od najčešćih načina iskazivanja brige, suosjećanja i potpore izrada je senbazurua, pri čemu svaki od tisuću ždralova nosi jedinstvenu poruku pojedinca koji ga je izradio, a brojnost ždralova odražava svijest društva kojemu bolesnik pripada. Upravo je u ovome kontekstu austrijski pisac Karl Bruckner popularizirao i origami i senbazuru.

 

Karl Bruckner rođen je 9. siječnja 1906. godine u Beču. Budući da mu se otac bavio tiskarstvom, od mladosti je radio kao tehničar, prodavač novina, ali je izučio i trgovački zanat. Nakon boravka u Brazilu 1938. godine vraća se u domovinu, odlazi u Drugi svjetski rat u kojem svjedoči različitim ratnim strahotama i demoralizaciji ljudi, što će mu kasnije poslužiti kao motivacija za pisanje najpoznatijega djela. Nakon rata piše crtice i romane za odrasle, a ubrzo počinje pisati i knjige za mlade. Neka su od njegovih djela kojima je više puta nagrađivan kao najbolji pisac za mlade Veliki vilenjak, Moj brat Ahual, Giovanna i zlatna močvara, Viva Mexico, Čarobni prsten, Zlatni faraon, a prevedena su na više od 20 svjetskih jezika. Bruckner je umro na današnji dan 1982. godine.

 

Svjetsku je slavu postigao romanom Sadako hoće živjeti, napisanom prema životu stvarne osobe, u kojem donosi dirljivu i potresnu priču o djevojčici Sadako, koja trpeći posljedice uzrokovane radioaktivnim zračenjem nakon eksplozije atomske bombe, u bolu, dvojbama, razmišljanjima i nadi provodi posljednje dane u borbi za život. Provodeći ih u bolničkoj sobi, Sadako izrađuje senbazuru kako bi zaželjela veliku želju – ozdraviti. Tisuću je ždralova ipak bio prevelik poduhvat za bolesnu Sadako koja umire izrađujući 999. ždrala. Djelo je objavljeno 1961. godine i do danas je prevedeno na više od  70 jezika, a u spomen na Sadako u Hirošimi joj je podignut spomenik. Na taj je način japanska djevojčica iz Hirošime postala simbol stradanja Japana u Drugom svjetskom ratu.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke
Zanima nas

Travanj u znaku knjige

Mjesec travanj nedvojbeno povezujemo s knjigom i čitanjem. Naime, 2. travnja obilježava se Međunarodni dan dječje knjige, 22. travnja obilježavamo Dan hrvatske knjige i na kraju Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se 23. travnja.

Zanima nas

Strip: virtualna komunikacija na društvenim mrežama

Učenicima osmih razreda Osnovne škole Samobor strip je poslužio kao medij putem kojega su iznijeli iskustva i stavove o komunikaciji na društvenim mrežama među mladima. Na poticaj učitelja Slavena Jurića, učenici su obilježili Dan ružičastih majica i pridružili se borbi protiv vršnjačkog nasilja te upozorili na negativne pojave koje donosi tehnologija u svakodnevnom životu mladih.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Šego, Vignjević, Znika
udzbenik
Anđelka Rihtarić, Marina Marijačić, Gordana Ljubas, Diana Greblički-Miculinić, Tihana Fraculj, Senada Piria
udzbenik
E. Družijanić Hajdarević, G. Lovrenčić Rojc, Z. Lugarić, V. Lugomer Gordana Bartol, D. Jarec Tomorad, I. Đaković