Tisuću ždralova | Profil Klett

24. listopad 2017.

Tisuću ždralova

avatar
Autor: Krunoslav Matošević

Pretpostavka je da većina ljudi poznaje značenje japanske riječi origami koji se definira kao tehnika ovijanja i presavijanja papira kojom se modelira u različite oblike bez škara i ljepila. No, znate li što označava japanska riječ senbazuru?

Senbazuru se može definirati kao origami koji se sastoji od tisuću ždralova nanizanih na jednu nit. Ždral se u japanskoj kulturnoj tradiciji, uz kornjaču i zmaja, štuje kao sveta životinja za koju se vjeruje kako može doživjeti i tisuću godina. Senbazuru se prvotno davao kao svadbeni dar kojim se mladencima željelo tisuću godina sreće ili se s istim značenjem darivao kao dar novorođenčetu. Stara japanska legenda navodi da će onome tko izradi tisuću papirnatih ždralova, ždral ispuniti bilo koju želju. U japanskom je društvu pružanje emocionalne i moralne podrške bolesnima od vrlo velike važnosti. Jedan od najčešćih načina iskazivanja brige, suosjećanja i potpore izrada je senbazurua, pri čemu svaki od tisuću ždralova nosi jedinstvenu poruku pojedinca koji ga je izradio, a brojnost ždralova odražava svijest društva kojemu bolesnik pripada. Upravo je u ovome kontekstu austrijski pisac Karl Bruckner popularizirao i origami i senbazuru.

 

Karl Bruckner rođen je 9. siječnja 1906. godine u Beču. Budući da mu se otac bavio tiskarstvom, od mladosti je radio kao tehničar, prodavač novina, ali je izučio i trgovački zanat. Nakon boravka u Brazilu 1938. godine vraća se u domovinu, odlazi u Drugi svjetski rat u kojem svjedoči različitim ratnim strahotama i demoralizaciji ljudi, što će mu kasnije poslužiti kao motivacija za pisanje najpoznatijega djela. Nakon rata piše crtice i romane za odrasle, a ubrzo počinje pisati i knjige za mlade. Neka su od njegovih djela kojima je više puta nagrađivan kao najbolji pisac za mlade Veliki vilenjak, Moj brat Ahual, Giovanna i zlatna močvara, Viva Mexico, Čarobni prsten, Zlatni faraon, a prevedena su na više od 20 svjetskih jezika. Bruckner je umro na današnji dan 1982. godine.

 

Svjetsku je slavu postigao romanom Sadako hoće živjeti, napisanom prema životu stvarne osobe, u kojem donosi dirljivu i potresnu priču o djevojčici Sadako, koja trpeći posljedice uzrokovane radioaktivnim zračenjem nakon eksplozije atomske bombe, u bolu, dvojbama, razmišljanjima i nadi provodi posljednje dane u borbi za život. Provodeći ih u bolničkoj sobi, Sadako izrađuje senbazuru kako bi zaželjela veliku želju – ozdraviti. Tisuću je ždralova ipak bio prevelik poduhvat za bolesnu Sadako koja umire izrađujući 999. ždrala. Djelo je objavljeno 1961. godine i do danas je prevedeno na više od  70 jezika, a u spomen na Sadako u Hirošimi joj je podignut spomenik. Na taj je način japanska djevojčica iz Hirošime postala simbol stradanja Japana u Drugom svjetskom ratu.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Miris knjige

Profil Klett Obilježava Mjesec hrvatske knjige tekstom Jasminke Tihi-Stepanić, Miris knjige u kojem autorica svjedoči o procesu pisanja i nastajanja knjige.

Razumijem li što čitam? – 7 ključeva čitanja s razumijevanjem

Svakodnevno se suočavamo s činjenicom koliko je čitanje temeljna vještina koja je neizbježna u svim područjima života. Bez visoke razine čitalačke pismenosti, za svakog učenika nije moguće postići uspjeh u školi niti se obrazovati i usavršiti u bilo kojem profesionalnom području. U procesu razvijanja čitalačke pismenosti, uz strategije razumijevanja pročitanog, postoji i šest glavnih ključeva odnosno tehnika koje nam mogu dodatno pomoći u razumijevanju pročitanog teksta.

AD HOC TURNIR U RIJECI

U debati se uči uvažavati sugovornika, uči se timskomu radu i razvija se tolerancija. Sve sam to željela potaknuti kod svojih učenika, stoga smo početkom školske godine uz veliku pomoć Darije Jeger, jedne od trenerica Hrvatskoga debatnog društva, pokrenuli Debatni klub Meštri.

 

 

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Zrinka Romić, Ela Družijanić Hajdarević, Zorica Lugarić, Lidija Sykora Nagy
udzbenik
J. Levak, I. Močibob, J. Sandalić, I. Skopljak Barić, I. Canjuga, D. Greblički-Miculinić, N. Jakob, G. Ljubas