XXIII. državno Natjecanje iz hrvatskoga jezika - Sretan spoj pameti, marljivosti i ljubavi prema hrvatskome jeziku | Profil Klett

18. svibanj 2018.

XXIII. državno Natjecanje iz hrvatskoga jezika - Sretan spoj pameti, marljivosti i ljubavi prema hrvatskome jeziku

avatar
Autor: Jasminka Tihi-Stepanić

Za 133 učenika osnovnih i srednjih škola, koliko ih je sudjelovalo na natjecanju iz hrvatskoga jezika na najvišoj razini, i njihove mentore, bila je to kruna ovogodišnjega sustavnoga bavljenja hrvatskim jezikom i priznanje da su među najboljim poznavateljima hrvatskoga jezika u državi, što je veliko priznanje, naročito ako se zna da je na početnoj, školskoj razini, sudjelovalo više od 7500 učenika.

 

Osnovna škola Šimuna Kožičića Benje iz Zadra bila je domaćin XXIII. državnom Natjecanju iz hrvatskoga jezika koje je održano od 7. do 9. svibnja u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje.

 

Natjecanje su otvorili učenici škole domaćina zanimljivim i bogatim programom u kojem su sudjelovali ne samo učenici, već i učitelji i roditelji, što je bilo osobito zanimljivo.

 

Prisutne je pozdravio dr. sc. Srećko Listeš, tajnik Državnoga povjerenstva i viši savjetnik u Agenciji za odgoj i obrazovanje, koji je učenicima uputio ohrabrujuće riječi uoči natjecanja naglasivši da je već sam dolazak na državno natjecanje veliko priznanje njihovom radu i znanju.

 

Natjecanje je otvorila predsjednica Državnoga povjerenstva doc. dr. sc. Mihaela Matešić nadahnutim govorom o izražajnim mogućnostima hrvatskoga jezika, njegovim posebnostima i prednostima pred drugim jezicima. Istaknula je važnost proučavanja hrvatskoga jezika i bavljenja njime od najranije dobi.

 

Posebnost ovogodišnjega natjecanja je što su u neke testove bili uključeni problemski zadatci. Namjera je da u sljedećim natjecanjima bude što više zadataka koji će se temeljiti na promatranju i opisu jezičnih pojava, primjeni stečenih znanja u problemskim situacijama ili dokazivanju određenih jezičnih pojava.

Tajnik Državnoga povjerenstva dr. sc. Srećko Listeš pozvao je zainteresirane nastavnike da se uključe i svojim idejama i primjerima daju doprinos ovoj novini.

U Državnomu pojerenstvu radili su: Vlatka Bišćan, prof., Vlatka Turina, prof., Hrvatka Kuko, prof., Marina Čapalija, prof., Irena Labaš-Veverec, prof., Igor Medić, prof., Valentina Sinjori, prof., Miljenka Štimec, prof., Jasna Radoičić, prof., mr. sc. Gordana Zurak, Antonia Galić, prof. i Danijela Visković-Veršić, prof.

 

Recenzenti testova bili su: mr. sc. Jasna Pandžić, Linda Grubišić Belina, prof., Anđa Suvala, prof., dr. sc. Ivana Brač, dr. sc. Tomislava Bošnjak Botica, dr. sc. Ivana Oraić Rabušić, dr. sc. Sanja Fulgosi, doc. dr. sc. Mihaela Matešić, doc. dr. sc. Anastazija Vlastelić i prof. dr. sc.  Blaženka Martinović.

Prvo mjesto među učenicima 7. razreda ostvarila je Leona Bijelić, učenica OŠ Jagode Truhelke iz Osijeka (mentorica Vlatka Bosutić-Cvijić), drugo je mjesto pripalo Pauli Pfeiffer Rimac iz OŠ Eugena Kvaternika iz Velike Gorice (mentorica Jasminka Tihi-Stepanić), a treće Dori Dvorski iz OŠ Retkovec iz Zagreba (mentorica  Branka Ćurlin).

 

Prvo mjesto u kategoriji učenika osmih razreda dijele Rita Zonjić iz OŠ Sesvetska Sela (mentorica Renata Kovačićek) i Nora Fraculj iz OŠ Rudeš (mentorica Mirjana Jukić), obje iz Zagreba.

Drugo mjesto dijele Lara Jakšić iz OŠ Goričan iz Goričana (mentorica Snježana Granatir) i Marta Knežević iz OŠ Ljudevita Modeca iz Križevaca (mentorica Martina Valec-Rebić).

Treće mjesto dijele Matko Fabulić iz OŠ Luka iz Zagreba (mentorica Ana Kazija Rajič) i Katarina Rajković iz OŠ Rudeš iz Zagreba (mentorica Mirjana Jukić).

 

Prvo mjesto među učenicima prvih razreda ostvario je Antonio Vetma iz III. gimnazije iz Splita (mentorica Drinka Bedalov), drugo je pripalo Mihaeli Šimunić iz Gimnazije Karlovac (mentorica Tanja Brozović), a treće učenici iste škole Riti Mariji Binički (mentorica Martina Vičić Crnko).

 

Među učenicima drugih razreda najuspješnija je bila učenica V. gimnazije iz Zagreba, Gabrijela Perković (mentorica Vesna Muhoberec). Drugo mjesto dijele Matej Ljubičić iz XV. Gimnazije iz Zagreba (mentorica Mirjam Zaninović) i Klara Goreta iz III. gimnazije iz Splita (mentorica Kristina Prlić).

Treće mjesto dijele tri učenice: Marta Bandur i  Ana Žužul iz Gimnazije Tituša Brezovačkog iz Zagreba (mentorica Paula Jurić) te  Maja Burda iz Isusovačke klasične gimnazije iz Osijeka (mentorica Ružica Filipović).

 

Prvo mjesto u kategoriji učenika trećih razreda pripalo je Rebeki Petković, učenici Prve gimnazije Varaždin (mentorica Ksenija Mađarić), drugo mjesto dijele Tina Čatlajić iz Gimnazije J. Slavenskog iz Čakovca (mentorica Mirjana Vidović) i Leo Radalj iz III. gimnazije iz Splita (mentorica Krunoslava Tadin), a treće Klara Bardač iz I. gimnazije iz Zagreba (mentorica Antonija Sikavica Joler) i Matija Kordej iz Gimnazije A. G. Matoša iz Zaboka (mentorica Dinka Tomašković Presečki).

 

Maturanti su postigli sljedeći uspjeh: prvo mjesto dijele Marko Miočić iz Gimnazije Frane Petrića iz Zadra (mentorica Nikolina Stulić) i Mihael Željko Crnčec iz V. gimnazije iz Zagreba (mentorica Majda Bekić-Vejzović), drugo mjesto je zavrijedila Evita Šopp iz I. gimnazije iz Zagreba (mentorica Martina Šobar), a treće Valentino Mihalić iz Gimnazije Karlovac (mentorica Snježana Srdić).

 

Državno je natjecanje naročito poticajno za učenike sedmih i osmih razreda jer im jedno od prva tri osvojena mjesta osigurava izravan upis u školu po izboru.

 

Za kraj ću si dopustiti malo subjektivnosti – nadam se da će mnogima, kao meni, ovo natjecanje ostati u lijepom sjećaju ne samo zbog činjenice što smo mentori najboljim učenicima u državi, nego i zbog druženja s dragim kolegicama, ljubiteljicama hrvatskoga jezika, nesebičnim učiteljicama i neumornim razrješiteljicama jezičnih zavrzlama u vječnoj potrazi za novim jezičnim cakama i cakicama.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Nobelova nagrada - Kazuo Ishiguro

Svake godine Švedska akademija u veljači utvrdi popis predloženih kandidata, a zatim u svibnju izbor suzi na njih petero o kojima raspravlja tijekom ljeta. U skladu s oporukom Alfreda Nobela, nagradu za književnost trebala bi dobiti osoba koja se bavi univerzalnim pitanjima i koja nas sve potiče na razmišljanje. Akademija je ove godine ime dobitnika objavila 5. listopada.

Germanizmi u hrvatskom jeziku

Procjenjuje se da u hrvatskom jeziku ima između 2000 i 3000 germanizama. Neki od njih su se već toliko ustalili u svakodnevnom govoru da nam se čini gotovo neprirodnim upotrijebiti hrvatski ekvivalent, a često ga se ne možemo ni sjetiti. Zato smo pripremili kratak pregled germanizama u hrvatskome jeziku i zadatke za obradu u razredu.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Vesna Budinski, Katarina Franjčec, Marijana Zelenika Šimić, Ivana Lukas
udzbenik
Vesna Budinski, Marina Diković, Gordana Ivančić, Saša Veronek Germadnik, Martina Kolar Billege