27. ožujak 2018.

Tko voli gramatiku?

Autor: Marija Galović

U ovo doba kurikularnih promjena, u nastavi jezika, materinskog i stranih, često se postavlja pitanje je li baš neophodno da učenici osnovnoškolskog uzrasta toliko studiozno i dubinski izučavaju gramatiku materinskog jezika te bave li se previše gramatičkim strukturama stranog jezika.

 

 

Pratite kolumnu Marije Galović, profesorice njemačkoga jezika i povijesti, koja će se iz svoje školske prakse baviti pitanjima jezika, kulturne povijesti, ali i širim predagošim temama.

Gramatičke strukture i njihova zastupljenost u nastavi materinskog i njemačkog kao stranog jezika

 

Gramatika je suhoparan dio gradiva, teško ju je učenicima predstaviti na zanimljiv način i većina metodičara koji zagovaraju modernu i inovativnu nastavu smatraju kako učenje gramatičkih struktura treba svesti na minimum, a ako je to izvedivo i potpuno ih izbjeći.

Donosi li takav pristup ovladavanju jezikom, bilo materinskim, bilo stranim pozitivne inovacije i je li on u praksi nastave uopće moguć?

 

Gramatika je samo jedan segment lingvistike – znanosti o jeziku. Idući od jednostavnijeg prema složenijem području, lingvistika obuhvaća:

 

1. fonetiku i fonologiju

2. morfologiju

3. gramatiku

4. sintaksu

5. semiologiju i semantiku.

 

Na toj skali gramatika je dio lingvistike koji se bavi pravilima uporabe jezika u govoru i pismu. Iz navedenoga logičnim zaključivanjem proizlazi sljedeće: Ako nekim jezikom želimo ovladati, gramatika je nezaobilazni dio procesa učenja.

 

Naravno, taj se proces može odvijati na nekoliko načina. Primjerice, određene gramatičke strukture materiskog jezika svladamo već kao djeca potpuno nesvjesno tijekom samog procesa učenja jezika. One složenije i finije doradimo poslije tijekom obrazovanja.

Proces usvajanja gramatičkih struktura u učenju stranog jezika ne razlikuje se bitno od usvajanja istih u materinskom jeziku, no ključnu ulogu pritom ima dob u kojoj dijete počinje usvajati strani jezik. Ako se taj proces odvija u ranom djetinjstvu (najčešće je to slučaj s djecom koja odrastaju u bilingvalnom okruženju), on se također odvija nesvjesno, procesom slušanja i oponašanja.

 

Nažalost, u godinama kada dijete započinje formalno osnovnoškolsko obrazovanje u pravilu je prestaro da bi strani jezik upijalo isključivo na taj način, pogotovo u situaciji ako se s njime susreće samo u kontekstu dva školska sata tjedno kako je predviđeno satnicom stranog jezika u nižim razredima osnovne škole.

Dakle, tu ipak moramo prionuti sustavnom i svjesnom usvajanju gramatičkih struktura.

 

Stav prema gramatici u nastavi stranih jezika doživio je u povijesti nastave stranih jezika različite promjene od pretjeranog »gramatiziranja« do »antigramatičkog« perioda. U suvremenoj nastavi stranih jezika na gramatiku ne gledamo kao na suhoparnu teoriju koja je sama sebi svrhom, nego kao na sredstvo za upoznavanje i usvajanje jezičnih pravilnosti.

 

Navodi Vesna Šimunić-Vučković u svom stručnom radu Gramatika u nastavi stranih jezika.

 

Analizirajući posljednjih petnaestak godina, nastavu stranog jezika definitivno bismo svrstali u ovaj antigramatički period. Gramatičke strukture su se u nastavi nastojale marginalizirati, a u prvi plan je dolazio govor, usmeni izričaj, pa makar on bio i gramatički netočan. Tome u prilog govori i studija američkog lingvista Stephana Krashena u kojoj tvrdi kako gramatika ne služi izvan razreda.

 

Naravno, puno toga ovisi koji smo si cilj postavili i s kojom namjerom učenik uči dotični strani jezik.

Ako je cilj tek mogućnost neminovnog snalaženja u stranoj zemlji (znati pozdraviti, pitati za hotel, restoran, zdravstvenu ustanovu...), onda možemo gramatiku kao dio učenja zaista minimalizirati. No za ovladavanje tom razinom jezika pogodniji su tečajevi u školama stranih jezika.

 

Škola (osnovna ili srednja) kao obrazovna institucija mora težiti zahtjevnijim i sveobuhvatnijim ciljevima i ishodima nastave stranog jezika. Ti ishodi ne iscrpljuju se samo u jednostavnoj govornoj komunikaciji, nego se očekuje da učenik nakon određenog broja godina provedenih u učenju stranog jezika tim istim vlada u govoru i pismu (dakle, osim leksičkih struktura poznaje i koristi pravopis i jezične/gramatičke strukture po mogućnosti u što točnijem obliku), te je sposoban posegnuti i s razumijevanjem pročitati dnevne ili tjedne tiskovine, te čitati s razumijevanjem njegovim godinama prikladna književna djela na jeziku koji je učio.

Načini i postupci usvajanja gramatičkih struktura

 

1. faza: niži razredi osnovne škole

Usvajanje stranog jezika (1. razred osnovne škole) počinje u periodu kada dijete još nije ovladalo ni čitalačkim, ni grafomotoričkim sposobnostima, te se učenje jezika odvija uglavnom procesima slušanja i oponašanja. Naravno da tu nema riječi o sustavnom pristupu gramatici.

Dijete, a da nije svjesno konjugacije glagola biti, čuje i pamti:

                              Ich bin ein Mädchen. (Ja sam djevojčica.)

                              Du bist ein Junge.      (Ti si dječak.)

                              Wir sind Kinder.          (Mi smo djeca.)

 

Prvi konkretan problem s kojim se susrećemo u nastavi Njemačkog jezika su padeži, odnosno činjenica da djetetu treba na neki način osvijestiti i pomoći da uoči, ali i usvoji razliku između:

 

a) Das ist ein Hund. (To je jedan pas.)

b) Ich habe einen Hund. (Ja imam jednog psa.)

(* iako neodređeni član ein ne moramo nužno prevoditi kao jedan, koristim to ovdje radi bolje zornosti primjera.)

 

S obzirom na to da se usvajanje ovog dijela gradiva odvija u dobi kada dijete nije u materinskom jeziku upoznato s postojanjem padeža, niti ima približnu predodžbu što bi to moglo biti, naravno da se potpuno izostavlja njihovo spominjanje i upućujemo dijete da navedenu strukturu pokuša usvojiti sluhom i repeticijom.

 

2. faza: viši razredi osnovne škole

Učenici se u sklopu nastave materinskog jezika tijekom 5. razreda upoznaju s padežima, te im je puno lakše približiti problem imenica, odnosno objasniti fenomen promjene određenog i neodređenog člana ispred imenice.

 

U 6. razredu učenici u nastavi Hrvatskog jezika detaljno proučavaju glagolska vremena, pa je onda i u nastavi Njemačkog jezika prihvatljivo objasniti da se u rečenici:

 

a) Ich bin in der Schule (Ja sam u školi) radnja odvija u ovom trenu, u sadašnjosti, dok je to u rečenici:

 

b) Ich war im Sommer am Meer  (Ljeti sam bio na moru) jasno da se ta radnja odvijala u prošlom vremenu i da je ona završila.

 

Zastupnici modernoga, negramatičkog pristupa nastavi stranog jezika tvrde kako bi tijekom nastave trebalo potpuno izbjegavati matalingvističke pojmove poput: konjugirati glagol, objekt u dativu ili akuzativu, subjekt, predikat, zavisna rečenica...

No, ako i pokušamo s potpuno negramatičkim pristupom usvajanja jezika, treba uzeti u obzir da djeca postavljaju pitanja, traže objašnjenja.

 

U trenutku kada se nađete pred pitanjem:

„Zašto kažemo Ich bin in der Schule (Ja sam u školi), a zašto Ich gehe in die Schule (Ja idem u školu)?“

učeniku 5. razreda možemo odgovoriti da razlika postoji zbog stanja mirovanja (prvi slučaj) i stanja kretanja (drugi slučaj) te da to tako treba upamtiti, no učeniku 7. ili 8. razreda svakako je poželjno objasniti da se u prvom slučaju određeni član koji je dio priložne oznake mjesta nalazi u dativu, a u drugom u akuzativu zbog razlike u mirovanju ili kretanju koja zahtijeva točno određene promjene u padežima.

 Naime, ovakvim sustavnim odgovorom učenik će shvatiti pravilo te će ga ubuduće znati primijeniti i u ostalim identičnim primjerima:

 

a) Ich wohne in der Stadt. (Ja živim u gradu.)

    Ich fahre in die Stadt.   (Ja putujem u grad.)

 

b) Ich kaufe in der Apotheke. (Kupujem u ljekarni.)

    Ich gehe in die Apoteke. (Idem u ljekarnu.)

 

Iako na prvu zvuči komplicirano, ovakav odgovor svakako je bolji i zasigurno će učenika zadovoljiti više od onog: To je jednostavno tako, trebaš to zapamtiti i naučiti napamet.

Uostalom, svakodnevno slušamo kako učenje napamet ne dovodi do rezultata, nego treba učiti promišljati, zaključivati, te naučeno primjenjivati.

Grammatik macht Spaß

 

Njemački jezik nije slučajno na glasu kao jedan od težih jezika za učenje. Njegova kompletna gramatička i sintaktička struktura je opširna, ali i srećom vrlo sistematična. Činjenica da i naš materinski jezik posjeduje sve gramatičke elemente koji se pojavljuju u njemačkom jeziku, stavlja nas u puno bolji položaj za njegovo učenje od recimo izvornih govornika engleskog jezika.

 

Tijekom procesa usvajanja njemačkog jezika (ali i bilo kojeg drugog) gramatiku je nemoguće izbjeći, no svakako treba pažljivo odvagnuti u kojoj mjeri i kojim pristupom ju treba približiti učeniku, vodeći računa prije svega o njegovoj dobi.

Didaktičke igre i pomagala, tabelarni prikazi, metodičke kartice i slično su dobrodošli, a sustavni pristup svakako je bolji od uobičajenog uvježbavanja.

 

Također treba voditi računa o količini broja sati koji se posvećuju isključivo gramatici. Oni nikako ne smiju prelaziti broj sati posvećen obradi i usvajanju vokabulara (bilo na temelju slušnog, slikovnog ili tekstualnog predloška), obradi teksta (čitanje s razumijevanjem) te govornoj i pisanoj komunikaciji.

 

Važno je voditi računa da obrada i uvježbavanje pojedinih gramatičkih struktura nije svrha samoj sebi, nego je njezin cilj njihova primjena u govoru i pismu, te stoga treba poticati i takav način uvježbavanja.

Primjerice, konjugacija pojedinog glagola ne recitira se kao pjesmica, nego se dotični glagol i njegovi oblici uvježbavaju u sklopu smislene sintaktičke ili šire cjeline koja ima svoju komunikacijsku svrhu.

 

Primjer najjednostavnijeg zadatka ovog tipa:

 

Dopuni rečenice ispravnim oblikom glagola wohnen!

 

 

A: Hallo! Ich heiße Tina. Und du?

 

B: Ich bin Timon. Ich ________ in der Gartenstraße. Wo _________ du?

 

A: Ich _________ am Lindenplatz. Und deine Schwester; wo ________ sie?

 

B: Zur Zeit _________ sie in Graz; sie studiert dort Deutsch. _________ du mit deinen Eltern?

 

A: Ja. Wir ____________ alle zusammen in einem großen Haus.

 

O autorici kolumne Mariji Galović

Činjenice kako ću cijeli život ostati u školi, bila sam svjesna čim sam krenula u prvi razred Osnovne škole Klinča Sela pored Jastrebarskog. Bila je to ljubav na prvi pogled! Naravno, cijeli ostatak moga školovanja odvijao se u tom pravcu.

Završila sam VII. (opću) gimnaziju u Zagrebu te svoje školovanje nastavila na Filozofskom fakultetu u Zagrebu birajući vrlo rijetku studijsku kombinaciju: germanistiku i povijest.

Nakon diplome 2002. godine stekla sam zvanje profesora njemačkog jezika i književnosti i povijesti.

U školi radim preko petnaestak godina, trenutno u statusu profesorice mentorice Njemačkog jezika. Imala sam tu sreću te sam tijekom svog radnog staža predavala oba predmeta koja sam studirala.

Neprocjenjivo pedagoško iskustvo s druge strane katedre zahvaljujem i svojim dječacima uz koje puno učim i ponovno proživljavam radosti đačkog života.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Projekt Jahreszeiten

 

Njegujući primjere dobre prakse, naša redovna suradnica Marija Galović iz OŠ Ljube Babića, Jastrebarsko, pripremila je tijek razrednog projekta za obradu godišnjih doba na satovima njemačkoga jezika. Zavirite u kolegičinu učionicu, pogledajte inspirativne fotografije, a tu je i prijedlog radnog materijala. 

 

Dan Europe

Tijekom godina u kojima se Hrvatska približavala svom članstvu u Europskoj Uniji tema Europe i njezinog ujedinjavanja postajala je sve prisutnija u medijima, te samim time aktualna. U skladu s tom činjenicom počela sam tražiti i izrađivati materijale putem kojih sam tu temu pokušavala uklopiti u nastavu Njemačkog jezika.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja