17. kolovoz 2018.

Čitajmo s razumijevanjem na materinskom i stranom jeziku

Autor: Marija Galović

Na početku nove školske godine učitelje, učenike, a i roditelje čekaju novi izazovi. Učiteljica njemačkoga jezika Marija Galović za sve vas pripremila je seriju tekstova o vještini čitanja koja je nužna za sve predmete, usvaja se tijekom cijeloga života, a na nastavi materinskoga i stranih jezika na njoj je poseban naglasak i obuhvaćena je kurikulima tih predmeta.

 

Što podrazumijeva čitanje s razumijevanjem?

Pojednostavljeno rečeno, radi se o hvatanju smisla onog što smo pročitali.

Ako pročitamo neki tekst, možemo tvrditi da smo ga pročitali s razumijevanjem ako smo nakon čitanja sposobni:

  • jednom rečenicom sažeti o čemu je u tekstu bila riječ
  • isti taj tekst sažeti i prepričati ga u nekoliko rečenica
  • odgovoriti na pitanja postavljena vezano uz tekst
  • razumjeti glavnu misao/poantu teksta
  • znati formirati osobno, argumentirano kritičko mišljenje o pročitanom tekstu.

 

Da bismo mogli ostvariti sve navedene ciljeve i ulovili potpuni smisao teksta, potrebno je, koliko god to banalno zvučalo, razumijeti sve riječi, vokabular kojim je tekst napisan.

Upravo na to žali se u posljednje vrijeme sve više srednjoškolskih i gimnazijskih profesora; koliko uskim vokabularom raspolažu današnji srednjoškolci, te se obradi teksta na satu Hrvatskog jezika pristupa kao na nastavi stranog jezika – profesor najprije mora objasniti nepoznate ili manje poznate riječi.

Kada i kako početi učiti dijete da čita s razumijevanjem?

Možda će neke sljedeći odgovor jako iznenaditi, no proces učenja čitanja s razumijevanjem počinje daleko prije početka formalnog obrazovanja, dakle u predškolskoj dobi kada dijete još niti približno ne poznaje slova, a proces se odvija tako da mu starija osoba lista slikovnice, ukazuje na pojedine slike koje usput poprati riječima/objašnjenjem što se nalazi na slici, kakve je boje, kojeg oblika...

U malo kasnijoj dobi, ali još uvijek predškolskoj komentare roditelja ili onog tko lista slikovnicu s djetetom zamijenit će pisani tekst koji se čita djetetu naglas. Dijete tako povezuje sadržaj koji čuje sa slikom, koja mu pomaže vizualizirati smisao pročitanog/izrečenog.

Nije stoga neobično da su i tijekom prvih nekoliko razreda osnovne škole tekstovi, koji sad dijete treba savladati i razumjeti vlastitim čitalačkim sposobnostima popraćeni slikama (u stranom jeziku čak to ponekad bude i strip koji u detalje prati radnju priče). Povezivanje teksta i slikovnog materijala omogućuje djetetu lakše razumijevanje pročitanog.

Naravno, s godinama odrastanja tekstovi postaju sve duži, slike polako nestaju no očekivanja ostaju ista – pročitati tekst s razumijevanjem; uočiti osnovnu misao, znati odgovoriti na pitanja vezana uz tekst, sažeto ga prepričati svojim riječima, izraziti svoje mišljenje o pročitanom i argumentirati ga, te prema potrebi potkrijepiti i citatima iz pročitanog teksta.

Važnost čitanja djetetu dok ono ne prepoznaje slova

Dijete koje sluša priču razvija istovremeno sposobnost strukturiranja događaja, jer se njegove misli tijekom slušanja usmjeravaju na slaganje uzročno – posljedičnih veza kojima se odvija radnja u priči/ tekstu koji sluša.

Neuroznanstvenici stoga preporučuju čitanje odmalena kao najvažniju aktivnost kojom se razvija djetetova pažnja i stvara se red u njegovim mislima.

Također naglašavaju da o broju riječi koje dijete u vrtićkoj dobi razumije i kojima barata uvelike ovisi njegov budući uspjeh i na obrazovnom polju, ali na na području vlastitog životnog ostvarenja.

Čitanju s razumijevanjem pristupa se potpuno jednako u materinjem i stranom jeziku

Opisani postupak potpuno je identičan i kada govorimo o stjecanju vještine čitanja u stranom jeziku. Kreće se od manjih cjelina (riječi), preko većih (rečenica) pa do onih zahtjevnih (tekstova). Kod planiranja ovakvih čitalačkih pothvata je najbitnija primjerenost dobi djeteta, ali i stupnju poznavanja jezika. Kada je riječ o Njemačkom jeziku taj problem je zaista lako riješiti zahvaljujući svjetski poznatoj i među djecom omiljenom braćom Grimm, a o čemu smo već pisali u članku Izvorna književnost u nastavi Njemačkog jezika.

Bez obzira u kojoj dobi dijete počinje s učenjem stranog jezika slikovni materijal je uvijek dobrodošla podloga jer olakšava uočavanje bitnog. Kada se učenik nađe na jednoj solidnoj B2 razini poznavanja jezika, razumijevanje pročitanog teksta na stranom jeziku bit će olakšano činjenicom da će značenje pojedinih nepoznatih riječi moći prepoznati iz konteksta.

Važnost čitanja s razumijevanjem u procesu školovanja

Unatoč sveprisutnoj digitalizaciji svakodnevice čitanje s razumijevanjem ostaje i dalje glavna vještina u procesu učenja. Učenje podrazumijeva pronalazak određene informacije. Bez obzira u kojem je medijskom obliku ta informacija pohranjena, ona je u većini slučajeva sastavni dio nekog teksta.

Mnogi roditelji se žale kako se dolaskom u peti razred njihovo dijete „pogubi“ u novim predmetima. Koji su to predmeti i što im je zajedničko? Radi se prije svega o geografiji, povijesti i prirodi; nastavnim predmetima u kojima su informacije uobličene u pozamašnu količinu teksta koje dijete mora samo procesuirati – pročitati ga, izdvojiti bitno od nebitnog, uočiti uzročno-posljedičnu vezu među izdvojenim činjenicama, te ih strukturirati u smislenu cjelinu.

Takvi predmeti predstavljaju stoga muku učenicima koji do petog razreda nisu automatizirali vještinu čitanja i izbrusili čitanje s razumijevanjem. U toj dobi je već podosta veliki problem nadoknaditi propušteno, te stoga treba tijekom prva četiri razreda osnovne škole maksimalno raditi na razvijanju vještine čitanja s razumijevanjem.

Na nastavi se to uglavnom odvija na satovima Hrvatskog jezika, zatim kroz čitanje lektire, te nešto malo kroz nastavu prirode i društva (ako se inzistira da manje lekcije dijete obradi samo što bi barem u četvrtom razredu bilo preporučljivo kao priprema za istu metodu rada koja učenike na tekstovima veće dužine očekuje u petom i narednim razredima).

Čitanjem održavamo mentalnu kondiciju i tijekom odrasle dobi

Neuroznanstvenici na osnovi istraživanja zaključuju kako ljudi koji samo petnaest minuta dnevno čitaju pokazuju veću pismenost, barataju znatno boljim retoričkim sposobnostima i elokvencijom, posjeduju veći nivo opće kulture i informiranosti, te su općenito obrazovaniji.

Što više čitamo, više riječi postaje dio našeg osobnog rječnika; bilo u materinjem, bilo u stranom jeziku.

Čitanje pak s razumijevanjem potiče i razvija naše kritičko mišljenje (traženje argumenata u pročitanom, razlikovanje informacije od njezine osobne i često namjerno iskrivljene interpretacije pojedinca ili skupine) a to je izuzetno važna vještine u dobu kada mediji postaju sve manje vjerodostojni.

O autorici kolumne Mariji Galović

Činjenice kako ću cijeli život ostati u školi, bila sam svjesna čim sam krenula u prvi razred Osnovne škole Klinča Sela pored Jastrebarskog. Bila je to ljubav na prvi pogled! Naravno, cijeli ostatak moga školovanja odvijao se u tom pravcu.

Završila sam VII. (opću) gimnaziju u Zagrebu te svoje školovanje nastavila na Filozofskom fakultetu u Zagrebu birajući vrlo rijetku studijsku kombinaciju: germanistiku i povijest.

Nakon diplome 2002. godine stekla sam zvanje profesora njemačkog jezika i književnosti i povijesti.

U školi radim preko petnaestak godina, trenutno u statusu profesorice mentorice Njemačkog jezika. Imala sam tu sreću te sam tijekom svog radnog staža predavala oba predmeta koja sam studirala.

Neprocjenjivo pedagoško iskustvo s druge strane katedre zahvaljujem i svojim dječacima uz koje puno učim i ponovno proživljavam radosti đačkog života.

 

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Priča o dobrim i lošim pravokutnicima

Vrijeme ljetnih praznika je doba kada su djeca, oslobođena školskih obaveza, uglavnom prepuštena sebi. Lekcije iz povijesti nas uče da ne trebamo biti previše skeptični spram novih tehnoloških dostignuća, no veliko je iskušenje da uz toliko slobodnog vremena djeca veliki dio dana provedu pred ekranima televizora, računala, mobitela.... 

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Giorgio Motta, Mirjana Klobučar
udzbenik
Gordana Barišić Lazar
udzbenik
Vida Lukić, (Jasna Pavuna)